Knjižnične usluge GKZD u zadarskom arhipelagu
Gradska knjižnica Zadar modelom knjižničnih stacionara i bibliobusnom službom prevladava problem nepostojanja knjižničnih usluga na otocima zadarskog arhipelaga, onih koji nemaju mogućnosti za samostalnu knjižnicu ili knjižnični ogranak. Otvorena su dva knjižnična stacionara na otocima Silbi i Olibu te su dostupne usluge jednog od vozila bibliobusne službe, koji dolazi na četiri otoka i predstavlja jedinu bibliobusnu službu u Hrvatskoj koja posjećuje otoke.
U lipnju 2011. otvoren je stacionar Silba u zgradi mjesnog odbora otoka Silbe. Za knjižnicu je namijenjena jedna prostorija u prizemlju zgrade od 26,5 m2. Police i knjižničnu građu opremila je Gradska knjižnica Zadar. Početni fond sastojao se od 625 naslova, većim dijelom beletristike. Specifičnost je građe u stacionarima pokretnost fonda, tako je nakon prve godine sav fond premješten u stacionar Olib, a Silba je dobila novi fond. U stacionaru Silba radi volonterka koja je u Gradskoj knjižnici Zadar prošla osnovnu knjižničarsku obuku te se koristi računalnim programom CROLIST, točnije modulima pretraživanja i posudbe. Koristi se jednostavnim pretraživanjem, po naslovu djela i autoru, upisuje korisnike, zadužuje i razdužuje građu. Trenutačni je fond 1466 naslova, a zastupljene su vrste građe: beletristika, popularnoznanstvena literatura, dječja književnost i dječji stripovi. Uz redovni fond koji nabavlja Knjižnica, a riječ je o aktualnim naslovima i novim izdanjima, fond Knjižnice čini i darovana građa - najčešće donacije mještana, turista, fizičkih i pravnih osoba, osobito onih koji su podrijetlom sa Silbe. Neke donacije sadržavale su vrijednu građu koja je proslijeđena Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru. Stacionar je otvoren dva puta tjedno, srijedom i subotom od 9 do 10 sati, ali u ljetnim mjesecima otvoren je gotovo svakodnevno. U zimskom razdoblju volonterka rado otvara knjižnicu po potrebi i opskrbljuje sumještane knjigama. Sadašnja volonterka Đurđica Burić umirovljenica je i strastvena čitateljica, a njezino poznavanje beletristike i preporuke koje daje za čitanje često nagrađeno pohvalama. Osobito je raduje kada "ljetni došljaci" u stacionaru pronađu naslov za koji nikako nisu mogli doći na red u svojim knjižnicama. U ljetnom razdoblju posudba je znatno veća, kao i upisi. Najčešće se posuđuje beletristika, osobito kriminalistički romani, biografije i slikovnice. Na proljeće 2025. godine Društvo za zaštitu prirode i kulturne baštine otoka Silbe – Samotvorac započelo je projekt "Korijeni otpornosti: jačanje kapaciteta za regenerativno korištenje poljoprivrednog zemljišta na otoku Silbi" sufinanciran od Zaklade za okoliš dalmatinskih otoka te su u sklopu tog projekta uspostavili suradnju sa stacionarom i izvodili radionice u prostoru Knjižnice koristeći se slikovnicama ekološkog sadržaja za kreativan rad.
Gđa Đurđica Burić u Stacionaru Silba
U srpnju 2012. godine s radom je započeo knjižnični stacionar na otoku Olibu. U prostoru OŠ Zadarski otoci - Područne škole Olib, u učionici se smjestila zbirka od 983 knjižnične jedinice. Od početka rada stacionara fond se redovito mijenja, nadopunjuje i aktualizira. Na Olibu je zaposlena volonterka Eva Stipičević. Radno vrijeme stacionara prilagođeno je potrebama stanovnika Oliba, a budući da je vikendom više posjetitelja, subotom radi od 19 do 20 sati. U ljetnim mjesecima radi i duže i češće kako bi omogućili većem broju ljudi korištenje knjižnice. Kako se radi o otoku gdje se svi poznaju, nerijetko netko zamoli da se otvori knjižnica kako bi posudio knjigu. Turisti često izražavaju ugodno iznenađenje jer ne očekuju knjižnicu na otoku, a korisnici su većinom pripadnici nautičkog turizma koji su poklonici bookcrossinga. Tako se u stacionaru nudi i ta usluga - slobodna posudba. Stvoren je poveći broj naslova, koji stalno cirkuliraju među korisnicima koji često svojim knjigama pridonose popunjavanju fonda. Knjige su većinom na stranim jezicima - engleskom, slovenskom, njemačkom, francuskom i talijanskom. Nautička zajednica već prepoznaje otok Olib kao bookcrossing bazu. Trenutačno je u fondu stacionara 1045 knjižničnih jedinica, a najčitaniji su ljubavni romani i dječja književnost. Osobito su popularni dječji stripovi. Kao i u stacionaru Silba, volonterka ističe zadovoljstvo korisnika (osobito onih iz kontinentalnih krajeva Hrvatske) aktualnim i novim naslovima do kojih prije dolaze u stacionaru negoli u svojim knjižnicama.
Korisnici u Stacionaru Olib
Knjižnični stacionari Gradske knjižnice Zadar rezultat su suradnje lokalnih vlasti (Grada Zadra) i Knjižnice. Lokalna vlast osigurala je prostor, a Knjižnica knjižničnu građu, dijelom iz svog fonda, a dijelom ciljanom kupnjom, kao i tehničkom opremom i stručnom podrškom. Nabavnom politikom nastoji se pribaviti i dio građe zavičajnog karaktera koja se odnosi na zemljopisni, povijesni i kulturni prostor ovih otočnih lokaliteta jer se javlja interes za takvim podatcima. Od osnutka stacionara svake godine se na Dan knjižnice nagrađuju i korisnici stacionara, a zanimljiv je podjednak omjer nagrađenih stalnih stanovnika otoka i ljetnih korisnika stacionara. Plovidbene veze prema otocima i vremenske prilike uvjetuju dinamiku stručnih posjeta stacionarima i organizaciju događanja u njima. Knjižnični stacionari u zadarskom arhipelagu pokazuju se kao dobar primjer knjižnične prakse, a posebno naglašavamo volonterski rad kao primjer kulturne solidarnosti, kao način života i rada za opće dobro. A ništa manje nije važno napomenuti uključivanje umirovljenika u jačanje civilnog društva, te unapređenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika na lokalnoj razini.
Bibliobusna služba Gradske knjižnice Zadar posjeduje dva vozila - bibliobus kao najčešći oblik pokretnih knjižnica i bibliokombi koji je nabavljen u sklopu projekta "Uključi se knjigom", a u koji stane 1200 knjižničnih jedinica. Bibliobusna služba od 2014. godine nudi svoje usluge na četirima otocima zadarskog arhipelaga: Dugom otoku, Ugljanu, Pašmanu i Ižu te staje na 16 stajališta: na Velom i Malom Ižu, na Pašmanu: Kukljica, Banj, Kraj, Neviđane, Pašman i Ždrelac, na Dugom otoku: Brbinj, Božava i Veli Rat, a na Ugljanu: Preko, Lukoran, Sutomišćica i Ugljan. Otočani, korisnici bibliobusne službe, redovito se koriste svi, uslugama i često naručuju građu iz Središnje knjižnice, a najveća je posudba građe na stajalištu Preko, što je za lokalne vlasti poticaj na razmišljanje o otvaranju knjižnice. Svi korisnici bibliobusne službe znaju da dolazak ovisi o vremenskim prilikama, o buri i jugu te u dane vremenskih nepogoda prate informacije na mrežnoj stranici Knjižnice. Mnogi korisnici tvrde kako im je bibliokombi neizostavni dio "kulture na valovima i kotačima".
Bibliokombi na Dugom otoku
U lipnju 2011. otvoren je stacionar Silba u zgradi mjesnog odbora otoka Silbe. Za knjižnicu je namijenjena jedna prostorija u prizemlju zgrade od 26,5 m2. Police i knjižničnu građu opremila je Gradska knjižnica Zadar. Početni fond sastojao se od 625 naslova, većim dijelom beletristike. Specifičnost je građe u stacionarima pokretnost fonda, tako je nakon prve godine sav fond premješten u stacionar Olib, a Silba je dobila novi fond. U stacionaru Silba radi volonterka koja je u Gradskoj knjižnici Zadar prošla osnovnu knjižničarsku obuku te se koristi računalnim programom CROLIST, točnije modulima pretraživanja i posudbe. Koristi se jednostavnim pretraživanjem, po naslovu djela i autoru, upisuje korisnike, zadužuje i razdužuje građu. Trenutačni je fond 1466 naslova, a zastupljene su vrste građe: beletristika, popularnoznanstvena literatura, dječja književnost i dječji stripovi. Uz redovni fond koji nabavlja Knjižnica, a riječ je o aktualnim naslovima i novim izdanjima, fond Knjižnice čini i darovana građa - najčešće donacije mještana, turista, fizičkih i pravnih osoba, osobito onih koji su podrijetlom sa Silbe. Neke donacije sadržavale su vrijednu građu koja je proslijeđena Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru. Stacionar je otvoren dva puta tjedno, srijedom i subotom od 9 do 10 sati, ali u ljetnim mjesecima otvoren je gotovo svakodnevno. U zimskom razdoblju volonterka rado otvara knjižnicu po potrebi i opskrbljuje sumještane knjigama. Sadašnja volonterka Đurđica Burić umirovljenica je i strastvena čitateljica, a njezino poznavanje beletristike i preporuke koje daje za čitanje često nagrađeno pohvalama. Osobito je raduje kada "ljetni došljaci" u stacionaru pronađu naslov za koji nikako nisu mogli doći na red u svojim knjižnicama. U ljetnom razdoblju posudba je znatno veća, kao i upisi. Najčešće se posuđuje beletristika, osobito kriminalistički romani, biografije i slikovnice. Na proljeće 2025. godine Društvo za zaštitu prirode i kulturne baštine otoka Silbe – Samotvorac započelo je projekt "Korijeni otpornosti: jačanje kapaciteta za regenerativno korištenje poljoprivrednog zemljišta na otoku Silbi" sufinanciran od Zaklade za okoliš dalmatinskih otoka te su u sklopu tog projekta uspostavili suradnju sa stacionarom i izvodili radionice u prostoru Knjižnice koristeći se slikovnicama ekološkog sadržaja za kreativan rad.
Gđa Đurđica Burić u Stacionaru Silba
U srpnju 2012. godine s radom je započeo knjižnični stacionar na otoku Olibu. U prostoru OŠ Zadarski otoci - Područne škole Olib, u učionici se smjestila zbirka od 983 knjižnične jedinice. Od početka rada stacionara fond se redovito mijenja, nadopunjuje i aktualizira. Na Olibu je zaposlena volonterka Eva Stipičević. Radno vrijeme stacionara prilagođeno je potrebama stanovnika Oliba, a budući da je vikendom više posjetitelja, subotom radi od 19 do 20 sati. U ljetnim mjesecima radi i duže i češće kako bi omogućili većem broju ljudi korištenje knjižnice. Kako se radi o otoku gdje se svi poznaju, nerijetko netko zamoli da se otvori knjižnica kako bi posudio knjigu. Turisti često izražavaju ugodno iznenađenje jer ne očekuju knjižnicu na otoku, a korisnici su većinom pripadnici nautičkog turizma koji su poklonici bookcrossinga. Tako se u stacionaru nudi i ta usluga - slobodna posudba. Stvoren je poveći broj naslova, koji stalno cirkuliraju među korisnicima koji često svojim knjigama pridonose popunjavanju fonda. Knjige su većinom na stranim jezicima - engleskom, slovenskom, njemačkom, francuskom i talijanskom. Nautička zajednica već prepoznaje otok Olib kao bookcrossing bazu. Trenutačno je u fondu stacionara 1045 knjižničnih jedinica, a najčitaniji su ljubavni romani i dječja književnost. Osobito su popularni dječji stripovi. Kao i u stacionaru Silba, volonterka ističe zadovoljstvo korisnika (osobito onih iz kontinentalnih krajeva Hrvatske) aktualnim i novim naslovima do kojih prije dolaze u stacionaru negoli u svojim knjižnicama.
Korisnici u Stacionaru Olib
Knjižnični stacionari Gradske knjižnice Zadar rezultat su suradnje lokalnih vlasti (Grada Zadra) i Knjižnice. Lokalna vlast osigurala je prostor, a Knjižnica knjižničnu građu, dijelom iz svog fonda, a dijelom ciljanom kupnjom, kao i tehničkom opremom i stručnom podrškom. Nabavnom politikom nastoji se pribaviti i dio građe zavičajnog karaktera koja se odnosi na zemljopisni, povijesni i kulturni prostor ovih otočnih lokaliteta jer se javlja interes za takvim podatcima. Od osnutka stacionara svake godine se na Dan knjižnice nagrađuju i korisnici stacionara, a zanimljiv je podjednak omjer nagrađenih stalnih stanovnika otoka i ljetnih korisnika stacionara. Plovidbene veze prema otocima i vremenske prilike uvjetuju dinamiku stručnih posjeta stacionarima i organizaciju događanja u njima. Knjižnični stacionari u zadarskom arhipelagu pokazuju se kao dobar primjer knjižnične prakse, a posebno naglašavamo volonterski rad kao primjer kulturne solidarnosti, kao način života i rada za opće dobro. A ništa manje nije važno napomenuti uključivanje umirovljenika u jačanje civilnog društva, te unapređenje mogućnosti aktivnog sudjelovanja i socijalne uključenosti umirovljenika na lokalnoj razini.
Bibliobusna služba Gradske knjižnice Zadar posjeduje dva vozila - bibliobus kao najčešći oblik pokretnih knjižnica i bibliokombi koji je nabavljen u sklopu projekta "Uključi se knjigom", a u koji stane 1200 knjižničnih jedinica. Bibliobusna služba od 2014. godine nudi svoje usluge na četirima otocima zadarskog arhipelaga: Dugom otoku, Ugljanu, Pašmanu i Ižu te staje na 16 stajališta: na Velom i Malom Ižu, na Pašmanu: Kukljica, Banj, Kraj, Neviđane, Pašman i Ždrelac, na Dugom otoku: Brbinj, Božava i Veli Rat, a na Ugljanu: Preko, Lukoran, Sutomišćica i Ugljan. Otočani, korisnici bibliobusne službe, redovito se koriste svi, uslugama i često naručuju građu iz Središnje knjižnice, a najveća je posudba građe na stajalištu Preko, što je za lokalne vlasti poticaj na razmišljanje o otvaranju knjižnice. Svi korisnici bibliobusne službe znaju da dolazak ovisi o vremenskim prilikama, o buri i jugu te u dane vremenskih nepogoda prate informacije na mrežnoj stranici Knjižnice. Mnogi korisnici tvrde kako im je bibliokombi neizostavni dio "kulture na valovima i kotačima".
Bibliokombi na Dugom otoku