Osijek – domaćin 28. seminara Arhivi, knjižnice, muzeji: Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture – Peto informacijsko doba – promjena paradigme u AKM zajednici
Hrvatsko knjižničarsko društvo bilo je glavni organizator 28. seminara Arhivi, knjižnice, muzeji: Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture s temom "Peto informacijsko doba – promjena paradigme u AKM zajednici". Uz Hrvatsko arhivističko društvo i Hrvatsko muzejsko društvo, suorganizatori su bili i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu; Hrvatski državni arhiv; Muzejski dokumentacijski centar; Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek te Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru.
28. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji održao se od 24. do 26. studenoga 2025. godine prvi put u Osijeku uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Sudionike su pozdravili predstavnici suorganizatora: Sofija Klarin (NSK), Snježana Radovanlija Mileusnić (MDC), Goran Zlodi (FFZG), Drahomira Cupar (UniZD) i Kristina Feldvari (FFOS) te predsjednici društava – Hrvatskoga knjižničarskog društva Jasenka Pleško, Hrvatskoga arhivističkog društva Ladislav Dobrica i Hrvatskoga muzejskog društva Vlasta Krklec.
Seminar je pozdravnim riječima otvorila Dražena Vrselja, državna tajnica zadužena za područje arhivske, knjižnične i muzejske djelatnosti te digitalizaciju kulturne baštine.
28. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji okupio je preko 130 sudionika, stručnjaka iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja (Slovenija, Bosna i Hercegovina), a bogat program održavao se na trima lokacijama – u Hotelu Osijek, na Filozofskom fakultetu te Odjelu knjižnice Muzeja Slavonije.
Tema 28. seminara "Peto informacijsko doba – promjena paradigme u AKM zajednici" odražava suštinske transformacije koje digitalni razvoj donosi arhivima, knjižnicama i muzejima. U središtu rasprave nalazila se potreba redefiniranja uloge baštinskih ustanova u uvjetima globaliziranih informacijskih trendova, ubrzane digitalizacije i rastuće ovisnosti društva o kompleksnim tehničkim sustavima.
Tijekom trodnevnog programa održano je ukupno dvadeset i sedam prijavljenih predavanja, pet radionica te šesnaest posterskih izlaganja.
Pozvano izlaganje "Od normativnih dokumenata do pametnih aplikacija" autorice Željke Tomasović otvorilo je radni dio seminara i uvelo u temu "Peto informacijsko doba – promjena paradigme u AKM zajednici" i prvi tematski blok "Digitalna evolucija i umjetna inteligencija u baštinskom okruženju".
Drugi je dan otvoren pozvanim izlaganjem "Doktorski studij Informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku" autorica Kornelije Petr Balog i Sanjice Faletar, a uslijedili su tematski blokovi: "Suradnja i interdisciplinarnost u obrazovanju i praksi AKM sektora, "Standardi i etika u obradi baštinskih ustanova" i "Nova iskustva publike i interpretacija baštine" te radionice.
Treći je dan bio posvećen posterskim izlaganjima koja su obuhvatila raznolike teme od velikog značaja za rad baštinskih ustanova te donijela pregled aktualnih projekata, istraživanja i izazova s kojima se baštinske ustanove susreću.
Tijekom skupa predstavljena su najnovija izdanja AKM zajednice.
Sudionici su se bavili nizom međusobno povezanih tema koje su od ključne važnosti za razvoj AKM sektora. Razmatran je utjecaj globalnih digitalnih mreža na oblikovanje kulture sjećanja i identiteta, pri čemu je naglašeno da baštinske institucije imaju odgovornost kritički pratiti i interpretirati promjene u načinu na koji se društvo informira i pamti. Posebno zanimanje izazvale su tehnologije otvorenih povezanih podataka koje omogućuju interoperabilnost i kvalitetnije korištenje kulturne baštine u digitalnom prostoru.
Dodatno se raspravljalo o primjeni umjetne inteligencije u baštinskim ustanovama – od automatizirane obrade podataka i prepoznavanja sadržaja do izazova vezanih uz pouzdanost, transparentnost algoritama i postavljanje etičkih okvira i smjernica za primjenu umjetne inteligencije u AKM sektoru. U tom su kontekstu otvorene i teme autentičnosti, autoriteta i podrijetla informacija.
Značajan dio programa bio je posvećen promišljanju organizacije informacija u novim tehničkim i društvenim okolnostima te ontologiji digitalnih objekata, odnosno razumijevanju njihove prirode, strukture i dugoročne održivosti. Uz to, predstavljene su aktualne europske digitalne agende i strategije koje potiču digitalnu transformaciju kulturne baštine te projekti usmjereni na poboljšanje dostupnosti, upravljanja i vrednovanja digitalnih resursa, kao i na jačanje digitalne pismenosti, smanjenje digitalne nejednakosti te jačanje informacijske djelatnosti i informacijskog suvereniteta RH.
Rasprave su se dotaknule i šireg konteksta – novih ekonomskih paradigmi koje utječu na pozicioniranje AKM sektora u društvu. Posebno je istaknuto da se arhivi, knjižnice i muzeji sve više nalaze u središtu ekonomije znanja te da je njihova suradnja s lokalnim zajednicama, obrazovnim institucijama i građanima ključna za razvoj informacijske pismenosti i stvaranje aktivnog, informiranog društva.
Sudionicima je predstavljen projekt "Europske knjižnice koje uče" ("Trans-European Learning Libraries" – TELL), prvi Erasmus+ KA2 projekt u kojem sudjeluje Hrvatsko knjižničarsko društvo (uz Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek i još šest stranih partnera), a koji se temelji na Preporukama o knjižničnom zakonodavstvu i politici u Europi, dokumentu koji redefinira ulogu knjižnica u suvremenom društvu.
Organiziranim posjetima Muzeju Slavonije i Državnom arhivu u Osijeku te večernjom šetnjom Osijekom uz Grgura Marka Ivankovića, muzejskog savjetnika, sudionici su dobili dodatan uvid u bogatu i dragocjenu kulturnu i povijesnu baštinu grada.
Sadržajan i dinamičan program skupa potvrdio je važnost kontinuiranog dijaloga između baštinskih institucija te naglasio potrebu zajedničkog pristupa izazovima petoga informacijskog doba. Time je dodatno učvršćeno višegodišnje zajedničko djelovanje AKM zajednice koja ovakvim susretima kontinuirano potiče suradnju među svojim članovima.
28. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji održao se od 24. do 26. studenoga 2025. godine prvi put u Osijeku uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Sudionike su pozdravili predstavnici suorganizatora: Sofija Klarin (NSK), Snježana Radovanlija Mileusnić (MDC), Goran Zlodi (FFZG), Drahomira Cupar (UniZD) i Kristina Feldvari (FFOS) te predsjednici društava – Hrvatskoga knjižničarskog društva Jasenka Pleško, Hrvatskoga arhivističkog društva Ladislav Dobrica i Hrvatskoga muzejskog društva Vlasta Krklec.
28. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji okupio je preko 130 sudionika, stručnjaka iz cijele Hrvatske, ali i susjednih zemalja (Slovenija, Bosna i Hercegovina), a bogat program održavao se na trima lokacijama – u Hotelu Osijek, na Filozofskom fakultetu te Odjelu knjižnice Muzeja Slavonije.
Tema 28. seminara "Peto informacijsko doba – promjena paradigme u AKM zajednici" odražava suštinske transformacije koje digitalni razvoj donosi arhivima, knjižnicama i muzejima. U središtu rasprave nalazila se potreba redefiniranja uloge baštinskih ustanova u uvjetima globaliziranih informacijskih trendova, ubrzane digitalizacije i rastuće ovisnosti društva o kompleksnim tehničkim sustavima.
Tijekom trodnevnog programa održano je ukupno dvadeset i sedam prijavljenih predavanja, pet radionica te šesnaest posterskih izlaganja.
Pozvano izlaganje "Od normativnih dokumenata do pametnih aplikacija" autorice Željke Tomasović otvorilo je radni dio seminara i uvelo u temu "Peto informacijsko doba – promjena paradigme u AKM zajednici" i prvi tematski blok "Digitalna evolucija i umjetna inteligencija u baštinskom okruženju".
Drugi je dan otvoren pozvanim izlaganjem "Doktorski studij Informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku" autorica Kornelije Petr Balog i Sanjice Faletar, a uslijedili su tematski blokovi: "Suradnja i interdisciplinarnost u obrazovanju i praksi AKM sektora, "Standardi i etika u obradi baštinskih ustanova" i "Nova iskustva publike i interpretacija baštine" te radionice.
Treći je dan bio posvećen posterskim izlaganjima koja su obuhvatila raznolike teme od velikog značaja za rad baštinskih ustanova te donijela pregled aktualnih projekata, istraživanja i izazova s kojima se baštinske ustanove susreću.
Tijekom skupa predstavljena su najnovija izdanja AKM zajednice.
Sudionici su se bavili nizom međusobno povezanih tema koje su od ključne važnosti za razvoj AKM sektora. Razmatran je utjecaj globalnih digitalnih mreža na oblikovanje kulture sjećanja i identiteta, pri čemu je naglašeno da baštinske institucije imaju odgovornost kritički pratiti i interpretirati promjene u načinu na koji se društvo informira i pamti. Posebno zanimanje izazvale su tehnologije otvorenih povezanih podataka koje omogućuju interoperabilnost i kvalitetnije korištenje kulturne baštine u digitalnom prostoru.
Dodatno se raspravljalo o primjeni umjetne inteligencije u baštinskim ustanovama – od automatizirane obrade podataka i prepoznavanja sadržaja do izazova vezanih uz pouzdanost, transparentnost algoritama i postavljanje etičkih okvira i smjernica za primjenu umjetne inteligencije u AKM sektoru. U tom su kontekstu otvorene i teme autentičnosti, autoriteta i podrijetla informacija.
Značajan dio programa bio je posvećen promišljanju organizacije informacija u novim tehničkim i društvenim okolnostima te ontologiji digitalnih objekata, odnosno razumijevanju njihove prirode, strukture i dugoročne održivosti. Uz to, predstavljene su aktualne europske digitalne agende i strategije koje potiču digitalnu transformaciju kulturne baštine te projekti usmjereni na poboljšanje dostupnosti, upravljanja i vrednovanja digitalnih resursa, kao i na jačanje digitalne pismenosti, smanjenje digitalne nejednakosti te jačanje informacijske djelatnosti i informacijskog suvereniteta RH.
Rasprave su se dotaknule i šireg konteksta – novih ekonomskih paradigmi koje utječu na pozicioniranje AKM sektora u društvu. Posebno je istaknuto da se arhivi, knjižnice i muzeji sve više nalaze u središtu ekonomije znanja te da je njihova suradnja s lokalnim zajednicama, obrazovnim institucijama i građanima ključna za razvoj informacijske pismenosti i stvaranje aktivnog, informiranog društva.
Sudionicima je predstavljen projekt "Europske knjižnice koje uče" ("Trans-European Learning Libraries" – TELL), prvi Erasmus+ KA2 projekt u kojem sudjeluje Hrvatsko knjižničarsko društvo (uz Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek i još šest stranih partnera), a koji se temelji na Preporukama o knjižničnom zakonodavstvu i politici u Europi, dokumentu koji redefinira ulogu knjižnica u suvremenom društvu.
Organiziranim posjetima Muzeju Slavonije i Državnom arhivu u Osijeku te večernjom šetnjom Osijekom uz Grgura Marka Ivankovića, muzejskog savjetnika, sudionici su dobili dodatan uvid u bogatu i dragocjenu kulturnu i povijesnu baštinu grada.
Sadržajan i dinamičan program skupa potvrdio je važnost kontinuiranog dijaloga između baštinskih institucija te naglasio potrebu zajedničkog pristupa izazovima petoga informacijskog doba. Time je dodatno učvršćeno višegodišnje zajedničko djelovanje AKM zajednice koja ovakvim susretima kontinuirano potiče suradnju među svojim članovima.