Otočke slobodne knjižnice: mali formati, veliki rezultati
Mreža malih slobodnih knjižnica Hrvatske (#MSKH) od 2021. godine razvija se kao jedna od najraširenijih građanskih knjižničnih inicijativa u Republici Hrvatskoj. Iako se često povezuje s kontinentalnim područjima i urbanim sredinama, podatci iz 2025. godine jasno pokazuju da male slobodne knjižnice imaju značajnu prisutnost i na hrvatskim otocima, gdje predstavljaju vrijedan model dopunskog pristupa knjižničnoj građi u zajednicama koje su zbog geografskih i demografskih okolnosti izvan dosega službenih knjižničnih usluga.
Prema analizi karte #MSKH i evidentiranim prijavama, na hrvatskim otocima djeluje ukupno 29 malih slobodnih knjižnica, raspoređenih na 15 otoka. Najveći broj kućica nalazi se na Krku (7) i Rabu (5), dok Pag i Mljet imaju po tri kućice. Ostali otoci s po jednom kućicom su: Cres, Vir, Molat, Ugljan, Iž, Pašman, Drvenik Veli, Šolta, Brač, Hvar i Korčula. Gledano u odnosu na ukupnu mrežu od oko 340 prijavljenih malih slobodnih knjižnica, otočke kućice čine približno 8,5 % svih lokacija. To je značajan udio s obzirom na ukupnu naseljenost, prometnu dostupnost i prostorne mogućnosti hrvatskih otoka te potvrđuje da interes za ovaj oblik pristupa knjizi postoji i u sredinama koje se često nalaze na rubu službenih kulturnih usluga.
U mnogim otočnim mjestima male slobodne knjižnice predstavljaju jedinu stalno dostupnu točku pristupa knjizi, osobito ondje gdje ne postoji organizirana knjižnična služba, ogranak narodne knjižnice ili knjižnični stacionar. Njihova važnost dodatno dolazi do izražaja u turističkim i sezonskim sredinama. Tijekom ljeta kućice omogućuju pristup knjizi turistima, sezonskim radnicima i povremenim stanovnicima, čime pridonose održavanju kontinuiteta čitanja i potiču neslužbenu razmjenu literature između lokalne zajednice i posjetitelja.
U zimskim mjesecima, kada se dostupnost kulturnih sadržaja smanjuje, ove kućice ostaju vrijedan resurs lokalnom stanovništvu. One osiguravaju trajnu prisutnost knjižne kulture i kontinuitet usluga u sredinama koje su prometno izolirane, demografski promjenjive i prostorno raspršene. Stalna dostupnost, otvorenost i nenametljivost čine male slobodne knjižnice jednim od najprilagodljivijih modela knjižničnih usluga u suvremenoj praksi.
Održavanje otočnih kućica s knjigama temelji se na različitim modelima karakterističnim za male i međusobno povezane zajednice. Najčešći su čuvari lokalni stanovnici i volonteri koji se brinu o fondu, stanju kućice i prostoru oko nje, dok u pojedinim mjestima tu ulogu preuzimaju knjižnice, turističke zajednice, vrtići, škole ili lokalne udruge. U turističkim sredinama dio brige spontano preuzimaju i posjetitelji, ostavljajući knjige ili dopunjujući fond tijekom sezone pa otočne kućice često funkcioniraju na prirodnom, zajedničkom i sezonski dinamičnom modelu skrbi koji nadilazi službene obveze.
Zanimljivo je istaknuti da je prva mala slobodna knjižnica u Republici Hrvatskoj postavljena upravo na otoku. Godine 2013. u Vrbniku na otoku Krku knjižničarka Ivana Vladilo volonterski je postavila kućicu pod nazivom Inana. Ovaj najraniji zabilježeni primjer otvorene kućice za knjige u Hrvatskoj posebno je zanimljiv zbog otočnog konteksta u kojem je nastao, znatno prije nego što su se slični modeli pojavili u drugim dijelovima zemlje.
Trend malih slobodnih knjižnica dio je širega globalnog pokreta koji se razvija već više od desetljeća. Koncept little free library danas je prisutan na desetcima tisuća lokacija u svijetu, od velikih urbanih sredina do izrazito izoliranih i sezonskih zajednica, uključujući i udaljene otoke. U nekim otočnim državama, poput Američkih Djevičanskih Otoka, male slobodne knjižnice postavljane su kao dio kulturne obnove nakon razornog uragana kako bi zajednice ponovno dobile pristup knjigama, mjestima druženja i simbolima normalizacije života. Drugdje služe kao dugoročan i održiv način dostupnosti knjige stanovnicima i posjetiteljima. Iskustva iz međunarodne prakse pokazuju da se ove kućice osobito dobro prilagođavaju dinamičnim i prostorno izazovnim sredinama, što je iskustveno blisko i hrvatskim otocima.
Takav globalni kontekst ističe zajedničku nit: male slobodne knjižnice najuspješnije funkcioniraju upravo ondje gdje službene kulturne strukture povremeno izostaju ili nisu jednako dostupne svima. Iako su male po formatu, ove kućice stvaraju mrežu mikrolokacija koje potiču čitanje, razmjenu knjiga i osjećaj zajedništva, bez obzira na to radi li se o velikim svjetskim gradovima, udaljenim pacifičkim otocima ili jadranskim sredinama.
Danas male slobodne knjižnice na hrvatskim otocima djeluju kao fleksibilan, inkluzivan i održiv oblik knjižničnih usluga, otvoren svim korisnicima, bez članarine, radnog vremena i prostornih barijera. One potiču stvaranje čitateljskih mikrozajednica, doprinose kulturnoj prepoznatljivosti otočnih mjesta i služe kao važan resurs u sredinama koje se suočavaju s izazovima sezonalnosti, prostorne izolacije i demografskih promjena. Time potvrđuju značaj #MSKH u širenju dostupnosti knjižnične građe i pokazuju kako se jednostavni, zajednički modeli pristupa knjizi mogu uspješno razvijati i u najudaljenijim sredinama.
Pozivamo sve čuvare, knjižničare i korisnike da upišu svoje kućice za knjige na našu interaktivnu kartu.
Karta Mreže malih slobodnih knjižnica Hrvatske
Otočke #MSKH
Otočke #MSKH
Prema analizi karte #MSKH i evidentiranim prijavama, na hrvatskim otocima djeluje ukupno 29 malih slobodnih knjižnica, raspoređenih na 15 otoka. Najveći broj kućica nalazi se na Krku (7) i Rabu (5), dok Pag i Mljet imaju po tri kućice. Ostali otoci s po jednom kućicom su: Cres, Vir, Molat, Ugljan, Iž, Pašman, Drvenik Veli, Šolta, Brač, Hvar i Korčula. Gledano u odnosu na ukupnu mrežu od oko 340 prijavljenih malih slobodnih knjižnica, otočke kućice čine približno 8,5 % svih lokacija. To je značajan udio s obzirom na ukupnu naseljenost, prometnu dostupnost i prostorne mogućnosti hrvatskih otoka te potvrđuje da interes za ovaj oblik pristupa knjizi postoji i u sredinama koje se često nalaze na rubu službenih kulturnih usluga.
U mnogim otočnim mjestima male slobodne knjižnice predstavljaju jedinu stalno dostupnu točku pristupa knjizi, osobito ondje gdje ne postoji organizirana knjižnična služba, ogranak narodne knjižnice ili knjižnični stacionar. Njihova važnost dodatno dolazi do izražaja u turističkim i sezonskim sredinama. Tijekom ljeta kućice omogućuju pristup knjizi turistima, sezonskim radnicima i povremenim stanovnicima, čime pridonose održavanju kontinuiteta čitanja i potiču neslužbenu razmjenu literature između lokalne zajednice i posjetitelja.
U zimskim mjesecima, kada se dostupnost kulturnih sadržaja smanjuje, ove kućice ostaju vrijedan resurs lokalnom stanovništvu. One osiguravaju trajnu prisutnost knjižne kulture i kontinuitet usluga u sredinama koje su prometno izolirane, demografski promjenjive i prostorno raspršene. Stalna dostupnost, otvorenost i nenametljivost čine male slobodne knjižnice jednim od najprilagodljivijih modela knjižničnih usluga u suvremenoj praksi.
Održavanje otočnih kućica s knjigama temelji se na različitim modelima karakterističnim za male i međusobno povezane zajednice. Najčešći su čuvari lokalni stanovnici i volonteri koji se brinu o fondu, stanju kućice i prostoru oko nje, dok u pojedinim mjestima tu ulogu preuzimaju knjižnice, turističke zajednice, vrtići, škole ili lokalne udruge. U turističkim sredinama dio brige spontano preuzimaju i posjetitelji, ostavljajući knjige ili dopunjujući fond tijekom sezone pa otočne kućice često funkcioniraju na prirodnom, zajedničkom i sezonski dinamičnom modelu skrbi koji nadilazi službene obveze.
Zanimljivo je istaknuti da je prva mala slobodna knjižnica u Republici Hrvatskoj postavljena upravo na otoku. Godine 2013. u Vrbniku na otoku Krku knjižničarka Ivana Vladilo volonterski je postavila kućicu pod nazivom Inana. Ovaj najraniji zabilježeni primjer otvorene kućice za knjige u Hrvatskoj posebno je zanimljiv zbog otočnog konteksta u kojem je nastao, znatno prije nego što su se slični modeli pojavili u drugim dijelovima zemlje.
Trend malih slobodnih knjižnica dio je širega globalnog pokreta koji se razvija već više od desetljeća. Koncept little free library danas je prisutan na desetcima tisuća lokacija u svijetu, od velikih urbanih sredina do izrazito izoliranih i sezonskih zajednica, uključujući i udaljene otoke. U nekim otočnim državama, poput Američkih Djevičanskih Otoka, male slobodne knjižnice postavljane su kao dio kulturne obnove nakon razornog uragana kako bi zajednice ponovno dobile pristup knjigama, mjestima druženja i simbolima normalizacije života. Drugdje služe kao dugoročan i održiv način dostupnosti knjige stanovnicima i posjetiteljima. Iskustva iz međunarodne prakse pokazuju da se ove kućice osobito dobro prilagođavaju dinamičnim i prostorno izazovnim sredinama, što je iskustveno blisko i hrvatskim otocima.
Takav globalni kontekst ističe zajedničku nit: male slobodne knjižnice najuspješnije funkcioniraju upravo ondje gdje službene kulturne strukture povremeno izostaju ili nisu jednako dostupne svima. Iako su male po formatu, ove kućice stvaraju mrežu mikrolokacija koje potiču čitanje, razmjenu knjiga i osjećaj zajedništva, bez obzira na to radi li se o velikim svjetskim gradovima, udaljenim pacifičkim otocima ili jadranskim sredinama.
Danas male slobodne knjižnice na hrvatskim otocima djeluju kao fleksibilan, inkluzivan i održiv oblik knjižničnih usluga, otvoren svim korisnicima, bez članarine, radnog vremena i prostornih barijera. One potiču stvaranje čitateljskih mikrozajednica, doprinose kulturnoj prepoznatljivosti otočnih mjesta i služe kao važan resurs u sredinama koje se suočavaju s izazovima sezonalnosti, prostorne izolacije i demografskih promjena. Time potvrđuju značaj #MSKH u širenju dostupnosti knjižnične građe i pokazuju kako se jednostavni, zajednički modeli pristupa knjizi mogu uspješno razvijati i u najudaljenijim sredinama.
Pozivamo sve čuvare, knjižničare i korisnike da upišu svoje kućice za knjige na našu interaktivnu kartu.
Karta Mreže malih slobodnih knjižnica Hrvatske
Otočke #MSKH
Otočke #MSKH