Između kontinuiteta i promjene: Informativna srijeda u 2025. godini

U vremenu u kojem se zahtjevi za stjecanjem profesionalnog znanja povećavaju, a promjene u knjižničarskoj praksi zahtijevaju stalnu prilagodbu, programi neformalnoga stručnog usavršavanja pokazuju se kao stabilne točke profesionalnog rasta. Godina 2025. bila je još jedna potvrda dugovječnosti i vitalnosti Informativne srijede – programa koji već desetljećima uspješno povezuje kolegijalno učenje, razmjenu iskustava i promišljanje suvremenih izazova knjižničarstva. Iako se Informativna srijeda s vremenom organizacijski i sadržajno mijenjala, njezina je temeljna vrijednost ostala ista: stvaranje prostora za učenje koje proizlazi iz prakse. Upravo ta povezanost svakodnevnog rada i stručne refleksije razlog je zbog kojeg program ne gubi na relevantnosti. U 2025. godini to se osobito očitovalo u tematskoj raznolikosti i otvorenosti prema pitanjima koja oblikuju suvremeni profesionalni identitet knjižničara. Iako je tematski okvir programa obuhvatio širok raspon stručnih interesa, pritom je ipak ostao čvrsto usmjeren na realne potrebe knjižnica i njihovih korisnika. Predstavljeni su konkretni programi i projekti iz knjižničarske prakse, uz naglasak na njihovu održivost, prilagodljivost i učinak u lokalnoj zajednici. Time je Informativna srijeda ponovno potvrdila svoju ulogu mjesta razmjene iskustava "s terena", ali i prostora u kojem se ta iskustva kritički promišljaju i uspoređuju. Posebno su bile zastupljene teme društvene odgovornosti knjižnica: inkluzivnost, raznolikost, pristupačnost i rad s različitim skupinama korisnika. Knjižnica se pritom jasno afirmirala kao aktivni društveni akter, a ne samo kao neutralni posrednik informacija. Programi posvećeni mentalnom zdravlju otvorili su dodatne profesionalne rasprave, usmjerene ne samo na dobrobit korisnika, nego i na dobrobit samih knjižničara. Pitanja emocionalnog rada, profesionalnog sagorijevanja i brige o sebi postala su legitimna stručna tema, čime je Informativna srijeda pokazala osjetljivost za suvremene uvjete rada u knjižnicama. Važan segment programa činile su i teme međunarodne suradnje i mobilnosti. Izvještaji s domaćih i međunarodnih skupova te Erasmus iskustva nisu imali samo informativnu funkciju, nego su poticali usporedbu i kontekstualizaciju lokalne prakse unutar širega europskog i globalnog okvira. U tom su se kontekstu otvarala i pitanja digitalne transformacije knjižnica – razvoja digitalnih zbirki i infrastrukture, promjena u pružanju usluga te novih kompetencija knjižničara, uključujući razumijevanje umjetne inteligencije i njezina utjecaja na informacijske procese. Program se dotaknuo i profesionalne vidljivosti te stručne komunikacije: rada sa serijskim publikacijama, izvještavanja sa skupova i upoznavanja procesa objavljivanja stručnih i znanstvenih radova. Time je Informativna srijeda dodatno ojačala svoju obrazovnu dimenziju, potičući knjižničare na aktivno sudjelovanje u oblikovanju stručnog diskursa, a ne samo na pasivno praćenje događanja. Značajan doprinos dugovječnosti programa jest i hibridni oblik održavanja, koji je u 2025. godini omogućio širi doseg i veću dostupnost, bez gubitka one "žive" dimenzije susreta. Stručni posjeti, zajednički obilasci knjižnica i izložbi, panel-rasprave i radionice ostali su ključni elementi programa, naglašavajući važnost učenja koje se odvija u neposrednoj interakciji i dijeljenom iskustvu. Minula 2025. godina pokazuje da se tradicija i prilagodba u okviru Informativne srijede ne isključuju, nego međusobno nadopunjuju. Kontinuitet programa ne temelji se samo na njegovu trajanju, nego i na sposobnosti da ostane smislen odgovor na promjene u struci. U vremenu sve većih profesionalnih zahtjeva, Informativna srijeda potvrđuje dugoročnu vrijednost neformalnoga stručnog obrazovanja – ne kao usputnog dodatka formalnim oblicima učenja, nego kao prostora zajedničkog razumijevanja, promišljanja i profesionalnog rasta.

* Izvor fotografija: privatna arhiva