Aktivno starenje u knjižnicama – stručni skup u Puli
U Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula 14. studenoga 2025. održan je stručni skup "Aktivno starenje: knjižnične usluge za poboljšanje kvalitete života starijih osoba", na kojem su sudjelovale predavačice iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Kanade. Skup je bio usmjeren na prikaz aktualnih istraživanja te primjera knjižničnih usluga koje doprinose socijalnoj uključenosti, kognitivnom zdravlju i digitalnoj pismenosti starijih korisnika.
Gradska knjižnica i čitaonica Pula, matična knjižnica za Istarsku županiju i nositeljica dugogodišnjih aktivnosti u radu sa starijim korisnicima, organizirala je skup potaknuta rastućim brojem starijih članova i potrebom prilagodbe knjižničnih programa demografskim promjenama. Posebnu ulogu ima Čitaonica Kluba umirovljenika Pula, prostor smješten u samom centru grada, potpuno prilagođen osobama smanjene pokretljivosti, gdje se provode kulturne, informatičke i kreativne aktivnosti važne za društveno uključivanje starijih građana.
Demografski trendovi i kontinuirani porast broja starijih korisnika ukazuju na visoku važnost teme te na potrebu sustavnijeg razvoja knjižničnih usluga namijenjenih ovoj dobnoj skupini u hrvatskom knjižničarstvu. Budući da je tema starenja sve bitnija, organizatori su željeli stvoriti prostor za razmjenu praksi i razvoj novih modela rada.
Program skupa bio je organiziran u dva dijela: teorijsko-istraživački blok te predstavljanje primjera dobre prakse iz slovenskih i hrvatskih knjižnica.
Teorijski i istraživački uvidi
Vida Demarin, specijalistica neuropsihijatrije s dugogodišnjim znanstvenim radom u području neuroplastičnosti i neurodegenerativnih bolesti, govorila je o ulozi čitanja i mentalne aktivnosti u očuvanju kognitivnih funkcija u starijoj životnoj dobi.
Sanjica Faletar, koja istražuje informacijske potrebe ranjivih skupina i vodi istraživanja o osobama oboljelima od Alzheimerove bolesti, predstavila je nalaze empirijskih studija te koncept demeciji prijateljskih knjižnica. Elena Fortunato (Italija) prikazala je pristup Knjižnice Gallaratese u Milanu, s naglaskom na prostorne i programske prilagodbe korisnicima s demencijom.
Nicole K. Dalmer (Kanada), koja se bavi informacijskim praksama starijih osoba i njegovatelja, analizirala je utjecaj terminologije na percepciju starijih korisnika te važnost jezične osjetljivosti pri oblikovanju programa.
Primjeri dobre prakse
Ravnateljica Središnje knjižnice Celje Polonca Bajc Napret predstavila je programe za starije korisnike, uključujući uslugu dostave knjiga i aktivnosti Sveučilišta za treću životnu dob.
Anita Malkoč Bišćan (Karlovac) izložila je programe digitalne i informacijske pismenosti razvijene kroz Erasmus+ projekte.
Mariborsku praksu predstavile su Dragana Lujić i Lidija Breznik, s naglaskom na program "Umovadba" za osobe u početnoj fazi demencije.
Iz Gradske knjižnice Rijeka Tanja Badanjak prikazala je program "Treća dob čitanja" usmjeren na razvoj digitalnih i medijskih kompetencija.
Skup je zaključen primjerom Knjižnica grada Zagreba, gdje je Ira Tuzlančić predstavila projekt "65 plus" i suradnju s domovima za starije osobe.
Sudionici su istaknuli da je skup bio sadržajno bogat i dobro organiziran te da je pružio konkretne ideje za razvoj novih knjižničnih usluga. Naglašena je potreba za prilagodbom prostora i programa starijim korisnicima, jačanjem digitalne i medijske pismenosti te daljnjom suradnjom knjižnica sa zdravstvenim i socijalnim ustanovama, osobito u području podrške osobama s demencijom.
U porukama nakon skupa sudionici su naglasili njegov značaj: "Bilo je izuzetno korisno i zanimljivo. Jedan od najzanimljivijih na kojima sam bila u zadnje vrijeme", a jedna je sudionica sažela dojam riječima: "Inspirativno, odlično organizirano i baš na mjeru. Ljudskoj kreativnosti nema kraja. Hura za knjižnice!"
Cjelokupni događaj pokazao je da knjižnice mogu biti mjesta gdje starije osobe pronalaze prilike za osobni razvoj, međusobno povezivanje i aktivno sudjelovanje u društvu, mjesta gdje se starenje ne doživljava kao gubitak mladosti nego kao nova prilika za rast i mudrost, mjesta gdje se kultura i briga isprepliću i gdje se zajednica gradi na temelju solidarnosti i međugeneracijskog dijaloga.
Zaključeno je da knjižnice, kao dostupni i inkluzivni javni prostori, imaju važnu ulogu u poticanju aktivnog i kvalitetnog starenja te da predstavljeni programi mogu poslužiti kao poticaj razvoju novih usluga u narodnim knjižnicama diljem zemlje. Stručni skup moderirale su knjižničarke Gradske knjižnice i čitaonice Pula Liana Diković i Matea Radolović.
Gradska knjižnica i čitaonica Pula, matična knjižnica za Istarsku županiju i nositeljica dugogodišnjih aktivnosti u radu sa starijim korisnicima, organizirala je skup potaknuta rastućim brojem starijih članova i potrebom prilagodbe knjižničnih programa demografskim promjenama. Posebnu ulogu ima Čitaonica Kluba umirovljenika Pula, prostor smješten u samom centru grada, potpuno prilagođen osobama smanjene pokretljivosti, gdje se provode kulturne, informatičke i kreativne aktivnosti važne za društveno uključivanje starijih građana.
Demografski trendovi i kontinuirani porast broja starijih korisnika ukazuju na visoku važnost teme te na potrebu sustavnijeg razvoja knjižničnih usluga namijenjenih ovoj dobnoj skupini u hrvatskom knjižničarstvu. Budući da je tema starenja sve bitnija, organizatori su željeli stvoriti prostor za razmjenu praksi i razvoj novih modela rada.
Program skupa bio je organiziran u dva dijela: teorijsko-istraživački blok te predstavljanje primjera dobre prakse iz slovenskih i hrvatskih knjižnica.
Ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Pula, Nadia Bužleta
Teorijski i istraživački uvidi
Vida Demarin, specijalistica neuropsihijatrije s dugogodišnjim znanstvenim radom u području neuroplastičnosti i neurodegenerativnih bolesti, govorila je o ulozi čitanja i mentalne aktivnosti u očuvanju kognitivnih funkcija u starijoj životnoj dobi.
Sanjica Faletar, koja istražuje informacijske potrebe ranjivih skupina i vodi istraživanja o osobama oboljelima od Alzheimerove bolesti, predstavila je nalaze empirijskih studija te koncept demeciji prijateljskih knjižnica. Elena Fortunato (Italija) prikazala je pristup Knjižnice Gallaratese u Milanu, s naglaskom na prostorne i programske prilagodbe korisnicima s demencijom.
Nicole K. Dalmer (Kanada), koja se bavi informacijskim praksama starijih osoba i njegovatelja, analizirala je utjecaj terminologije na percepciju starijih korisnika te važnost jezične osjetljivosti pri oblikovanju programa.
Sanjica Faletar s izlaganjem "Knjižnične usluge za osobe s demencijom i njihove obitelji"
Primjeri dobre prakse
Ravnateljica Središnje knjižnice Celje Polonca Bajc Napret predstavila je programe za starije korisnike, uključujući uslugu dostave knjiga i aktivnosti Sveučilišta za treću životnu dob.
Anita Malkoč Bišćan (Karlovac) izložila je programe digitalne i informacijske pismenosti razvijene kroz Erasmus+ projekte.
Mariborsku praksu predstavile su Dragana Lujić i Lidija Breznik, s naglaskom na program "Umovadba" za osobe u početnoj fazi demencije.
Iz Gradske knjižnice Rijeka Tanja Badanjak prikazala je program "Treća dob čitanja" usmjeren na razvoj digitalnih i medijskih kompetencija.
Skup je zaključen primjerom Knjižnica grada Zagreba, gdje je Ira Tuzlančić predstavila projekt "65 plus" i suradnju s domovima za starije osobe.
Sudionici su istaknuli da je skup bio sadržajno bogat i dobro organiziran te da je pružio konkretne ideje za razvoj novih knjižničnih usluga. Naglašena je potreba za prilagodbom prostora i programa starijim korisnicima, jačanjem digitalne i medijske pismenosti te daljnjom suradnjom knjižnica sa zdravstvenim i socijalnim ustanovama, osobito u području podrške osobama s demencijom.
U porukama nakon skupa sudionici su naglasili njegov značaj: "Bilo je izuzetno korisno i zanimljivo. Jedan od najzanimljivijih na kojima sam bila u zadnje vrijeme", a jedna je sudionica sažela dojam riječima: "Inspirativno, odlično organizirano i baš na mjeru. Ljudskoj kreativnosti nema kraja. Hura za knjižnice!"
Cjelokupni događaj pokazao je da knjižnice mogu biti mjesta gdje starije osobe pronalaze prilike za osobni razvoj, međusobno povezivanje i aktivno sudjelovanje u društvu, mjesta gdje se starenje ne doživljava kao gubitak mladosti nego kao nova prilika za rast i mudrost, mjesta gdje se kultura i briga isprepliću i gdje se zajednica gradi na temelju solidarnosti i međugeneracijskog dijaloga.
Zaključeno je da knjižnice, kao dostupni i inkluzivni javni prostori, imaju važnu ulogu u poticanju aktivnog i kvalitetnog starenja te da predstavljeni programi mogu poslužiti kao poticaj razvoju novih usluga u narodnim knjižnicama diljem zemlje. Stručni skup moderirale su knjižničarke Gradske knjižnice i čitaonice Pula Liana Diković i Matea Radolović.
Predavači i organizacijski odbor Skupa