Tragovi podrijetla i vlasništva: ex librisi u Knjižnici Državnog arhiva u Sisku

Knjižnica Državnog arhiva u Sisku specijalna je knjižnica koja, osim što pruža podršku znanstvenom i stručnom radu djelatnika, obnaša i važnu ulogu u očuvanju pisane kulturne baštine lokalnog i regionalnog značaja. Njezin fond, obogaćen zbirkama iz ugašenih stručnih knjižnica, školskih i upravnih ustanova te privatnih zbirki, svjedoči o slojevitosti kulturne povijesti ovoga područja. U tom kontekstu, ex librisi – tragovi vlasništva, podrijetla i korištenja – predstavljaju vrijedan izvor za istraživanje povijesti knjige, institucija i pojedinaca.

Osim stručne literature iz područja arhivistike, pomoćnih povijesnih znanosti i zavičajne povijesti, fond Knjižnice sadrži brojne primjerke s oznakama vlasništva, u obliku pečata, potpisa, žigova ili naljepnica. Dosadašnja analiza otkrila je na desetke takvih oznaka koje odražavaju iznimnu raznolikost institucija, osoba i okolnosti kroz koje je građa cirkulirala prije nego što je dospjela u Knjižnicu.

Raznolikost ex librisa u fondu rezultat je višeslojne provenijencije građe: osim službenih nabava i otkupa, značajan udio fonda Knjižnica duguje preuzimanjima iz ugašenih gospodarskih subjekata, škola i ustanova, ali i brojnim privatnim donacijama. Svaki pečat pritom predstavlja materijalni trag vlasničkog ili institucionalnog odnosa prema knjizi, a nerijetko upućuje i na šire društvene, političke i obrazovne promjene.

Institucijski ex librisi

Najbrojniji su pečati školskih, upravnih i stručnih ustanova, koji svjedoče o višestoljetnom kontinuitetu obrazovanja, uprave i privrede u regiji. Među identificiranim ustanovama su:

• Viša pedagoška škola u Zagrebu;
• Osnovna škola “Bratstvo-jedinstvo” (eksperimentalna) Sisak;
• Sedmogodišnja škola Sisak, Narodna Republika Hrvatska;
• Sindikat službenika državnih ustanova Jugoslavije, podružnica Petrinja;
• Građanska čitaonica u Petrinji (utemeljena 1906.);
• Učiteljska knjižnica c. kr. banskoga okružja u Petrinji;
• Kraljevsko učilište u Petrinji;
• Statistički ured Kr. Dalm. Hrv. Slav. Zemalj. vlade; Državna statistika, Direkcija za NRH;
• Gradski porezni ured u Petrinji (s grbom iz Austro-Ugarske);
• Tehnološki fakultet, Metalurški i tehnološki odjel, Sisak;
• Državna mješovita pučka škola Petrinja, Nezavisna Država Hrvatska;
• Državna realna gimnazija Sisak, Nezavisna Država Hrvatska;
• Ravnateljstvo osnovnih škola Glina;
• Ravnateljstvo kr. muš. učiteljske škole u Petrinji;
• Knjižnica Rafinerije nafte u Sisku;
• Stručna knjižnica Željezare Sisak;
• Tehnička knjižnica “Radonja”, kemijska industrija Sisak;
• Stručna knjižnica “Segestica” Sisak;
• Knjižnica Državnog arhiva u Zagrebu;
• Poglavarstvo grada Petrinje.

Ovi ex librisi predstavljaju važne tragove institucionalne povijesti te otvaraju prostor za istraživanja obrazovnih politika, industrijskog razvoja i kulturne prakse regije.

Osobni ex librisi

Iako skromni u izvedbi, osobni ex librisi odražavaju čitateljske navike, obrazovne puteve i vrijednosne sustave pojedinaca. U fondu Knjižnice zabilježeni su primjerci s oznakama:

• Ivica Šustić, djelatnik Državnog arhiva u Sisku i voditelj Sabirnog centra u Petrinji (do mirovine), donirao je većinu svoje privatne zbirke. Prije njegovog pečata, knjige su imale i druge oznake;
• Stanislav Vitković, zagrebački svećenik – pretpostavlja se da je knjiga pristigla kao privatna donacija;
• Branko Mostovac, student – primjerak preuzet iz fonda Radonje;
• Ljudevit Auer, poznati odvjetnik i upravnik grada Siska – preuzeto od obitelji Šipuš;
• Milan Šipuš, sisački javni bilježnik – također preuzeto od obitelji Šipuš;
• Müller von Strömenfeld – knjiga s gotičkim pečatom i autografom Miljenka Pandžića, donatora; korice nose naljepnicu Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, što sugerira da je knjiga jedan dio vremena provela u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te kao otpis došla u ruke Miljenku Pandžiću.

Osobni ex librisi često nose dodatne oznake poput stud. iur. (kod Josipa Godlera) i čuvaju individualna sjećanja i obrazovne putove kroz generacije.

Trgovački i antikvarni pečati

Zabilježeni su i pečati knjižara, antikvarijata i posudbenih biblioteka, koji ukazuju na tržišne i distribucijske puteve knjiga:

• Zemaljska naklada školskih knjiga u Zagrebu;
• Slavenska knjižara St. i M. Radić, Zagreb;
• Knjižara, antikvarijat i posudbena biblioteka J. Sokol, Zagreb;
• Paul Cieslar’s Buchhandlung, Graz (s likom sove u pečatu).

Iako ne upućuju na krajnjeg vlasnika, takvi tragovi svjedoče o kulturnim tokovima knjige: od tiskare, preko prodaje, sve do više ruku čitatelja i konačno – arhiva. Njihova dokumentarna vrijednost često leži u onome što ne znamo – u "nevidljivom" putu knjige.

Neidentificirani pečati

Pojedini ex librisi, poput oktogonalnog žiga s inicijalima UB / RB, zasad ostaju nerazjašnjeni. Moguće je da pripada privatnom kolekcionaru ili ustanovi. Enigmatičnost ex librisa poziva na daljnje istraživanje, koje može doprinijeti preciznijoj rekonstrukciji podrijetla građe.

Rukopisni ex librisi

Knjižnična građa obitelji Šipuš, Auer i Godler sadrži brojne rukopisne oznake. Među 180 preuzetih monografija nalaze se udžbenici koje su članovi obitelji koristili tijekom školovanja, s potpisima na koricama i naslovnim stranicama. Josip Godler redovito se potpisivao s dodatkom stud. iur., što potvrđuje njegov pravni studij.

Takve oznake svjedoče o društvenom i obrazovnom statusu pojedinaca te predstavljaju vrijedan segment lokalne memorije, osobito jer se radi o obiteljima koje su ostavile traga u svakodnevici grada Siska.

Obrada ex librisa

U sklopu obrade građe, svaki identificirani ex libris bilježi se u napomeni kataložnog zapisa. Time se sustavno evidentira provenijencija fonda i omogućuje precizno praćenje podrijetla, kao i naknadna istraživanja kulturnih tokova i društvenih mreža koje su oblikovale fond Knjižnice.
Iako većina ex librisa u fondu Knjižnice Državnog arhiva u Sisku nije vizualno raskošna – bez graviranih vinjeta, heraldike ili likovnih simbola – njihova dokumentarna vrijednost za povijest knjige, obrazovanja i društva neprocjenjiva je. U kontekstu knjižničarske i arhivske struke, oni čine nezamjenjive tragove kulturne memorije – tihih svjedoka o ljudima, institucijama i vremenima koja su oblikovala život lokalne zajednice.

Knjižnica Državnog arhiva u Sisku, kao mjesto koje povezuje pisanu baštinu s institucionalnom poviješću, prepoznaje važnost sustavnog bilježenja, katalogizacije i interpretacije ovih tragova. Time ne samo da čuva fond, već ga i obogaćuje znanstvenom i kulturnom vrijednošću, nudeći istraživačima uvid u skriveni život knjige i njezine prošle vlasnike.