Školski projekt “Čitanje mladih hrvatskih pisaca” u knjižnici Božidara Adžije u Zagrebu
Na Svjetski dan poezije, 21. ožujka 2025. godine, koji se obilježava od 1999. godine sa svrhom promoviranja čitanja, pisanja i poučavanja poezije, u Knjižnici Božidara Adžije na književnom susretu “Čitanje mladih hrvatskih pisaca“ sudjelovali su maturanti Klasične gimnazije, učenici 4. a i b razreda. Učenici su uz poeziju čitali i djela mladih hrvatskih pisaca koji su rođeni 1990. godine i kasnije jer su mladi autori nedovoljno zastupljeni u nastavi hrvatskoga jezika. Ovaj je školski projekt osmislio Alen Orlić, profesor hrvatskog jezika, koji potiče učenike na čitanje djela mladih hrvatskih pisaca. Cilj je održavanja projekta u knjižnici ukazivanje na činjenicu da je knjižnica, ne samo svojim bogatim fondom, podrška i dopuna srednjoškolskom obrazovanju i mjesto susreta i izlaganja pročitanog. Učenici su ovim nastupom vježbali i javni nastup kao dio nastave izražavanja iz predmeta hrvatski jezik.
Fokus je projekta na autorima i djelima prema učeničkom izboru te su odabrali više od dvadeset suvremenih pisaca čija su djela čitali. Neki su od njih Monika Herceg, Magdalena Mrčela, Rajna Racz, Filip Rutić, Luca Kozina, Dino Pešut, Jelena Kastaneti, Martin Majcenović, Ema Pavlović, Josip Razum, Vigor Vukotić, Ivan Katičić, Branka Kostić, Borna Vujčić, Valerija Cerovec, Denis Ćosić, Ena Rajić, Jan Bolić, Marija Dejanović, Kristina Paj, Ana Predan, Tibor Škiljan i Valentina Mavretić. Svoje dojmove o pročitanim djelima javno su predstavili u Studijskoj čitaonici, gdje je bila postavljena izložba knjiga s djelima tih autora u svrhu poticaja na čitanje.
Susretu su nazočile suvremene hrvatske autorice Valentina Mavretić, Ena Rajić i Kristina Paj, što je učenicima bilo posebno zadovoljstvo jer su na taj način podržale projekt.
Više o projektu može se čitati na mrežnim stranicama i Facebooku Knjižnice Božidara Adžije i na mrežnim stranicama Klasične gimnazije te u učeničkom časopisu MI Klasične gimnazije, koji prati život škole.
https://casopis-mi.org/javno-predstavljanje-projekta-citanje-mladih-hrvatskih-pisaca/
Knjižničarka Milkica Ursa povezala je projekt sa stotom obljetnicom smrti pjesnika Antuna Branka Šimića (Drinovci, 1898. – Zagreb, 1925.), koji se u književnosti pojavio pjesmama, a bio je maturant klasičar i zauvijek ostavio trag u povijesti hrvatske književnosti modernizma. Uz djela navedenih mladih autora prigodno je bila izložena građa iz knjižničnog Zaštićenog fonda koja se odnosila na Šimićeva sabrana djela i prijevode, s posebnim naglaskom na njegovu zbirku pjesama “Preobraženja” iz 1920. godine i časopis “Književnik” iz 1924. godine, čiji je urednik bio. Učenici, korisnici i posjetitelji Knjižnice imali su tako priliku vidjeti kako je izgledao književni časopis prije stotinu godina.
Zanimljivo je bilo istaknuti kako je mladi književnik, pjesnik, prevoditelj, kritičar i esejist Antun Branko Šimić morao napustiti srednjoškolsko obrazovanje jer je objavljivao članke u časopisima i bio urednik, što tadašnja prosvjetna politika nije dopuštala. Naglašeno je također da povijest književnosti svrstava Šimića u ekspresioniste te da je začetnik slobodnog stiha u hrvatskoj književnosti, što je tada bio pravi iskorak u odnosu na pjesnike moderne.
Učenici koji su izložili pročitana djela: Karlo Greguraš predstavio je roman F. Rutića “O neuspjehu i nebitnome”, Nina Marija Marić roman M. Mrčela “Između”, Antea Kanaet crtice iz knjige J. Kastaneti “Snovi iz Afrike”, Marta Ivanuš pjesničku zbirku R. Racz “Djevojka-Zarez”, Mirta Kuhta roman T. Škiljana “Elemental: uzdizanje vukodlaka”, Filip Vedriš pjesničku zbirku E. Rajić “Razmrljane boje nevremena”.
Učenici Klasične gimnazije s prof. Orlićem i knjižničarkom
Učenički nastupi bili su izvrsni, od interpretacije pročitanih djela do javnog nastupa i motivacije za čitanje. Uz projekt i izložbu “Čitanje mladih hrvatskih pisaca“ mogla se razgledati i knjižnična građa s tribine Književni petak, koja je dio projekta Glasovi Književnog petka unutar Digitalizirane zagrebačke baštine. Riječ je o predavanju književnog teoretičara Marina Franičevića koji je u Radničkom domu 1966. godine govorio o poeziji A. B. Šimića.
Književni susret završio je nastupom Ene Rajić, satiričarke i spoken word pjesnikinje, koju je spontano pozvao učenik F. Vedriš dok je interpretirao pjesmu “Apel” iz njezine zbirke pjesama. Autorica je naizust izgovorila cijelu pjesmu, poprilično dugu, što je oduševilo učenike i time učinila ovaj književni susret još posebnijim.
Fokus je projekta na autorima i djelima prema učeničkom izboru te su odabrali više od dvadeset suvremenih pisaca čija su djela čitali. Neki su od njih Monika Herceg, Magdalena Mrčela, Rajna Racz, Filip Rutić, Luca Kozina, Dino Pešut, Jelena Kastaneti, Martin Majcenović, Ema Pavlović, Josip Razum, Vigor Vukotić, Ivan Katičić, Branka Kostić, Borna Vujčić, Valerija Cerovec, Denis Ćosić, Ena Rajić, Jan Bolić, Marija Dejanović, Kristina Paj, Ana Predan, Tibor Škiljan i Valentina Mavretić. Svoje dojmove o pročitanim djelima javno su predstavili u Studijskoj čitaonici, gdje je bila postavljena izložba knjiga s djelima tih autora u svrhu poticaja na čitanje.
Susretu su nazočile suvremene hrvatske autorice Valentina Mavretić, Ena Rajić i Kristina Paj, što je učenicima bilo posebno zadovoljstvo jer su na taj način podržale projekt.
Autorice Ena Rajić, Valentina Mavretić, Kristina Paj i prof. Orlić s pogledom na dio izložbe
Više o projektu može se čitati na mrežnim stranicama i Facebooku Knjižnice Božidara Adžije i na mrežnim stranicama Klasične gimnazije te u učeničkom časopisu MI Klasične gimnazije, koji prati život škole.
https://casopis-mi.org/javno-predstavljanje-projekta-citanje-mladih-hrvatskih-pisaca/
Knjižničarka Milkica Ursa povezala je projekt sa stotom obljetnicom smrti pjesnika Antuna Branka Šimića (Drinovci, 1898. – Zagreb, 1925.), koji se u književnosti pojavio pjesmama, a bio je maturant klasičar i zauvijek ostavio trag u povijesti hrvatske književnosti modernizma. Uz djela navedenih mladih autora prigodno je bila izložena građa iz knjižničnog Zaštićenog fonda koja se odnosila na Šimićeva sabrana djela i prijevode, s posebnim naglaskom na njegovu zbirku pjesama “Preobraženja” iz 1920. godine i časopis “Književnik” iz 1924. godine, čiji je urednik bio. Učenici, korisnici i posjetitelji Knjižnice imali su tako priliku vidjeti kako je izgledao književni časopis prije stotinu godina.
Zanimljivo je bilo istaknuti kako je mladi književnik, pjesnik, prevoditelj, kritičar i esejist Antun Branko Šimić morao napustiti srednjoškolsko obrazovanje jer je objavljivao članke u časopisima i bio urednik, što tadašnja prosvjetna politika nije dopuštala. Naglašeno je također da povijest književnosti svrstava Šimića u ekspresioniste te da je začetnik slobodnog stiha u hrvatskoj književnosti, što je tada bio pravi iskorak u odnosu na pjesnike moderne.
Učenici koji su izložili pročitana djela: Karlo Greguraš predstavio je roman F. Rutića “O neuspjehu i nebitnome”, Nina Marija Marić roman M. Mrčela “Između”, Antea Kanaet crtice iz knjige J. Kastaneti “Snovi iz Afrike”, Marta Ivanuš pjesničku zbirku R. Racz “Djevojka-Zarez”, Mirta Kuhta roman T. Škiljana “Elemental: uzdizanje vukodlaka”, Filip Vedriš pjesničku zbirku E. Rajić “Razmrljane boje nevremena”.
Učenici Klasične gimnazije s prof. Orlićem i knjižničarkom
Učenički nastupi bili su izvrsni, od interpretacije pročitanih djela do javnog nastupa i motivacije za čitanje. Uz projekt i izložbu “Čitanje mladih hrvatskih pisaca“ mogla se razgledati i knjižnična građa s tribine Književni petak, koja je dio projekta Glasovi Književnog petka unutar Digitalizirane zagrebačke baštine. Riječ je o predavanju književnog teoretičara Marina Franičevića koji je u Radničkom domu 1966. godine govorio o poeziji A. B. Šimića.
Književni susret završio je nastupom Ene Rajić, satiričarke i spoken word pjesnikinje, koju je spontano pozvao učenik F. Vedriš dok je interpretirao pjesmu “Apel” iz njezine zbirke pjesama. Autorica je naizust izgovorila cijelu pjesmu, poprilično dugu, što je oduševilo učenike i time učinila ovaj književni susret još posebnijim.
Ena Rajić i učenik Filip Vedriš pri interpretaciji