Održan okrugli stol "Etika u knjižničarstvu" u sklopu 19. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica
U sklopu 19. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica u Lovranu, 2. prosinca 2025. održan je okrugli stol "Etika u knjižničarstvu" u organizaciji Komisije za pravne i srodne knjižnice, Komisije za državne informacije i službene publikacije te Komisije za slobodan pristup informacijama Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD). Cilj okruglog stola bio je otvoriti raspravu o suvremenim etičkim izazovima knjižničarske profesije u kontekstu društvenih, pravnih i tehnoloških promjena.
Stručna razmišljanja o profesionalnoj etici u knjižničarstvu uvelike se oslanjaju na tradicionalne vrijednosti struke, no globalne društveno-političke promjene sve snažnije naglašavaju potrebu odgovornog i proaktivnog djelovanja knjižnica. Etika se pritom sve više pokazuje kao traženje ravnoteže između profesionalnih vrijednosti, zakonodavnog okvira i novih okolnosti poput digitalne transformacije, otvorene znanosti, umjetne inteligencije, tržišne komodifikacije informacija te društvenih nejednakosti.
Okrugli stol bio je usmjeren na raspravu o očuvanju temeljnih profesionalnih vrijednosti u novom okruženju, s naglaskom na izazove poput nejednakog pristupa informacijama, naplate pristupa i autorskopravnih ograničenja, privatnosti i transparentnosti, cenzure i moderiranja sadržaja u digitalnom prostoru, sukoba interesa te etičkih pitanja vezanih uz obradu građe i korištenje umjetne inteligencije. U raspravi su sudjelovali Edita Bačić (Hrvatsko knjižničarsko društvo), Dunja Marija Gabriel (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), Dragutin Nemec (Sveučilište u Zagrebu – Pravni fakultet) i Tatijana Petrić (Sveučilište u Zagrebu – Središnji ured za koordinaciju knjižnica), uz Blaženku Peradenić-Kotur u ulozi moderatorice.
Nakon uvodnog predstavljanja moderatorice, Tatijana Petrić istaknula je razine etike (društvenu, osobnu i profesionalnu) te temeljne vrijednosti knjižničarske profesije, upozorivši na paradokse visokoškolskih knjižnica koje zagovaraju slobodu informacija, ali istodobno djeluju unutar ograničenja licenciranja, naplata i autorskih prava. Posebno je naglasila napetost između Etičkog kodeksa HKD-a i institucionalnih propisa, kao i dileme vezane uz cenzuru i moderiranje sadržaja na društvenim mrežama.
Dragutin Nemec analizirao je odnos etičkih kodeksa i pravnih propisa, istaknuvši da pravni okvir snažno oblikuje primjenu etičkih načela. Upozorio je na opasnost preopćenitosti kodeksa te na potrebu jasnijeg normiranja pitanja umjetne inteligencije, sukoba interesa, profesionalne autonomije i integriteta.
Edita Bačić naglasila je da korisnička zajednica nije homogena te da knjižničari djeluju unutar različitih institucionalnih i profesionalnih konteksta, što zahtijeva stalno balansiranje posebnih i općih etičkih načela.
Dunja Marija Gabriel predstavila je rezultate istraživanja o stavovima knjižničara prema Etičkom kodeksu HKD-a (2025.), prema kojima većina ispitanika poznaje kodeks, ali se ističe potreba njegova osuvremenjivanja, jasnije razrade pojedinih načela te jače edukacije za primjenu u praksi.
Nakon izlaganja uslijedila je aktivna rasprava sudionika. Okrugli stol zaključen je naglaskom na potrebu istodobnog očuvanja temeljnih vrijednosti knjižničarstva i prilagodbe novim tehnološkim, pravnim i društvenim okolnostima, uz razvoj praktičnih alata i kontinuirani dijalog unutar struke.
Stručna razmišljanja o profesionalnoj etici u knjižničarstvu uvelike se oslanjaju na tradicionalne vrijednosti struke, no globalne društveno-političke promjene sve snažnije naglašavaju potrebu odgovornog i proaktivnog djelovanja knjižnica. Etika se pritom sve više pokazuje kao traženje ravnoteže između profesionalnih vrijednosti, zakonodavnog okvira i novih okolnosti poput digitalne transformacije, otvorene znanosti, umjetne inteligencije, tržišne komodifikacije informacija te društvenih nejednakosti.
Okrugli stol bio je usmjeren na raspravu o očuvanju temeljnih profesionalnih vrijednosti u novom okruženju, s naglaskom na izazove poput nejednakog pristupa informacijama, naplate pristupa i autorskopravnih ograničenja, privatnosti i transparentnosti, cenzure i moderiranja sadržaja u digitalnom prostoru, sukoba interesa te etičkih pitanja vezanih uz obradu građe i korištenje umjetne inteligencije. U raspravi su sudjelovali Edita Bačić (Hrvatsko knjižničarsko društvo), Dunja Marija Gabriel (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), Dragutin Nemec (Sveučilište u Zagrebu – Pravni fakultet) i Tatijana Petrić (Sveučilište u Zagrebu – Središnji ured za koordinaciju knjižnica), uz Blaženku Peradenić-Kotur u ulozi moderatorice.
(autor fotografije: Dragutin Nemec)
Nakon uvodnog predstavljanja moderatorice, Tatijana Petrić istaknula je razine etike (društvenu, osobnu i profesionalnu) te temeljne vrijednosti knjižničarske profesije, upozorivši na paradokse visokoškolskih knjižnica koje zagovaraju slobodu informacija, ali istodobno djeluju unutar ograničenja licenciranja, naplata i autorskih prava. Posebno je naglasila napetost između Etičkog kodeksa HKD-a i institucionalnih propisa, kao i dileme vezane uz cenzuru i moderiranje sadržaja na društvenim mrežama.
Dragutin Nemec analizirao je odnos etičkih kodeksa i pravnih propisa, istaknuvši da pravni okvir snažno oblikuje primjenu etičkih načela. Upozorio je na opasnost preopćenitosti kodeksa te na potrebu jasnijeg normiranja pitanja umjetne inteligencije, sukoba interesa, profesionalne autonomije i integriteta.
Edita Bačić naglasila je da korisnička zajednica nije homogena te da knjižničari djeluju unutar različitih institucionalnih i profesionalnih konteksta, što zahtijeva stalno balansiranje posebnih i općih etičkih načela.
Dunja Marija Gabriel predstavila je rezultate istraživanja o stavovima knjižničara prema Etičkom kodeksu HKD-a (2025.), prema kojima većina ispitanika poznaje kodeks, ali se ističe potreba njegova osuvremenjivanja, jasnije razrade pojedinih načela te jače edukacije za primjenu u praksi.
Nakon izlaganja uslijedila je aktivna rasprava sudionika. Okrugli stol zaključen je naglaskom na potrebu istodobnog očuvanja temeljnih vrijednosti knjižničarstva i prilagodbe novim tehnološkim, pravnim i društvenim okolnostima, uz razvoj praktičnih alata i kontinuirani dijalog unutar struke.