Stručni skup "Baštinske ustanove kao pećine s blagom: uloga zavičajnih zbirki u kulturnom turizmu"
Stručni skup "Baštinske ustanove kao pećine s blagom: uloga zavičajnih zbirki u kulturnom turizmu" održan je u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela 25. studenoga 2025. u Nadbiskupovu kaštelu u Kaštel Sućurcu.
Skup je okupio brojne izlagače iz hrvatskih baštinskih ustanova (knjižnica, muzeja i arhiva), kao i predavače iz javnih i obrazovnih institucija, fakulteta, kulturnih udruga i drugih ustanova koje se bave očuvanjem, interpretacijom i promocijom kulturne baštine, prikupljanjem građe za zavičajnu zbirku i izdavaštvom, kao i organizacijom raznih događanja čiji je osnovni cilj povećanje vidljivosti kulturne baštine i zavičajne zbirke u javnosti. Cilj skupa bio je poticanje dijaloga, razmjena iskustava, predstavljanje inovativnih pristupa valorizaciji lokalne baštine i osnaživanje suradnje među institucijama.
Glavna tema ovoga stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, koji je održan uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Kaštela i Turističke zajednice Grada Kaštela bila je nematerijalna baština, odnosno uloga zavičajnih zbirki baštinskih ustanova u kulturnom turizmu.
Nakon pozdravne riječi predsjednice programskog/organizacijskog odbora međunarodnog stručnog skupa "Baštinske ustanove kao pećine s blagom" Renate Dobrić, ravnateljice Gradske knjižnice Kaštela, na čiju je inicijativu ovaj skup prvi put organiziran 2023. godine, nazočni su kao uvod u stručni skup poslušali njezino izlaganje pod naslovom "Uloga Zavičajne zbirke Gradske knjižnice Kaštela u kulturnom turizmu Grada Kaštela: knjiga "Legenda o sućuračkom topu" - primjer implementacije kulturne baštine u kulturno-turistički proizvod: uloga odnosa s javnošću u predstavljanju zavičajne zbirke".
U uvodnom predavanju Renata Dobrić istaknula je važnost zavičajnih zbirki kao resursa za kulturni turizam i lokalni identitet, a posebno je naglasila ulogu Zavičajne zbirke Gradske knjižnice Kaštela u prezentaciji lokalne povijesti i tradicije, uz primjer knjige "Legenda o sućuračkom topu" kao načina kreativnog povezivanja lokalnih priča s turističkom ponudom. Uvodno izlaganje obuhvatilo je i brojne projekte Gradske knjižnice Kaštela u sklopu kojih lokalni autori, učenici i volonteri sudjeluju u interpretaciji kulturne baštine, čime se jača identitet zajednice i povećava atraktivnost kulturnog turizma Grada Kaštela.
U sklopu izlaganja predstavljena je ilustrirana knjiga za mlade "Legenda o sućuračkom topu" u kojoj je autorica prepričala legendu koju je u djetinjstvu slušala od baka i djedova, a u kojoj je riječ o hrabroj, promućurnoj i dovitljivoj baki Maruši i Sućuranima koji su, dok je naselje bilo pod opsadom, na turski logor iz topa ispalili posljednji sir koji je baka čuvala za krštenje unuka. Vidjevši da po njima padaju komadi sira, Turci su pomislili kako Sućurani u utvrdi imaju velike zalihe hrane te su odlučili otići. Predstavivši promotivni materijal za slikovnicu, autorica je istaknula kako je sljedeća faza projekta uprizorenje legende na izvornoj lokaciji, uz sudjelovanje brojnih mještana, kulturno-umjetničkih društava, glumaca, povijesnih udruga, klapa, glazbenika i ostalih dionika, a najvažnije je to što se očekuje da će ovaj događaj privući brojne zainteresirane posjetitelje jer turisti danas žele čuti "autentičnu priču", a po mogućnosti u njoj žele i osobno sudjelovati.
U nastavku skupa sudionici su imali priliku poslušati niz pozvanih izlaganja. Prvo pozvano izlaganje pod naslovom "Nematerijalna baština kao transformativna snaga u turizmu: slavne hrvatske književnice otvorile su "vilinska vrata"" održala je Romana Lekić, koja je govorila o Kulturnim rutama Vijeća Europe kao primjeru dobre prakse na putu ka održivom i odgovornom kulturnom razvoju i fenomenu turizma kao interkulturalnoj komunikaciji.
"Od trenutno 51 kulturne rute koje povezuju Europu, Hrvatska je ušla čak u 21 rutu, a posebno se ističu književni, odnosno literarni turizam, i to kroz dvije poznate hrvatske književnice - I. B. Mažuranić i M. J. Zagorku koje su postale glavni resurs za interpretaciju i poveznicu s Europom kroz djela, likove i mjesta o kojima su pisale", navela je Romana Lekić.
Vlatka Lemić u pozvanom izlaganju pod naslovom "Digitalne platforme za promicanje kulturne baštine" predstavila je brojne projekte koje provodi ICARUS Hrvatska, dok je Martin Šolar, direktor Kobariškog muzeja Prvog svjetskog rata iz Slovenije u svom izlaganju "Značaj Kobariškog muzeja Prvoga svjetskog rata za kulturni turizam Slovenije" predstavio razvoj i rad ovog iznimno posjećenog slovenskog muzeja u koji dolaze posjetitelji sa svih strana svijeta.
Ante Ćaleta, voditelj Podružnice Split, Hrvatske matice iseljenika predstavio je zavičajni projekt "Tamo gdje su moji korijeni," dok je Toni Marić, kordinator Organizacijskog odbora Međunarodne znanstveno-stručne konferencije "Digitalizacija, arhiviranje, očuvanje i promocija nematerijalne kulturne baštine" iz Bosne i Hercegovine održao izlaganje pod naslovom "Prikupljanje, obrada, arhiviranje, digitalizacija i prezentacija podataka o nematerijalnoj kulturnoj baštini" u sklopu kojeg je predstavio brojne teme i projekte koji se provode u Bosni i Hercegovini s ciljem očuvanja nematerijalne baštine.
U drugom dijelu stručnog skupa predstavljeni su primjeri dobre prakse očuvanja zavičajnosti i kulturno-povijesne baštine iz hrvatskih baštinskih ustanova, uključujući digitalne zbirke i virtualne izložbe koje omogućuju pristup kulturnim sadržajima široj javnosti; zavičajne projekte koji uključuju učenike u istraživanje i interpretaciju lokalne povijesti; muzejske projekte s interaktivnim postavima, glazbenim programima i radionicama; publikacije i dječje priče koje populariziraju lokalne običaje i povijesne događaje; aktivnosti očuvanja glazbene baštine i lokalnih autora; istraživanja i aktivnosti zaštite kulturne baštine Kaštela, Poljica, Sinja, Cetinske krajine, Šibenika i ostalih lokalnih sredina.
Nakon što je Melinda Grubišić Reiter, voditeljica Matične razvojne službe za Šibensko-kninsku županiju održala izlaganje "Zavičajna zbirka Sibenicensia – temelj očuvanja i promocije šibenske kulturne baštine", uslijedila su sljedeća izlaganja: Boris Filipović Grčić, ravnatelj Muzeja Sinjske alke: "Sinjska alka i nematerijalna kulturna baština: deset godina Muzeja sinjske alke"; Snježana Kordun, kulturna antropologinja, Abeceda Poljica: "Poljička baština u kontekstu kulturnog turizma"; Daria Domazet i Anđela Vrca, Muzej Cetinske krajine - Sinj: "Liskanove avanture: primjer promocije kulturne baštine kroz priče za djecu"; Ingrid Srdanović i Natalija Šegvić, Gradska knjižnica Marka Marulića - Split: "Digitalizacija baštine kao turistička vrijednost: primjer GKMM Projekt Marulovim stopama"; Jasminka Borzić i Renata Dobrić, Gradska knjižnica Kaštela: "(Ne)zaboravljeni kaštelanski književnici iz Zavičajne zbirke Gradske knjižnice Kaštela: projekt Čitajmo Kaštelane!"; Ivana Jakšić, Gradska knjižnica Kaštela: "Kad priča čuva baštinu"; Sonja Jurat, Gradska knjižnica Kaštela: "Čuvari kaštelanske baštine"; Samanta Samardžić, Državni arhiv u Splitu: "Državni arhiv u Splitu – uloga i važnost u istraživanju i predstavljanju baštine"; Marica Tadin, profesorica glazbene kulture, KUD Ante Zaninović, SŠ Braća Radić – Kaštela: "Knjiga Kaštelanska narodna četvorka" i Ante Žanić, predsjednik udruge Biblijski vrt Stomorija - Kaštel Novi: "Svetište Gospe Stomorije i Biblijski vrt u Kaštel Novom".
Izlaganja i primjeri dobre prakse ukazali su na bogatstvo lokalnih identiteta i višestruke mogućnosti interpretacije zavičajne građe u suvremenom kulturnom turizmu. Posebna pažnja posvećena je kreativnoj interpretaciji povijesti i uključivanju zajednice u očuvanje i promociju kulturnih vrijednosti.
Skup je zaključen raspravom o budućim izazovima i mogućnostima suradnje. Sudionici su se složili da je potrebno poraditi na jačanju međuinstitucionalne suradnje, razmjeni iskustava, razvoju zajedničkih projekata koji povećavaju vidljivost, očuvanje i suvremenu prezentaciju lokalne baštine, a potrebno je poraditi i na korištenju digitalnih alata i interaktivnih formata za privlačenje mlađe publike.
Izrazivši zadovoljstvo organizacijom skupa i naglasivši važnost ovakvih okupljanja u sklopu kojih dolazi do razmjene znanja i razvoja novih ideja, okupljeni su zaključili kako bi ovakvi skupovi trebali rezultirati i jačanjem kulturnog turizma u lokalnim zajednicama.
"I ovogodišnji stručni skup "Baštinske ustanove kao pećine s blagom" potvrdio je kako su zavičajne zbirke i baštinske ustanove prave "pećine s blagom" lokalnih zajednica, čija vrijednost nadilazi lokalni prostor, pružajući resurse za očuvanje tradicije, edukaciju i razvoj kulturnog turizma", istaknula je Renata Dobrić koja je moderirala skup, istaknuvši pritom kako će ovaj stručni skup na temu očuvanja zavičajnosti i kulturno-povijesne baštine u baštinskim ustanovama Gradska knjižnica Kaštela organizirati i u 2026. godini te je već sada pozvala sve one koji ove godine nisu mogli doći u Kaštel Sućurac da pripreme izlaganja za sljedeću godinu.
Gradska je knjižnica Kaštela stručni skup "Baštinske ustanove kao pećine s blagom" na temu očuvanja nematerijalne baštine organizirala treću godinu zaredom, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Martin Šolar – Kobariški muzej Prvog svjetskog rata iz Slovenije
Renata Dobrić – uvodno izlaganje
Snježana Kordun – Izlaganje o Poljicima
Skup je okupio brojne izlagače iz hrvatskih baštinskih ustanova (knjižnica, muzeja i arhiva), kao i predavače iz javnih i obrazovnih institucija, fakulteta, kulturnih udruga i drugih ustanova koje se bave očuvanjem, interpretacijom i promocijom kulturne baštine, prikupljanjem građe za zavičajnu zbirku i izdavaštvom, kao i organizacijom raznih događanja čiji je osnovni cilj povećanje vidljivosti kulturne baštine i zavičajne zbirke u javnosti. Cilj skupa bio je poticanje dijaloga, razmjena iskustava, predstavljanje inovativnih pristupa valorizaciji lokalne baštine i osnaživanje suradnje među institucijama.
Glavna tema ovoga stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, koji je održan uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Kaštela i Turističke zajednice Grada Kaštela bila je nematerijalna baština, odnosno uloga zavičajnih zbirki baštinskih ustanova u kulturnom turizmu.
Nakon pozdravne riječi predsjednice programskog/organizacijskog odbora međunarodnog stručnog skupa "Baštinske ustanove kao pećine s blagom" Renate Dobrić, ravnateljice Gradske knjižnice Kaštela, na čiju je inicijativu ovaj skup prvi put organiziran 2023. godine, nazočni su kao uvod u stručni skup poslušali njezino izlaganje pod naslovom "Uloga Zavičajne zbirke Gradske knjižnice Kaštela u kulturnom turizmu Grada Kaštela: knjiga "Legenda o sućuračkom topu" - primjer implementacije kulturne baštine u kulturno-turistički proizvod: uloga odnosa s javnošću u predstavljanju zavičajne zbirke".
U uvodnom predavanju Renata Dobrić istaknula je važnost zavičajnih zbirki kao resursa za kulturni turizam i lokalni identitet, a posebno je naglasila ulogu Zavičajne zbirke Gradske knjižnice Kaštela u prezentaciji lokalne povijesti i tradicije, uz primjer knjige "Legenda o sućuračkom topu" kao načina kreativnog povezivanja lokalnih priča s turističkom ponudom. Uvodno izlaganje obuhvatilo je i brojne projekte Gradske knjižnice Kaštela u sklopu kojih lokalni autori, učenici i volonteri sudjeluju u interpretaciji kulturne baštine, čime se jača identitet zajednice i povećava atraktivnost kulturnog turizma Grada Kaštela.
U sklopu izlaganja predstavljena je ilustrirana knjiga za mlade "Legenda o sućuračkom topu" u kojoj je autorica prepričala legendu koju je u djetinjstvu slušala od baka i djedova, a u kojoj je riječ o hrabroj, promućurnoj i dovitljivoj baki Maruši i Sućuranima koji su, dok je naselje bilo pod opsadom, na turski logor iz topa ispalili posljednji sir koji je baka čuvala za krštenje unuka. Vidjevši da po njima padaju komadi sira, Turci su pomislili kako Sućurani u utvrdi imaju velike zalihe hrane te su odlučili otići. Predstavivši promotivni materijal za slikovnicu, autorica je istaknula kako je sljedeća faza projekta uprizorenje legende na izvornoj lokaciji, uz sudjelovanje brojnih mještana, kulturno-umjetničkih društava, glumaca, povijesnih udruga, klapa, glazbenika i ostalih dionika, a najvažnije je to što se očekuje da će ovaj događaj privući brojne zainteresirane posjetitelje jer turisti danas žele čuti "autentičnu priču", a po mogućnosti u njoj žele i osobno sudjelovati.
U nastavku skupa sudionici su imali priliku poslušati niz pozvanih izlaganja. Prvo pozvano izlaganje pod naslovom "Nematerijalna baština kao transformativna snaga u turizmu: slavne hrvatske književnice otvorile su "vilinska vrata"" održala je Romana Lekić, koja je govorila o Kulturnim rutama Vijeća Europe kao primjeru dobre prakse na putu ka održivom i odgovornom kulturnom razvoju i fenomenu turizma kao interkulturalnoj komunikaciji.
"Od trenutno 51 kulturne rute koje povezuju Europu, Hrvatska je ušla čak u 21 rutu, a posebno se ističu književni, odnosno literarni turizam, i to kroz dvije poznate hrvatske književnice - I. B. Mažuranić i M. J. Zagorku koje su postale glavni resurs za interpretaciju i poveznicu s Europom kroz djela, likove i mjesta o kojima su pisale", navela je Romana Lekić.
Vlatka Lemić u pozvanom izlaganju pod naslovom "Digitalne platforme za promicanje kulturne baštine" predstavila je brojne projekte koje provodi ICARUS Hrvatska, dok je Martin Šolar, direktor Kobariškog muzeja Prvog svjetskog rata iz Slovenije u svom izlaganju "Značaj Kobariškog muzeja Prvoga svjetskog rata za kulturni turizam Slovenije" predstavio razvoj i rad ovog iznimno posjećenog slovenskog muzeja u koji dolaze posjetitelji sa svih strana svijeta.
Ante Ćaleta, voditelj Podružnice Split, Hrvatske matice iseljenika predstavio je zavičajni projekt "Tamo gdje su moji korijeni," dok je Toni Marić, kordinator Organizacijskog odbora Međunarodne znanstveno-stručne konferencije "Digitalizacija, arhiviranje, očuvanje i promocija nematerijalne kulturne baštine" iz Bosne i Hercegovine održao izlaganje pod naslovom "Prikupljanje, obrada, arhiviranje, digitalizacija i prezentacija podataka o nematerijalnoj kulturnoj baštini" u sklopu kojeg je predstavio brojne teme i projekte koji se provode u Bosni i Hercegovini s ciljem očuvanja nematerijalne baštine.
U drugom dijelu stručnog skupa predstavljeni su primjeri dobre prakse očuvanja zavičajnosti i kulturno-povijesne baštine iz hrvatskih baštinskih ustanova, uključujući digitalne zbirke i virtualne izložbe koje omogućuju pristup kulturnim sadržajima široj javnosti; zavičajne projekte koji uključuju učenike u istraživanje i interpretaciju lokalne povijesti; muzejske projekte s interaktivnim postavima, glazbenim programima i radionicama; publikacije i dječje priče koje populariziraju lokalne običaje i povijesne događaje; aktivnosti očuvanja glazbene baštine i lokalnih autora; istraživanja i aktivnosti zaštite kulturne baštine Kaštela, Poljica, Sinja, Cetinske krajine, Šibenika i ostalih lokalnih sredina.
Nakon što je Melinda Grubišić Reiter, voditeljica Matične razvojne službe za Šibensko-kninsku županiju održala izlaganje "Zavičajna zbirka Sibenicensia – temelj očuvanja i promocije šibenske kulturne baštine", uslijedila su sljedeća izlaganja: Boris Filipović Grčić, ravnatelj Muzeja Sinjske alke: "Sinjska alka i nematerijalna kulturna baština: deset godina Muzeja sinjske alke"; Snježana Kordun, kulturna antropologinja, Abeceda Poljica: "Poljička baština u kontekstu kulturnog turizma"; Daria Domazet i Anđela Vrca, Muzej Cetinske krajine - Sinj: "Liskanove avanture: primjer promocije kulturne baštine kroz priče za djecu"; Ingrid Srdanović i Natalija Šegvić, Gradska knjižnica Marka Marulića - Split: "Digitalizacija baštine kao turistička vrijednost: primjer GKMM Projekt Marulovim stopama"; Jasminka Borzić i Renata Dobrić, Gradska knjižnica Kaštela: "(Ne)zaboravljeni kaštelanski književnici iz Zavičajne zbirke Gradske knjižnice Kaštela: projekt Čitajmo Kaštelane!"; Ivana Jakšić, Gradska knjižnica Kaštela: "Kad priča čuva baštinu"; Sonja Jurat, Gradska knjižnica Kaštela: "Čuvari kaštelanske baštine"; Samanta Samardžić, Državni arhiv u Splitu: "Državni arhiv u Splitu – uloga i važnost u istraživanju i predstavljanju baštine"; Marica Tadin, profesorica glazbene kulture, KUD Ante Zaninović, SŠ Braća Radić – Kaštela: "Knjiga Kaštelanska narodna četvorka" i Ante Žanić, predsjednik udruge Biblijski vrt Stomorija - Kaštel Novi: "Svetište Gospe Stomorije i Biblijski vrt u Kaštel Novom".
Izlaganja i primjeri dobre prakse ukazali su na bogatstvo lokalnih identiteta i višestruke mogućnosti interpretacije zavičajne građe u suvremenom kulturnom turizmu. Posebna pažnja posvećena je kreativnoj interpretaciji povijesti i uključivanju zajednice u očuvanje i promociju kulturnih vrijednosti.
Skup je zaključen raspravom o budućim izazovima i mogućnostima suradnje. Sudionici su se složili da je potrebno poraditi na jačanju međuinstitucionalne suradnje, razmjeni iskustava, razvoju zajedničkih projekata koji povećavaju vidljivost, očuvanje i suvremenu prezentaciju lokalne baštine, a potrebno je poraditi i na korištenju digitalnih alata i interaktivnih formata za privlačenje mlađe publike.
Izrazivši zadovoljstvo organizacijom skupa i naglasivši važnost ovakvih okupljanja u sklopu kojih dolazi do razmjene znanja i razvoja novih ideja, okupljeni su zaključili kako bi ovakvi skupovi trebali rezultirati i jačanjem kulturnog turizma u lokalnim zajednicama.
"I ovogodišnji stručni skup "Baštinske ustanove kao pećine s blagom" potvrdio je kako su zavičajne zbirke i baštinske ustanove prave "pećine s blagom" lokalnih zajednica, čija vrijednost nadilazi lokalni prostor, pružajući resurse za očuvanje tradicije, edukaciju i razvoj kulturnog turizma", istaknula je Renata Dobrić koja je moderirala skup, istaknuvši pritom kako će ovaj stručni skup na temu očuvanja zavičajnosti i kulturno-povijesne baštine u baštinskim ustanovama Gradska knjižnica Kaštela organizirati i u 2026. godini te je već sada pozvala sve one koji ove godine nisu mogli doći u Kaštel Sućurac da pripreme izlaganja za sljedeću godinu.
Gradska je knjižnica Kaštela stručni skup "Baštinske ustanove kao pećine s blagom" na temu očuvanja nematerijalne baštine organizirala treću godinu zaredom, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Martin Šolar – Kobariški muzej Prvog svjetskog rata iz Slovenije
Renata Dobrić – uvodno izlaganje
Snježana Kordun – Izlaganje o Poljicima