Školska knjižnica i multikulturalizam u okviru cjelodnevne škole
U suvremenoj školi školska knjižnica djeluje za dobrobit svih njezinih članova. Pružanjem jednakih mogućnosti učenja te osmišljavanjem kvalitetnih i poticajnih programa i usluga potiče se osobni, društveni i kulturni razvoj učenika bez obzira na njihovu različitost i pripadnost. U multikulturalnom društvu školska knjižnica odgovara na potrebe svih učenika kako bi mogli zadovoljiti svoje potrebe za obrazovanjem, informiranjem i kulturom.
Svoju ulogu knjižnica OŠ Augusta Cesarca, Krapina ostvaruje putem modela Eksperimentalnog programa cjelodnevne škole unutar Programa nacionalnog kurikuluma osnovne škole, koji se provodi kroz redovnu nastavu (A1), Programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) i Programa izvannastavnih aktivnosti (B1). U doba globalizacije, stvaranjem poticajnog i ugodnog ozračja, školska knjižnica uz osjećaj dobrodošlice svim učenicima pruža i potporu u stjecanju znanja potrebnog za prilagodbu novim društvenim izazovima. Bilo da se radi o čitanju radi stjecanja znanja i/ili čitanju iz užitka, to podrazumijeva osmišljavanje i primjenu inovativnih pristupa u obradi lektirnih djela kao i neknjiževnih tekstova čime se novim generacijama učenika pruža mogućnost promišljanja o aktualnim društvenim i osobnim izazovima. Stoga se različitim tekstovima promiču sadržaji i teme vezano uz održivost i zelenu pismenost, medijsku pismenost, mentalno zdravlje učenika i poticanje empatije. S obzirom na to da razvoj tehnologije značajno utječe na veliku prisutnost elektroničkih medija u životu učenika, sadržaji medijske pismenosti i mentalnog zdravlja zauzimaju važno mjesto u poučavanju. Redovito ih se upućuje na to kako razlikovati stvarni i medijski svijet, ukazuje na važnost provjeravanja izvora informacija i procjenjivanja njihove vjerodostojnosti te potiče na primjenu asertivnog ponašanja. Ukazivanjem na općeljudske vrijednosti i pozitivne primjere uzora u društvu, učenicima se nastoji pomoći u razvijanju samopouzdanja, empatije, unutarnje motivacije i emocionalne otpornosti. Stoga se aktivnosti na nastavnim satima, radionicama i susretima s književnicima, pripovjedačicama bajki, predstavnicama Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu ne osmišljavaju i ne provode samo za učenike pripadnike manjina (bilo po nacionalnoj i/ili rasnoj osnovi), nego se ostvaruju na razini razrednog odjela, razreda i heterogene skupine. Učenici tijekom redovne nastave (A1), obogaćivanja učenja i/ili pružanja konkretne potpore (A2), uz timski rad i suradnju učitelja i stručnih suradnika, sudjeluju i u raznim projektima poticanja čitanja s ciljem razvijanja jezično-čitalačke, informacijske, medijske i emocionalne pismenosti. Osim na školskoj razini gdje učenici četvrtog razreda redovito sudjeluju u projektu "Čitajmo naglas, čitajmo zajedno", a učenici predmetne nastave u projektu "Večer knjige", u školskoj knjižnici učenici razredne nastave četvrtu godinu sudjeluju u međunarodnom projektu "Naša mala knjižnica", dok se učenici različitih dobnih skupina (razredne i predmetne nastave) posljednjih šest godina redovito uključuju u eTwinning projekte ("Knjiga je COOL", "Rastemo uz čitanje", "Lektira bez papira", "Lektiru u ruke, čitajmo bez muke", "Terapeutsko čitanje – knjiga kao prijatelj"). Izmjenjivanjem raznovrsnih aktivnosti (čitanja naglas i u sebi, rješavanja radnih listića, stvaralačkoga pisanog i likovnog izražavanja, sudjelovanja u vježbama koncentracije, pažnje, pamćenja i opuštanja te kreiranja sadržaja korištenjem različitih digitalnih alata) stječu nova znanja i vještine. Osim što usvajaju znanja o različitim temama, spoznaju sebe i svijet oko sebe, razvijaju digitalne vještine kao i ključne vještine poput koncentracije, pamćenja i analitičkog razmišljanja, jačaju maštu, kritičko mišljenje, jezične i komunikacijske sposobnosti (bogate rječnik, bolje se izražavaju) te razvijaju empatiju upoznavanjem tuđih perspektiva što doprinosi i boljem školskom uspjehu.
Tijekom Programa obogaćenog učenja i učenici pripadnici manjina dodatno upoznaju različita djela na lokalnom zavičajnom govoru. Potom samostalnim stvaralačkim izražavanjem na kajkavštini razvijaju svijest o vrijednosti tradicije i važnosti njezina uvažavanja radi aktivnog sudjelovanja u kulturnim događanjima zajednice. Time se, kao i pružanjem mogućnosti da ostale učenike upoznaju sa svojim materinskim jezikom i kulturom, stvaraju uvjeti za razvijanje osjećaja pripadanja i zajedništva. Na taj način želi ih se osnažiti i promicati vrijednosti koje uključuju međukulturni dijalog, toleranciju, solidarnost i cjeloživotno učenje. Uključivanjem u izvannastavnu aktivnost (B1) školske knjižnice "Librići" aktivno sudjeluju i u obilježavanju značajnih datuma i obljetnica tijekom školske godine (Tjedan kajkavske kulture, Mjesec hrvatske knjige, Međunarodni mjesec školskih knjižnica, Dan zaljubljenih, maškare, Međunarodni dan materinskog jezika, Dan planeta Zemlje, Dan Grada, Svjetski dan kulturne raznolikosti...) te upoznaju i njeguju nacionalne i lokalne kulturne vrijednosti. Pritom razmjenjuju iskustva, kreativno se izražavaju, razvijaju koncentraciju, finu motoriku, percepciju i maštu. Nastalim uradcima (rukotvorinama izrađenim origami i quilling tehnikom te kaligrafskim pismom) pridonose ne samo estetskom uređenju školske knjižnice i škole, već i ponudi školskih uradaka (slika 1) u sklopu gradskih tradicionalnih manifestacija (Medeni sejem i Vuzem u Krapini) vezanih uz obilježavanje Dana Grada, Božića i Uskrsa.
Promicanjem svijesti o pozitivnoj vrijednosti kulturne raznolikosti, poticanjem suradnje, međusobnog pomaganja, prihvaćanja i uvažavanja različitosti, školska knjižnica svim učenicima pruža podršku u stjecanju znanja i vještina potrebnih za svijet uključivosti te time ne samo da nastoji doprinositi kvalitetnijem i skladnom suživotu, već ostvaruje i svoju temeljnu ulogu u poučavanju i učenju za sve.
Svoju ulogu knjižnica OŠ Augusta Cesarca, Krapina ostvaruje putem modela Eksperimentalnog programa cjelodnevne škole unutar Programa nacionalnog kurikuluma osnovne škole, koji se provodi kroz redovnu nastavu (A1), Programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2) i Programa izvannastavnih aktivnosti (B1). U doba globalizacije, stvaranjem poticajnog i ugodnog ozračja, školska knjižnica uz osjećaj dobrodošlice svim učenicima pruža i potporu u stjecanju znanja potrebnog za prilagodbu novim društvenim izazovima. Bilo da se radi o čitanju radi stjecanja znanja i/ili čitanju iz užitka, to podrazumijeva osmišljavanje i primjenu inovativnih pristupa u obradi lektirnih djela kao i neknjiževnih tekstova čime se novim generacijama učenika pruža mogućnost promišljanja o aktualnim društvenim i osobnim izazovima. Stoga se različitim tekstovima promiču sadržaji i teme vezano uz održivost i zelenu pismenost, medijsku pismenost, mentalno zdravlje učenika i poticanje empatije. S obzirom na to da razvoj tehnologije značajno utječe na veliku prisutnost elektroničkih medija u životu učenika, sadržaji medijske pismenosti i mentalnog zdravlja zauzimaju važno mjesto u poučavanju. Redovito ih se upućuje na to kako razlikovati stvarni i medijski svijet, ukazuje na važnost provjeravanja izvora informacija i procjenjivanja njihove vjerodostojnosti te potiče na primjenu asertivnog ponašanja. Ukazivanjem na općeljudske vrijednosti i pozitivne primjere uzora u društvu, učenicima se nastoji pomoći u razvijanju samopouzdanja, empatije, unutarnje motivacije i emocionalne otpornosti. Stoga se aktivnosti na nastavnim satima, radionicama i susretima s književnicima, pripovjedačicama bajki, predstavnicama Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu ne osmišljavaju i ne provode samo za učenike pripadnike manjina (bilo po nacionalnoj i/ili rasnoj osnovi), nego se ostvaruju na razini razrednog odjela, razreda i heterogene skupine. Učenici tijekom redovne nastave (A1), obogaćivanja učenja i/ili pružanja konkretne potpore (A2), uz timski rad i suradnju učitelja i stručnih suradnika, sudjeluju i u raznim projektima poticanja čitanja s ciljem razvijanja jezično-čitalačke, informacijske, medijske i emocionalne pismenosti. Osim na školskoj razini gdje učenici četvrtog razreda redovito sudjeluju u projektu "Čitajmo naglas, čitajmo zajedno", a učenici predmetne nastave u projektu "Večer knjige", u školskoj knjižnici učenici razredne nastave četvrtu godinu sudjeluju u međunarodnom projektu "Naša mala knjižnica", dok se učenici različitih dobnih skupina (razredne i predmetne nastave) posljednjih šest godina redovito uključuju u eTwinning projekte ("Knjiga je COOL", "Rastemo uz čitanje", "Lektira bez papira", "Lektiru u ruke, čitajmo bez muke", "Terapeutsko čitanje – knjiga kao prijatelj"). Izmjenjivanjem raznovrsnih aktivnosti (čitanja naglas i u sebi, rješavanja radnih listića, stvaralačkoga pisanog i likovnog izražavanja, sudjelovanja u vježbama koncentracije, pažnje, pamćenja i opuštanja te kreiranja sadržaja korištenjem različitih digitalnih alata) stječu nova znanja i vještine. Osim što usvajaju znanja o različitim temama, spoznaju sebe i svijet oko sebe, razvijaju digitalne vještine kao i ključne vještine poput koncentracije, pamćenja i analitičkog razmišljanja, jačaju maštu, kritičko mišljenje, jezične i komunikacijske sposobnosti (bogate rječnik, bolje se izražavaju) te razvijaju empatiju upoznavanjem tuđih perspektiva što doprinosi i boljem školskom uspjehu.
Tijekom Programa obogaćenog učenja i učenici pripadnici manjina dodatno upoznaju različita djela na lokalnom zavičajnom govoru. Potom samostalnim stvaralačkim izražavanjem na kajkavštini razvijaju svijest o vrijednosti tradicije i važnosti njezina uvažavanja radi aktivnog sudjelovanja u kulturnim događanjima zajednice. Time se, kao i pružanjem mogućnosti da ostale učenike upoznaju sa svojim materinskim jezikom i kulturom, stvaraju uvjeti za razvijanje osjećaja pripadanja i zajedništva. Na taj način želi ih se osnažiti i promicati vrijednosti koje uključuju međukulturni dijalog, toleranciju, solidarnost i cjeloživotno učenje. Uključivanjem u izvannastavnu aktivnost (B1) školske knjižnice "Librići" aktivno sudjeluju i u obilježavanju značajnih datuma i obljetnica tijekom školske godine (Tjedan kajkavske kulture, Mjesec hrvatske knjige, Međunarodni mjesec školskih knjižnica, Dan zaljubljenih, maškare, Međunarodni dan materinskog jezika, Dan planeta Zemlje, Dan Grada, Svjetski dan kulturne raznolikosti...) te upoznaju i njeguju nacionalne i lokalne kulturne vrijednosti. Pritom razmjenjuju iskustva, kreativno se izražavaju, razvijaju koncentraciju, finu motoriku, percepciju i maštu. Nastalim uradcima (rukotvorinama izrađenim origami i quilling tehnikom te kaligrafskim pismom) pridonose ne samo estetskom uređenju školske knjižnice i škole, već i ponudi školskih uradaka (slika 1) u sklopu gradskih tradicionalnih manifestacija (Medeni sejem i Vuzem u Krapini) vezanih uz obilježavanje Dana Grada, Božića i Uskrsa.
Promicanjem svijesti o pozitivnoj vrijednosti kulturne raznolikosti, poticanjem suradnje, međusobnog pomaganja, prihvaćanja i uvažavanja različitosti, školska knjižnica svim učenicima pruža podršku u stjecanju znanja i vještina potrebnih za svijet uključivosti te time ne samo da nastoji doprinositi kvalitetnijem i skladnom suživotu, već ostvaruje i svoju temeljnu ulogu u poučavanju i učenju za sve.