Radionica “Knjižnične strategije u borbi protiv lažnih vijesti”
Goethe-Institut u Beogradu, u suradnji s Goethe-Institutima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, organizirao je radionicu "Knjižnične strategije u borbi protiv lažnih vijesti", održanu 16. i 17. listopada 2025. u Goethe-Institutu u Beogradu. Na radionici su sudjelovali knjižničari iz Njemačke, Beograda, Sarajeva, Zagreba i Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.
Knjižničarke Biljana Krnjajić iz OŠ Siniše Glavaševića iz Vukovara i Anita Tufekčić iz OŠ “Antun i Stjepan Radić” iz Gunje bile su sudionice radionice, a svoja su iskustva i stečena znanja prenijele članovima Županijskog vijeća Vukovarsko-srijemske županije.
Prezentirale su ključne teme radionice, praktične primjere i alate koji se mogu primijeniti u školskim knjižnicama, naglasivši važnost medijske i informacijske pismenosti u obrazovanju te ulogu knjižničara kao edukatora i podrške učenicima u snalaženju u digitalnom okruženju. Predstavljeni su konkretni alati koji se mogu koristiti u školskim i narodnim knjižnicama, od platformi za provjeru činjenica do tehnika prepoznavanja manipulativnih sadržaja i provjere izvora informacija. Naglašena je uloga knjižničara kao edukatora i vodiča kroz digitalni svijet, u kojem je kritičko mišljenje ključno za snalaženje među obiljem informacija.
Tijekom dvodnevne radionice sudionici su stekli znanja i vještine iz područja medijske i informacijske pismenosti, s naglaskom na prepoznavanje pseudoznanosti, borbu protiv dezinformacija i primjenu umjetne inteligencije u svakodnevnom životu. Posebna pozornost posvećena je praktičnim alatima i strategijama koje knjižnice mogu primijeniti kako bi postale snažan saveznik u širenju provjerenih informacija. Radionicu su vodili Tijana Femić iz Novosadske novinarske škole te Ivan Subotić iz organizacije FakeNews Tragač.
Kroz interaktivne sesije i razmjenu iskustava sudionici su unaprijedili kompetencije i dobili konkretnu podršku u primjeni suvremenih tehnologija u radu s korisnicima i promicanju kritičkog mišljenja, uključujući alate umjetne inteligencije. Tijekom praktičnog dijela radionice sudionici su analizirali primjere vijesti iz online medija kako bi razlikovali pouzdane izvore od onih sumnjive vjerodostojnosti. Vježba je pokazala koliko je važno razvijati sposobnost propitivanja informacija.
Sudionici su upoznati s načinima ocjenjivanja sadržaja kojima se koriste provjeravatelji činjenica, od potpuno točnih informacija do djelomično točnih, manipulativnih i potpuno netočnih vijesti. Raspravljalo se o kriterijima procjene, kao što su izvor informacije, kontekst, vjerodostojnost navoda i upotreba dokaza. Istaknuta je važnost transparentnosti u procesu provjere činjenica te potreba da čitatelji sami primjenjuju takve postupke postavljajući pitanja poput: Tko je autor? Koji su izvori? Ima li dokaza?
Zaključeno je kako provjera činjenica nije rezervirana samo za novinare i knjižničare te da i njihovi korisnici također mogu razvijati te vještine i time doprinijeti stvaranju informiranog i otpornijeg društva. Istaknuto je i da mediji često pojednostave ili iskrive znanstvene rezultate radi privlačenja čitatelja pa je nužno kritički sagledati naslove i interpretacije podataka.
Na kraju radionice dogovoreno je organiziranje sličnih edukacija u školama i knjižnicama radi jačanja kompetencija knjižničara, učitelja i učenika u području medijske i informacijske pismenosti. Sudionici su naglasili kako knjižnice, kao otvoreni prostori znanja i dijaloga, imaju ključnu ulogu u borbi protiv lažnih vijesti i promicanju kulture provjerenih informacija.
Knjižničarke Biljana Krnjajić iz OŠ Siniše Glavaševića iz Vukovara i Anita Tufekčić iz OŠ “Antun i Stjepan Radić” iz Gunje bile su sudionice radionice, a svoja su iskustva i stečena znanja prenijele članovima Županijskog vijeća Vukovarsko-srijemske županije.
Prezentirale su ključne teme radionice, praktične primjere i alate koji se mogu primijeniti u školskim knjižnicama, naglasivši važnost medijske i informacijske pismenosti u obrazovanju te ulogu knjižničara kao edukatora i podrške učenicima u snalaženju u digitalnom okruženju. Predstavljeni su konkretni alati koji se mogu koristiti u školskim i narodnim knjižnicama, od platformi za provjeru činjenica do tehnika prepoznavanja manipulativnih sadržaja i provjere izvora informacija. Naglašena je uloga knjižničara kao edukatora i vodiča kroz digitalni svijet, u kojem je kritičko mišljenje ključno za snalaženje među obiljem informacija.
Tijekom dvodnevne radionice sudionici su stekli znanja i vještine iz područja medijske i informacijske pismenosti, s naglaskom na prepoznavanje pseudoznanosti, borbu protiv dezinformacija i primjenu umjetne inteligencije u svakodnevnom životu. Posebna pozornost posvećena je praktičnim alatima i strategijama koje knjižnice mogu primijeniti kako bi postale snažan saveznik u širenju provjerenih informacija. Radionicu su vodili Tijana Femić iz Novosadske novinarske škole te Ivan Subotić iz organizacije FakeNews Tragač.
Kroz interaktivne sesije i razmjenu iskustava sudionici su unaprijedili kompetencije i dobili konkretnu podršku u primjeni suvremenih tehnologija u radu s korisnicima i promicanju kritičkog mišljenja, uključujući alate umjetne inteligencije. Tijekom praktičnog dijela radionice sudionici su analizirali primjere vijesti iz online medija kako bi razlikovali pouzdane izvore od onih sumnjive vjerodostojnosti. Vježba je pokazala koliko je važno razvijati sposobnost propitivanja informacija.
Sudionici su upoznati s načinima ocjenjivanja sadržaja kojima se koriste provjeravatelji činjenica, od potpuno točnih informacija do djelomično točnih, manipulativnih i potpuno netočnih vijesti. Raspravljalo se o kriterijima procjene, kao što su izvor informacije, kontekst, vjerodostojnost navoda i upotreba dokaza. Istaknuta je važnost transparentnosti u procesu provjere činjenica te potreba da čitatelji sami primjenjuju takve postupke postavljajući pitanja poput: Tko je autor? Koji su izvori? Ima li dokaza?
Zaključeno je kako provjera činjenica nije rezervirana samo za novinare i knjižničare te da i njihovi korisnici također mogu razvijati te vještine i time doprinijeti stvaranju informiranog i otpornijeg društva. Istaknuto je i da mediji često pojednostave ili iskrive znanstvene rezultate radi privlačenja čitatelja pa je nužno kritički sagledati naslove i interpretacije podataka.
Na kraju radionice dogovoreno je organiziranje sličnih edukacija u školama i knjižnicama radi jačanja kompetencija knjižničara, učitelja i učenika u području medijske i informacijske pismenosti. Sudionici su naglasili kako knjižnice, kao otvoreni prostori znanja i dijaloga, imaju ključnu ulogu u borbi protiv lažnih vijesti i promicanju kulture provjerenih informacija.