Gradska knjižnica Krk – uz tradiciju do moderne knjižnice
Povijest knjižnice – prije Gradske knjižnice Krk
U Krku se 1839. godine otvara Knjižnica Algarotti koju je krčki svećenik Nikola Udina Algarotti ostavio oporučno rodnome gradu Krku. Knjižnica djeluje do 1894. godine, a od 1886. do 1941. godine knjižnica djeluje u sklopu Kotarske gospodarske zadruge. Godine 1895. hrvatsko svećenstvo i intelektualci osnivaju Hrvatsku čitaonicu. Između dvaju ratova Čitaonica se naziva Jugoslavenska čitaonica, ali se tridesetih godina, zbog međusobnih političkih razmirica članstva, njezin rad potpuno ugasio.
Do obnavljanja knjižnične djelatnosti u Krku dolazi tek 1954. godine, kada se 29. studenoga otvara Općinska knjižnica Krk. Od 1974. do 1978. godine Knjižnica djeluje unutar Narodnog sveučilišta, kada njezina djelatnost prestaje. Tijekom 1981. godine knjižnični fond od oko 3000 knjiga smješta se u prostor CUO Čedo Žic Krk. Rad Knjižnice u tom razdoblju svodi se na nekoliko sati tjedno za mali broj korisnika.
U ožujku 1990. godine Izvršno vijeće Skupštine općine Krk donosi odluku o dodjeli prostora za Knjižnicu na prvom katu zgrade u tadašnjoj Ulici XIII. divizije 24, veličine 72 m². Knjižnica se svečano otvara 1991. godine pod nazivom Narodna knjižnica Krk. U idućem razdoblju intenzivno se izgrađuju zbirke knjiga za djecu i odrasle zahvaljujući redovitu priljevu sredstava iz lokalnog i državnog proračuna, a djelatnica ubrzo polaže stručni ispit za diplomiranu knjižničarku.
U skladu s odredbama novog Zakona o knjižnicama, Narodna knjižnica Krk 24. prosinca 2002. godine osniva se kao samostalna ustanova. Radovi na uređenju novog prostora Knjižnice, u prizemlju zgrade u Kvarnerskoj ulici u Krku započeli su 2006. godine, a svečano otvorenje novouređenog i opremljenog prostora uslijedilo je 10. srpnja 2007. godine. Rješenjem Trgovačkog suda 2023. godine knjižnica mijenja naziv u Gradska knjižnica Krk.
Knjižnica je smještena u moderno opremljenom prostoru, a raspolaže s više od 29 500 knjiga. Knjižničnom građom koriste se stanovnici grada Krka, ali i stanovnici okolnih mjesta te turisti koji grad Krk posjećuju tijekom ljetnih mjeseci. Knjižnica ima bogatu referentnu zbirku kojom se najviše koriste učenici i studenti za učenje u prostoru Knjižnice. Isto tako, prostor Knjižnice koristi se i za čitanje dnevnih novina. Osim osnovne djelatnosti posudbe knjiga, mogu se izdvojiti i djelatnosti organiziranja književnih večeri, promocija knjiga, pričaonica i čitaonica za djecu, tematskih radionica, susreta čitateljskog kluba i dr.
Sadašnjost Gradske knjižnice Krk
"Knjiga za sve i knjiga svima" vizija je nove ravnateljice Darije Papa, koja je tu dužnost počela obnašati 2. siječnja 2025. godine. Ići ukorak s promjenama, prilagođavati se novim korisničkim potrebama, uvoditi nove programe i aktivnosti u skladu s vremenom u kojem živimo i djelujemo, a opet ostati usmjereni i na temelje knjižničarske struke, ostaje i postaje prioritet djelovanja ove otočne kulturne ustanove. Uvođenjem brojnih programa, broj je korisnika u prvih devet mjeseci 2025. godine porastao za 31 % što pokazuje i dokazuje da su stanovnici Krka, ali i okolnih mjesta, itekako željni prostora za druženje, učenje, razmjenu mišljenja i provođenje slobodnog vremena. Ideja i planova za 2026. godinu, ali i onih dugoročnih, ne nedostaje, uz visoku motivaciju zaposlenih knjižničara i pozitivnih povratnih informacija lokalne zajednice.
U skladu s promjenom vizije Gradske knjižnice Krk, kao logičan slijed nametnula se i realizirala promjena vizualnog identiteta. Poštujući tradiciju i bogatu glagoljsku baštinu otoka Krka, u logo i cijeli identitet utkana je simbolika i simbioza latinice i glagoljice: ćuk kao simbol Krka nositelj je znaka, a on stoji na otvorenoj knjizi koja u svom obliku podsjeća na glagoljičko slovo k (knjižnica, Krk) i slovo g (gradska, grad).
Knjiga za sve i knjiga svima – moto je Gradske knjižnice Krk
Jedno od mnogobrojnih druženja Bookoteke, jedinog čitateljskog kluba na otoku Krku
Budući da je Gradska knjižnica Krk jedina samostalna knjižnica na otoku Krku i ima viziju razvoja ustanove kao mjesta susreta i poštovanja različitosti (ne samo formalno već i u praksi) za sve stanovnike otoka kojima nedostaje ovakvih prostora, potreba je realiziranja ovoga programa velika.
Suradnja s odgojno-obrazovnim ustanovama od velike važnosti za cjelokupni rad i viziju
U Krku se 1839. godine otvara Knjižnica Algarotti koju je krčki svećenik Nikola Udina Algarotti ostavio oporučno rodnome gradu Krku. Knjižnica djeluje do 1894. godine, a od 1886. do 1941. godine knjižnica djeluje u sklopu Kotarske gospodarske zadruge. Godine 1895. hrvatsko svećenstvo i intelektualci osnivaju Hrvatsku čitaonicu. Između dvaju ratova Čitaonica se naziva Jugoslavenska čitaonica, ali se tridesetih godina, zbog međusobnih političkih razmirica članstva, njezin rad potpuno ugasio.
Do obnavljanja knjižnične djelatnosti u Krku dolazi tek 1954. godine, kada se 29. studenoga otvara Općinska knjižnica Krk. Od 1974. do 1978. godine Knjižnica djeluje unutar Narodnog sveučilišta, kada njezina djelatnost prestaje. Tijekom 1981. godine knjižnični fond od oko 3000 knjiga smješta se u prostor CUO Čedo Žic Krk. Rad Knjižnice u tom razdoblju svodi se na nekoliko sati tjedno za mali broj korisnika.
U ožujku 1990. godine Izvršno vijeće Skupštine općine Krk donosi odluku o dodjeli prostora za Knjižnicu na prvom katu zgrade u tadašnjoj Ulici XIII. divizije 24, veličine 72 m². Knjižnica se svečano otvara 1991. godine pod nazivom Narodna knjižnica Krk. U idućem razdoblju intenzivno se izgrađuju zbirke knjiga za djecu i odrasle zahvaljujući redovitu priljevu sredstava iz lokalnog i državnog proračuna, a djelatnica ubrzo polaže stručni ispit za diplomiranu knjižničarku.
U skladu s odredbama novog Zakona o knjižnicama, Narodna knjižnica Krk 24. prosinca 2002. godine osniva se kao samostalna ustanova. Radovi na uređenju novog prostora Knjižnice, u prizemlju zgrade u Kvarnerskoj ulici u Krku započeli su 2006. godine, a svečano otvorenje novouređenog i opremljenog prostora uslijedilo je 10. srpnja 2007. godine. Rješenjem Trgovačkog suda 2023. godine knjižnica mijenja naziv u Gradska knjižnica Krk.
Knjižnica je smještena u moderno opremljenom prostoru, a raspolaže s više od 29 500 knjiga. Knjižničnom građom koriste se stanovnici grada Krka, ali i stanovnici okolnih mjesta te turisti koji grad Krk posjećuju tijekom ljetnih mjeseci. Knjižnica ima bogatu referentnu zbirku kojom se najviše koriste učenici i studenti za učenje u prostoru Knjižnice. Isto tako, prostor Knjižnice koristi se i za čitanje dnevnih novina. Osim osnovne djelatnosti posudbe knjiga, mogu se izdvojiti i djelatnosti organiziranja književnih večeri, promocija knjiga, pričaonica i čitaonica za djecu, tematskih radionica, susreta čitateljskog kluba i dr.
Sadašnjost Gradske knjižnice Krk
"Knjiga za sve i knjiga svima" vizija je nove ravnateljice Darije Papa, koja je tu dužnost počela obnašati 2. siječnja 2025. godine. Ići ukorak s promjenama, prilagođavati se novim korisničkim potrebama, uvoditi nove programe i aktivnosti u skladu s vremenom u kojem živimo i djelujemo, a opet ostati usmjereni i na temelje knjižničarske struke, ostaje i postaje prioritet djelovanja ove otočne kulturne ustanove. Uvođenjem brojnih programa, broj je korisnika u prvih devet mjeseci 2025. godine porastao za 31 % što pokazuje i dokazuje da su stanovnici Krka, ali i okolnih mjesta, itekako željni prostora za druženje, učenje, razmjenu mišljenja i provođenje slobodnog vremena. Ideja i planova za 2026. godinu, ali i onih dugoročnih, ne nedostaje, uz visoku motivaciju zaposlenih knjižničara i pozitivnih povratnih informacija lokalne zajednice.
U skladu s promjenom vizije Gradske knjižnice Krk, kao logičan slijed nametnula se i realizirala promjena vizualnog identiteta. Poštujući tradiciju i bogatu glagoljsku baštinu otoka Krka, u logo i cijeli identitet utkana je simbolika i simbioza latinice i glagoljice: ćuk kao simbol Krka nositelj je znaka, a on stoji na otvorenoj knjizi koja u svom obliku podsjeća na glagoljičko slovo k (knjižnica, Krk) i slovo g (gradska, grad).
Knjiga za sve i knjiga svima – moto je Gradske knjižnice Krk
U siječnju 2025. godine formirana je nova, moderna mrežna stranica www.gkkrk.hr te se korisnicima pruža mogućnost virtualne šetnje knjižnicom, online upisnine, pretraživanja online kataloga, rezervacija knjiga te ostalih pogodnosti eZakija. Radi približavanja mlađim korisnicima, Knjižnica je otvorila službeni profil i na Facebooku, na kojemu se redovito najavljuju događanja i aktivnosti. Tijekom 2025. godine održano je gotovo pedeset različitih kulturnih događanja za sve dobne skupine i vrste korisnika. Uskoro će se uvesti e-knjige, audioknjige, a pozornost će se u prvim mjesecima 2026. dati i digitalizaciji zavičajne baštine koja će se, s obzirom na količinu prigodnih naslova i sadržaja za digitalizaciju, odvijati tijekom narednih godina (Krčki val, Krčki zbornik, Krčki kalendar, stare razglednice otoka, mjesta na otoku Krku, grada Krka i sl.).
Povećanju prepoznatljivosti i vidljivosti ustanove u lokalnoj zajednici i šire, zasigurno je doprinijelo jačanje suradnje s odgojno-obrazovnim ustanovama, udrugama i medijima. Brojni planovi, od snimanja dokumentaraca do privlačenja mlađih korisnika u Knjižnicu kroz brojne zanimljive i njima bliske teme, samo je jedan dio projekta "Razgovor o (ne)poznatom" koji je Knjižnica prijavila i na natječaje Ministarstva kulture i medija i Primorsko-goranske županije.
"Razgovor o (ne)poznatom" cjelogodišnji je program Gradske knjižnice Krk posvećen otvaranju i rušenju uvriježenih stereotipa među različitim društvenim skupinama i njegovanju zavičajne kulture i književnosti. Naizgled nespojivo postaje povezano uklapanjem tradicije u moderni kontekst poštujući lokalno nasljeđe. Teme od društvenog interesa i jezične teme čine okosnicu programa s ciljem popularizacije jezične kulture među mladima i osobama s invaliditetom, ali i upoznavanje istih s često izbjegavanim temama.
Program se prvi put namjerava provoditi u 2026. godini, a uključuje suradnju s lokalnom zajednicom i udrugama, odgojno-obrazovnim ustanovama na otoku Krku te renomiranim stručnjacima za pojedina područja. Ciljane skupine korisnika široke su jer će se aktivnosti baviti temama od interesa za djecu i mlade, roditelje, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama u razvoju i umirovljenike.
Program "Razgovor o (ne)poznatom – pričaj mi o tom!" podijeljen je u nekoliko ključnih cjelina koje uključuju: razgovore u formi podcasta "Ja nisam kao ti", predstavljanja knjiga i književna druženja, tematska predavanja i panele "Svi znaju, a nitko ne priča", aktivnosti pripovijedanja i kreativnog izražavanja "Pričaj mi da crtam i pišem", natječaje i izložbe stripa i karikature "ČArikatura", izradu dokumentarnih filmova o najstarijim govornicima čakavskoga, kao i izradu Rječnika besed krčkih, ali i Rječnika žargonizama mladih.
Pojedine aktivnosti iz programa poput Bookoteke, jedinog čitateljskog kluba na otoku Krku, djeluju volonterski već godinama, a naišle su na veliki odaziv publike. Primjerice, "Razgovor o (ne)poznatom" zaživio je u 2025. godini kao volonterski projekt tijekom kojeg su održani mnogi razgovori uživo s ljudima i uspješnim pojedincima iz lokalne zajednice. Razgovori su bili dostupni korisnicima na društvenim mrežama Knjižnice.
Povećanju prepoznatljivosti i vidljivosti ustanove u lokalnoj zajednici i šire, zasigurno je doprinijelo jačanje suradnje s odgojno-obrazovnim ustanovama, udrugama i medijima. Brojni planovi, od snimanja dokumentaraca do privlačenja mlađih korisnika u Knjižnicu kroz brojne zanimljive i njima bliske teme, samo je jedan dio projekta "Razgovor o (ne)poznatom" koji je Knjižnica prijavila i na natječaje Ministarstva kulture i medija i Primorsko-goranske županije.
"Razgovor o (ne)poznatom" cjelogodišnji je program Gradske knjižnice Krk posvećen otvaranju i rušenju uvriježenih stereotipa među različitim društvenim skupinama i njegovanju zavičajne kulture i književnosti. Naizgled nespojivo postaje povezano uklapanjem tradicije u moderni kontekst poštujući lokalno nasljeđe. Teme od društvenog interesa i jezične teme čine okosnicu programa s ciljem popularizacije jezične kulture među mladima i osobama s invaliditetom, ali i upoznavanje istih s često izbjegavanim temama.
Program se prvi put namjerava provoditi u 2026. godini, a uključuje suradnju s lokalnom zajednicom i udrugama, odgojno-obrazovnim ustanovama na otoku Krku te renomiranim stručnjacima za pojedina područja. Ciljane skupine korisnika široke su jer će se aktivnosti baviti temama od interesa za djecu i mlade, roditelje, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama u razvoju i umirovljenike.
Program "Razgovor o (ne)poznatom – pričaj mi o tom!" podijeljen je u nekoliko ključnih cjelina koje uključuju: razgovore u formi podcasta "Ja nisam kao ti", predstavljanja knjiga i književna druženja, tematska predavanja i panele "Svi znaju, a nitko ne priča", aktivnosti pripovijedanja i kreativnog izražavanja "Pričaj mi da crtam i pišem", natječaje i izložbe stripa i karikature "ČArikatura", izradu dokumentarnih filmova o najstarijim govornicima čakavskoga, kao i izradu Rječnika besed krčkih, ali i Rječnika žargonizama mladih.
Pojedine aktivnosti iz programa poput Bookoteke, jedinog čitateljskog kluba na otoku Krku, djeluju volonterski već godinama, a naišle su na veliki odaziv publike. Primjerice, "Razgovor o (ne)poznatom" zaživio je u 2025. godini kao volonterski projekt tijekom kojeg su održani mnogi razgovori uživo s ljudima i uspješnim pojedincima iz lokalne zajednice. Razgovori su bili dostupni korisnicima na društvenim mrežama Knjižnice.
Jedno od mnogobrojnih druženja Bookoteke, jedinog čitateljskog kluba na otoku Krku
Budući da je Gradska knjižnica Krk jedina samostalna knjižnica na otoku Krku i ima viziju razvoja ustanove kao mjesta susreta i poštovanja različitosti (ne samo formalno već i u praksi) za sve stanovnike otoka kojima nedostaje ovakvih prostora, potreba je realiziranja ovoga programa velika.
U 2025. godini obilježene su brojne i različite aktivnosti: Noć muzeja (prezentacija starih fotografija grada i otoka Krka), Svjetski dan čitanja naglas – igrokaz za djecu "Pustolovine Src i Mo", Dan hrvatske glagoljice - predstavljanje Prvoga vrbničkog misala, Tjedan dobre dječje knjige (predstavljanje slikovnica Nene Pavelić), Noć knjige (predstavljanje rada 12 zavičajnih lokalnih autora na temu "Krčke autorice i autori o životinjama i ljudima"), Međunarodni dan darivanja knjigom, putopisno predavanje Hrvoja Rupčića - "Putešestvije po Turkestanu", radionica oslikavanja pisanica od starih knjiga, "Razgovor o (ne)poznatom"; Srđan Hulak - "Iluzija straha", Ljiljana Mavrović – "Što i kako nakon moždanog udara?", Subota za čitanje – svake druge subote realizira se volonterski projekt odgojiteljica i knjižničarki, radionica izrade cvijeća od otpisanih knjiga povodom Majčina dana, stand-up Duške Mušić, "Mijenjamo život uz psa" - čitanje u društvu terapijskog psa, predstavljanje zbirke Ivana Radivojca, "Posuđeni od vremena", Književna večer za djecu: Draga Vukoje Cupać, "Šumski prozorčić", Damir Šantek, "Mila uči roniti" - pričaonica i demonstracija ronilačke opreme, predstavljanje prve logoterapijske slikovnice u RH: Ana Molnar, "Klaru je strah ispita", "Pričam ti priču" - trodnevna radionica logičkog razmišljanja i stvaranja priča, predavanja za ljubitelje pasa: Matjaž Zanut, "Pametna nabava psa - predrasude i mitovi" i "Najprirodniji pristup rada sa psima", Mjesec hrvatske knjige: Diana Rosandić, "Dvije krijesnice"; Tatjana Kadoić Grmuša, "Bubnjarica Marta"; Damir Šantek, "Visoko iznad oblaka"; Karmela Špoljarić, "Selfie"; Zorana Jagodić, "Zdrava i snažna nakon 40"; Marijana Perinić, stand-up večer; "Mladi i moderni hrvatski" - rezultati istraživanja i suradnje Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir iz Krka i Gradske knjižnice Krk.
Suradnja s odgojno-obrazovnim ustanovama od velike važnosti za cjelokupni rad i viziju
Suradnja
U stvaranju i razvoju programa za različite vrste korisnika, kao i njihove različite potrebe, neizostavna je i suradnja s odgojno-obrazovnim ustanovama i udrugama iz lokalne zajednice.
Suradnja Gradske knjižnice Krk i Dječjeg vrtića Katarina Frankopan iz Krka ostvarena je volonterskim projektom odgojiteljica i knjižničarki "Subota za čitanje", a kroz tematske pričaonice i osmišljavanje različitih radionica o prigodnim temama (od zavičajnih do društveno angažiranih, u skladu s vrtićkom dobi), svake druge subote u jutarnjim satima.
Osnovna škola Fran Krsto Frankopan Krk uključila se u projekt "Naša mala knjižnica" tijekom kojeg će se zajednički kreativno obrađivati izborna lektira, a sa Srednjom školom Hrvatski kralj Zvonimir Krk istraživat će se zavičajna jezična baština kroz projekte "(Ča)rikatura" i snimanje dokumentaraca (žargonizmi mladih, najstariji govornici otoka i dr.).
Udruga Kreativni Krk i Knjižnica osmišljavaju natječaje i surađuju u njima, npr. u izboru najbolje čakavske pjesme, a prikuplja se i proširuje fond suvišnim i otpisanim naslovima za otvorenu knjižnicu i dr.
U 2026. godini očekuju nas promjene i nove aktivnosti koje će prije svega biti usmjerene na: zapošljavanje novog djelatnika, digitalizaciju zavičajne baštine i sređivanje zavičajne zbirke. Cjelogodišnji projekt "Razgovor o (ne)poznatom – pričaj mi o tom!" obuhvatit će društvenu i jezičnu komponentu i progovarati o važnim, ali zanemarenim temama, uz uključivanje svih vrsta korisnika u različite aktivnosti projekta.
Budućnost Gradske knjižnice Krk – ideje, vizije, želje i planovi
Otvaranje područnih odjela, veći prostor, povećanje kadra (više zaposlenih knjižničara), bibliobus za cijeli otok Krk, jačanje lokalne i međunarodne suradnje, dijeljenje dobre prakse, daljnja edukacija i stručno usavršavanje, uvođenje novih tehnologija u rad – neki su od planova koje ćemo nastojati ostvariti do 2030. godine.
Knjižnicu živom ne čini prostor, zidovi i knjige. Knjižnicu čine živom korisnici i knjižničari koji znaju da knjižnica nije samo mjesto posudbe knjiga već novih znanja, iskustava, druženja – za sve!