Snaga i otpornost u doba umjetne inteligencije: izvještaj s 33. godišnjeg sastanka i konferencije EBLIDA-e u Rigi
Trideset treći godišnji sastanak i godišnja konferencija EBLIDA-e (European Bureau of Library, Information and Documentation Associations) održani su od 6. do 10. travnja 2025. u Nacionalnoj knjižnici Latvije u Rigi. Ovogodišnji je program bio posvećen temi "Snaga i otpornost: knjige i čitanje u doba umjetne inteligencije", uz naglasak na izazove, prilike i strateške odgovore knjižnica u digitalno transformiranom okruženju.
Na sastanku Vijeća EBLIDA-e predstavljeni su godišnji izvještaji o radu, plan aktivnosti te proračuni za tekuću i 2026. godinu. Usvojena su i nova strateška usmjerenja organizacije, uključujući jačanje zagovaračkih aktivnosti, podupiranje knjižnica u digitalnoj tranziciji te razvoj suradničkih modela na europskoj razini. Nakon službenog dijela organiziran je vođeni obilazak Nacionalne knjižnice Latvije, institucije koja zbog svoje arhitekture, koncepta i društvene uloge predstavlja jedno od važnijih kulturnih i obrazovnih središta baltičke regije.
Konferencijski dio otvoren je nizom pozvanih izlaganja na temu knjižnica, izdavaštva i umjetne inteligencije. Latvijski stručnjak Kaspars Kaulinis iz tvrtke Tilde izložio je pozitivne mogućnosti primjene umjetne inteligencije u knjižnicama, s naglaskom na jezične tehnologije i razvoj digitalno uključivih usluga. Jeppe Morch iz danske izdavačke kuće Saga Egmont govorio je o mijenama u izdavačkom sektoru u kontekstu generativnih tehnologija i o važnosti strateškog partnerstva s knjižnicama. U panel-diskusiji pod vodstvom direktora EBLIDA-e Andrewa Cranfielda sudjelovale su predsjednica EBLIDA-e Erna Winters i članica Upravnog odbora IFLA-e Kirsten Boelt. U razgovoru su istaknute podudarnosti između novih strategija dviju organizacija, posebno u područjima digitalne transformacije, inkluzije i zagovaranja knjižnica na europskoj razini. Značajan doprinos ovome dijelu konferencije dao je i Andrew Harbison iz Washingtona predstavljanjem platforme Webjunction kao resursa za stručno usavršavanje knjižničara.
U nastavku konferencije održane su paralelne sesije posvećene tehnološkim inovacijama, međunarodnim suradnjama i novim modelima rada. Naglasak je bio na razvoju jezičnih modela u nacionalnim knjižnicama, praksama rada s e-knjigama, kao i na praktičnim primjerima integracije umjetne inteligencije u knjižnične usluge. Na izlaganjima su istaknute pozitivne mogućnosti korištenja umjetne inteligencije u knjižnicama uz jasnu svijest o etičkim, tehničkim i organizacijskim zahtjevima koje takve tehnologije nameću.
Ove godine prvi put u EBLIDA-inu programu organizirana je serija brzih izlaganja "Lightning talks", u kojoj je sudjelovalo 12 govornika iz različitih europskih knjižničnih sustava. Tematski su obrađeni umjetna inteligencija u knjižnicama, inovativni edukacijski programi, modeli inkluzivne prakse, promjene u radu sa zajednicama te nove perspektive u povezivanju knjižnica. U ovom dijelu konferencije Knjižnice grada Zagreba predstavio je autor ovog izvještaja izlaganjem pod naslovom "Libraries and AI: allies not opponents", koje je obuhvatilo razvoj edukativnih programa i rada s umjetnom inteligencijom, iskustva s robotikom te promišljanja o etičkoj primjeni tehnologija umjetne inteligencije u knjižnicama. Izlaganje je potaknulo interes pojedinih sudionika, osobito u kontekstu tehnoloških i pedagoških pristupa koje Knjižnice grada Zagreba razvijaju. Format se pokazao izrazito dinamičnim i poticajnim, a nakon izlaganja organizirani su neformalni razgovori sa svih 12 govornika kroz koje su se sudionici međusobno povezivali, razmjenjivali iskustva i uspostavljali potencijalne oblike međunarodne suradnje. Najviše su se istaknuli projekti vezani uz digitalnu pismenost, rad s migrantima i razvoj inovativnih sadržaja za djecu i mlade.
Završni blok konferencije bio je posvećen temi položaja knjižnica u europskim razvojnim i kulturnim politikama, u okviru rasprave pod naslovom "Libraries on the European agenda; building bridges with advocacy and strategic opportunities". U njoj su sudjelovali predstavnici različitih knjižničarskih udruženja i ustanova iz Europe, a razmatrale su se mogućnosti jačanja uloge knjižnica kroz zagovaranje, suradnju i prilagodbu europskim političkim okvirima. Razmatrane su mogućnosti da knjižnice strateški ojačaju svoj položaj u kontekstu digitalne tranzicije i tehnološkog razvoja, promicanja inkluzije, kulturne kohezije i održivog razvoja, suradnje s donositeljima odluka i relevantnim institucijama EU-a, pristupa europskim programima i fondovima kroz institucionalno i programsko umrežavanje, pozicioniranja knjižnica kao aktivnih aktera u obrazovanju, kulturi i društvenoj politici. U tom okviru značajnu ulogu ima projekt ELAN – European Library Associations Network, koji EBLIDA vodi 2025. – 2028. Kao dio strategije usmjerene na jačanje kapaciteta knjižničarskih društava diljem Europe, ELAN ima za cilj profesionalizaciju, umrežavanje i razvoj stručnosti knjižničarskih organizacija s ciljem da one postanu aktivniji sudionici kulturnih i političkih procesa. Kroz radionice, webinare, istraživanja, smjernice i publikacije, ELAN nastoji osnažiti knjižničarska društva da budu glas knjižnica u europskim politikama te da promiču inkluzivnost, medijsku pismenost, održivost i socijalnu koheziju. Time je europska agenda postala opipljiv okvir djelovanja: knjižnice su pozvane preuzeti aktivnu ulogu u izgradnji demokratskog, održivog i digitalno osnaženog društva, uz podršku zajedničkih mehanizama i inicijativa na razini europskog prostora.
Ovogodišnji sastanak i konferencija EBLIDA-e u Rigi potvrdili su važnost povezivanja knjižnica, knjižničarskih društava, izdavača i tehnološkog sektora unutar paneuropskog okvira. Umjetna inteligencija, digitalna transformacija, inkluzija i strateško pozicioniranje knjižnica u europskim politikama predstavljaju ključne teme za nadolazeće razdoblje. Konferencija je pokazala da knjižnice, unatoč izazovima, ostaju vitalne i otporne institucije, sposobne odgovoriti na društvene promjene i društvene potrebe kroz inovacije, suradnju i kontinuirani profesionalni razvoj.
EBLIDA skupna fotografija
Na sastanku Vijeća EBLIDA-e predstavljeni su godišnji izvještaji o radu, plan aktivnosti te proračuni za tekuću i 2026. godinu. Usvojena su i nova strateška usmjerenja organizacije, uključujući jačanje zagovaračkih aktivnosti, podupiranje knjižnica u digitalnoj tranziciji te razvoj suradničkih modela na europskoj razini. Nakon službenog dijela organiziran je vođeni obilazak Nacionalne knjižnice Latvije, institucije koja zbog svoje arhitekture, koncepta i društvene uloge predstavlja jedno od važnijih kulturnih i obrazovnih središta baltičke regije.
Konferencijski dio otvoren je nizom pozvanih izlaganja na temu knjižnica, izdavaštva i umjetne inteligencije. Latvijski stručnjak Kaspars Kaulinis iz tvrtke Tilde izložio je pozitivne mogućnosti primjene umjetne inteligencije u knjižnicama, s naglaskom na jezične tehnologije i razvoj digitalno uključivih usluga. Jeppe Morch iz danske izdavačke kuće Saga Egmont govorio je o mijenama u izdavačkom sektoru u kontekstu generativnih tehnologija i o važnosti strateškog partnerstva s knjižnicama. U panel-diskusiji pod vodstvom direktora EBLIDA-e Andrewa Cranfielda sudjelovale su predsjednica EBLIDA-e Erna Winters i članica Upravnog odbora IFLA-e Kirsten Boelt. U razgovoru su istaknute podudarnosti između novih strategija dviju organizacija, posebno u područjima digitalne transformacije, inkluzije i zagovaranja knjižnica na europskoj razini. Značajan doprinos ovome dijelu konferencije dao je i Andrew Harbison iz Washingtona predstavljanjem platforme Webjunction kao resursa za stručno usavršavanje knjižničara.
U nastavku konferencije održane su paralelne sesije posvećene tehnološkim inovacijama, međunarodnim suradnjama i novim modelima rada. Naglasak je bio na razvoju jezičnih modela u nacionalnim knjižnicama, praksama rada s e-knjigama, kao i na praktičnim primjerima integracije umjetne inteligencije u knjižnične usluge. Na izlaganjima su istaknute pozitivne mogućnosti korištenja umjetne inteligencije u knjižnicama uz jasnu svijest o etičkim, tehničkim i organizacijskim zahtjevima koje takve tehnologije nameću.
Ove godine prvi put u EBLIDA-inu programu organizirana je serija brzih izlaganja "Lightning talks", u kojoj je sudjelovalo 12 govornika iz različitih europskih knjižničnih sustava. Tematski su obrađeni umjetna inteligencija u knjižnicama, inovativni edukacijski programi, modeli inkluzivne prakse, promjene u radu sa zajednicama te nove perspektive u povezivanju knjižnica. U ovom dijelu konferencije Knjižnice grada Zagreba predstavio je autor ovog izvještaja izlaganjem pod naslovom "Libraries and AI: allies not opponents", koje je obuhvatilo razvoj edukativnih programa i rada s umjetnom inteligencijom, iskustva s robotikom te promišljanja o etičkoj primjeni tehnologija umjetne inteligencije u knjižnicama. Izlaganje je potaknulo interes pojedinih sudionika, osobito u kontekstu tehnoloških i pedagoških pristupa koje Knjižnice grada Zagreba razvijaju. Format se pokazao izrazito dinamičnim i poticajnim, a nakon izlaganja organizirani su neformalni razgovori sa svih 12 govornika kroz koje su se sudionici međusobno povezivali, razmjenjivali iskustva i uspostavljali potencijalne oblike međunarodne suradnje. Najviše su se istaknuli projekti vezani uz digitalnu pismenost, rad s migrantima i razvoj inovativnih sadržaja za djecu i mlade.
Završni blok konferencije bio je posvećen temi položaja knjižnica u europskim razvojnim i kulturnim politikama, u okviru rasprave pod naslovom "Libraries on the European agenda; building bridges with advocacy and strategic opportunities". U njoj su sudjelovali predstavnici različitih knjižničarskih udruženja i ustanova iz Europe, a razmatrale su se mogućnosti jačanja uloge knjižnica kroz zagovaranje, suradnju i prilagodbu europskim političkim okvirima. Razmatrane su mogućnosti da knjižnice strateški ojačaju svoj položaj u kontekstu digitalne tranzicije i tehnološkog razvoja, promicanja inkluzije, kulturne kohezije i održivog razvoja, suradnje s donositeljima odluka i relevantnim institucijama EU-a, pristupa europskim programima i fondovima kroz institucionalno i programsko umrežavanje, pozicioniranja knjižnica kao aktivnih aktera u obrazovanju, kulturi i društvenoj politici. U tom okviru značajnu ulogu ima projekt ELAN – European Library Associations Network, koji EBLIDA vodi 2025. – 2028. Kao dio strategije usmjerene na jačanje kapaciteta knjižničarskih društava diljem Europe, ELAN ima za cilj profesionalizaciju, umrežavanje i razvoj stručnosti knjižničarskih organizacija s ciljem da one postanu aktivniji sudionici kulturnih i političkih procesa. Kroz radionice, webinare, istraživanja, smjernice i publikacije, ELAN nastoji osnažiti knjižničarska društva da budu glas knjižnica u europskim politikama te da promiču inkluzivnost, medijsku pismenost, održivost i socijalnu koheziju. Time je europska agenda postala opipljiv okvir djelovanja: knjižnice su pozvane preuzeti aktivnu ulogu u izgradnji demokratskog, održivog i digitalno osnaženog društva, uz podršku zajedničkih mehanizama i inicijativa na razini europskog prostora.
Ovogodišnji sastanak i konferencija EBLIDA-e u Rigi potvrdili su važnost povezivanja knjižnica, knjižničarskih društava, izdavača i tehnološkog sektora unutar paneuropskog okvira. Umjetna inteligencija, digitalna transformacija, inkluzija i strateško pozicioniranje knjižnica u europskim politikama predstavljaju ključne teme za nadolazeće razdoblje. Konferencija je pokazala da knjižnice, unatoč izazovima, ostaju vitalne i otporne institucije, sposobne odgovoriti na društvene promjene i društvene potrebe kroz inovacije, suradnju i kontinuirani profesionalni razvoj.
Sastanak EBLIDA-inih članova
Lightning talk KGZ
EBLIDA skupna fotografija