Održana 50. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva: 85 godina predanosti, suradnje i razvoja
Jubilarna, 50. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva održana je 11. i 12. studenoga 2025. godine u Zagrebu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u CroAtriumu u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva te Zagrebačkoga knjižničarskog društva kao suorganizatora. Skupštinu je otvorila predsjednica društva, Jasenka Pleško.
Skupština je bila posvećena obilježavanju 85. obljetnice djelovanja društva, čime društvo potvrđuje svoju dugogodišnju ulogu ključne stručne udruge koja promiče knjižničarsku struku, razvija knjižnične politike i potiče profesionalni rast i razvoj knjižničara u Republici Hrvatskoj.
U svečanom dijelu skupštine, 11. studenoga, na Dan hrvatskih knjižnica, dodijeljeno je priznanje "Knjižnica godine" najboljim knjižnicama za iskazanu posebnu kreativnost, inovativnost i unapređivanje kvalitete rada u hrvatskim knjižnicama. Ovogodišnji su laureati Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" Karlovac i Gradska knjižnica Grada Donjeg Miholjca. Članovi Povjerenstva odlučili su priznanje dodijeliti dvjema knjižnicama budući da je teško usporediti djelovanje knjižnica koje raspolažu značajnim resursima s onima koje, unatoč vrlo skromnim sredstvima, postižu iznimne rezultate u zajednici u kojoj djeluju. Povjerenstvo time želi motivirati sve knjižnice, svih vrsta – ne samo narodne, već i školske i specijalne, da se predstave knjižničarskoj zajednici i kandidiraju za prestižno priznanje "Knjižnica godine". Također, Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelilo je posebnu zahvalnicu najstarijem knjižničaru, gospodinu Branku Tomečaku (102 godine), koji se u kratkom obraćanju osvrnuo na rad u društvu i suradnju s mnogim knjižničarima.
Svečanost su obogatile skladbe gudačkog kvarteta studenata Muzičke akademije "Col arco" pod mentorstvom red. prof. art. profesora Anđelka Krpana.
Tijekom skupštine predstavljena su izvješća o radu tijela i sekcija HKD-a, planovi za naredno razdoblje te projekti koji pridonose razvoju knjižničarstva na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Na skupštini je, uz izvještajni dio, dio programa bio posvećen i razmjeni znanja, iskustava i ideja o aktualnim temama koje oblikuju budućnost knjižničarske profesije te usmjerenje budućeg razvoja društva.
Predrag Pale svojim je predavanjem znakovitog naslova "Knjižničar – posljednja linija obrane istine" potaknuo i osnažio knjižničare na prepoznavanje vlastite uloge u današnjem vremenu, kao i u onome koje tek dolazi. Naglasio je da knjižničare neće zamijeniti umjetna inteligencija, ali knjižničari moraju prepoznati nove zadatke i usluge za korisnike koji tek dolaze.
Predavanje o strateškom planiranju održala je Sanja Tišma s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), a u provedbi radionice o izradi dokumenta strategije društva pridružile su se Ivana Keser i Maja Hoić, također s IRMO-a. Predavanje i radionica potaknule su sudionike na raspravu i razmišljanje o budućnosti djelovanja Hrvatskoga knjižničarskog društva.
Obljetnica djelovanja Hrvatskoga knjižničarskog društva bila je prilika za osvrt na bogatu povijest društva. Izlaganje o 75 godina kontinuiranog rada Sekcije za narodne knjižnice pripremile su Dunja Marija Gabriel i Anita Malkoč Bišćan. Izložile su razvoj sekcije kroz godine te istaknule brojne aktivnosti koje komisije Sekcije za narodne knjižnice provode. Izlaganje o 25 godina rada Komisije za prilagodbu i pristupačnost knjižničnih usluga održala je Snježana Ercegovac. Izložila je programe koje komisija provodi te predstavila dokumente koje je komisija priredila i/ili prevela.
Osim toga, predstavljeni su i razvojni projekti koje Hrvatsko knjižničarsko društvo provodi, a koji odgovaraju na suvremene izazove i potrebe korisnika. O Prijevodu međunarodnih normi za knjižničnu statistiku i pokazatelje uspješnosti izvijestila je Matilda Justinić; testno sučelje mrežnih stranica i provedbu druge faze projekta "Zaslužne osobe u hrvatskom knjižničarstvu kroz povijest: leksikon zaslužnih žena u hrvatskom knjižničarstvu u drugoj polovici 20. stoljeća – istraživanje usmenih i pisanih izvora (oral history)" predstavili su Berislav Čović, Ksenija Švenda-Radeljak i Tina Baškaj Hunjadi, a o tijeku međunarodnog projekta "Trans-European Learning Libraries (TELL)" ("Europske knjižnice koje uče") izvijestile su Dunja Marija Gabriel i Jasenka Pleško.
U završnom dijelu programa predstavila su se i regionalna društva: Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja; Društvo knjižničara Zadar; Društvo knjižničara u Splitu; Knjižničarsko društvo Varaždinske županije te Zagrebačko knjižničarsko društvo.
Pokrovitelj je skupštine Ministarstvo kulture i medija RH, a održavanje su i ove godine podržali sponzori Crescat, Primat Logistika d. o. o. i Third Iron. Posebnu zahvalu zaslužuju i volonteri, studenti informacijskih i komunikacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Ovogodišnja skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva okupila je više od 140 knjižničara iz cijele Hrvatske.
Izlaganje "Knjižničar – posljednja linija obrane istine", Predrag Pale
Skupština je bila posvećena obilježavanju 85. obljetnice djelovanja društva, čime društvo potvrđuje svoju dugogodišnju ulogu ključne stručne udruge koja promiče knjižničarsku struku, razvija knjižnične politike i potiče profesionalni rast i razvoj knjižničara u Republici Hrvatskoj.
U svečanom dijelu skupštine, 11. studenoga, na Dan hrvatskih knjižnica, dodijeljeno je priznanje "Knjižnica godine" najboljim knjižnicama za iskazanu posebnu kreativnost, inovativnost i unapređivanje kvalitete rada u hrvatskim knjižnicama. Ovogodišnji su laureati Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" Karlovac i Gradska knjižnica Grada Donjeg Miholjca. Članovi Povjerenstva odlučili su priznanje dodijeliti dvjema knjižnicama budući da je teško usporediti djelovanje knjižnica koje raspolažu značajnim resursima s onima koje, unatoč vrlo skromnim sredstvima, postižu iznimne rezultate u zajednici u kojoj djeluju. Povjerenstvo time želi motivirati sve knjižnice, svih vrsta – ne samo narodne, već i školske i specijalne, da se predstave knjižničarskoj zajednici i kandidiraju za prestižno priznanje "Knjižnica godine". Također, Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelilo je posebnu zahvalnicu najstarijem knjižničaru, gospodinu Branku Tomečaku (102 godine), koji se u kratkom obraćanju osvrnuo na rad u društvu i suradnju s mnogim knjižničarima.
Svečanost su obogatile skladbe gudačkog kvarteta studenata Muzičke akademije "Col arco" pod mentorstvom red. prof. art. profesora Anđelka Krpana.
Tijekom skupštine predstavljena su izvješća o radu tijela i sekcija HKD-a, planovi za naredno razdoblje te projekti koji pridonose razvoju knjižničarstva na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Na skupštini je, uz izvještajni dio, dio programa bio posvećen i razmjeni znanja, iskustava i ideja o aktualnim temama koje oblikuju budućnost knjižničarske profesije te usmjerenje budućeg razvoja društva.
Predrag Pale svojim je predavanjem znakovitog naslova "Knjižničar – posljednja linija obrane istine" potaknuo i osnažio knjižničare na prepoznavanje vlastite uloge u današnjem vremenu, kao i u onome koje tek dolazi. Naglasio je da knjižničare neće zamijeniti umjetna inteligencija, ali knjižničari moraju prepoznati nove zadatke i usluge za korisnike koji tek dolaze.
Predavanje o strateškom planiranju održala je Sanja Tišma s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), a u provedbi radionice o izradi dokumenta strategije društva pridružile su se Ivana Keser i Maja Hoić, također s IRMO-a. Predavanje i radionica potaknule su sudionike na raspravu i razmišljanje o budućnosti djelovanja Hrvatskoga knjižničarskog društva.
Obljetnica djelovanja Hrvatskoga knjižničarskog društva bila je prilika za osvrt na bogatu povijest društva. Izlaganje o 75 godina kontinuiranog rada Sekcije za narodne knjižnice pripremile su Dunja Marija Gabriel i Anita Malkoč Bišćan. Izložile su razvoj sekcije kroz godine te istaknule brojne aktivnosti koje komisije Sekcije za narodne knjižnice provode. Izlaganje o 25 godina rada Komisije za prilagodbu i pristupačnost knjižničnih usluga održala je Snježana Ercegovac. Izložila je programe koje komisija provodi te predstavila dokumente koje je komisija priredila i/ili prevela.
Osim toga, predstavljeni su i razvojni projekti koje Hrvatsko knjižničarsko društvo provodi, a koji odgovaraju na suvremene izazove i potrebe korisnika. O Prijevodu međunarodnih normi za knjižničnu statistiku i pokazatelje uspješnosti izvijestila je Matilda Justinić; testno sučelje mrežnih stranica i provedbu druge faze projekta "Zaslužne osobe u hrvatskom knjižničarstvu kroz povijest: leksikon zaslužnih žena u hrvatskom knjižničarstvu u drugoj polovici 20. stoljeća – istraživanje usmenih i pisanih izvora (oral history)" predstavili su Berislav Čović, Ksenija Švenda-Radeljak i Tina Baškaj Hunjadi, a o tijeku međunarodnog projekta "Trans-European Learning Libraries (TELL)" ("Europske knjižnice koje uče") izvijestile su Dunja Marija Gabriel i Jasenka Pleško.
U završnom dijelu programa predstavila su se i regionalna društva: Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja; Društvo knjižničara Zadar; Društvo knjižničara u Splitu; Knjižničarsko društvo Varaždinske županije te Zagrebačko knjižničarsko društvo.
Pokrovitelj je skupštine Ministarstvo kulture i medija RH, a održavanje su i ove godine podržali sponzori Crescat, Primat Logistika d. o. o. i Third Iron. Posebnu zahvalu zaslužuju i volonteri, studenti informacijskih i komunikacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Ovogodišnja skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva okupila je više od 140 knjižničara iz cijele Hrvatske.
Otvorenje skupštine
"Knjižnica godine" - Gradska knjižnica Grada Donjeg Miholjca
"Knjižnica godine" - Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" Karlovac
IRMO
Izlaganje "Knjižničar – posljednja linija obrane istine", Predrag Pale
Zahvalnica Branku Tomečaku