Nešto je čudesno u državi Danskoj
Na putovanje u drugi po veličini danski grad Aarhus otputovale smo s ravnateljicom Knjižnica grada Zagreba, Sunčicom Ostoić, u ranim jutarnjim satima u utorak, 17. lipnja 2025. Putovanje je organizirano u sklopu projekta “KGZ širi horizonte” koji djelatnicima Knjižnica grada Zagreba omogućuje sudjelovanje u mobilnosti kroz Erasmus akreditaciju.
Letjele smo sa zagrebačkog aerodroma, prvo do Kopenhagena, a potom do Aarhusa. Nakon dolaska u grad uputile smo se u hotel, smješten ni više ni manje točno nasuprot impozantnoj zgradi Dokk1, knjižnice i kulturnog centra zbog kojeg smo i krenule na tako dalek put. Pred nama su bila dva sadržajno vrlo ispunjena dana u kojima smo pratile rad naših danskih kolega.
Srijeda i četvrtak potpuno su bili posvećeni aarhuškoj mreži narodnih knjižnica, prije svega Dokku1 kao središnjoj te sadržajno najmodernijoj knjižnici budućnosti. Program koji su domaćini organizirali za nas i tri kolegice iz Latvije fokusirao se na predstavljanje rada knjižnice koja svoj prostor dijeli s uslugama javne uprave i nacionalnom televizijom.
U Dokk1 stigle smo netom prije otvaranja jednog od takozvanih laboratorija, ravnomjerno raspoređenih u zgradi od 30 000 m² ukupne površine. Laboratoriji su open space koncepti, kako prostorno, tako i idejno, jer su osmišljeni kao slobodan prostor susreta i kreacije za sve vrste korisnika. To su, primjerice, Idélab (prostor za idejnu kreaciju), Maker-Lab (prostor za konkretno stvaranje / radionički prostor za izradu različitih proizvoda), IRIS lab (prostor za medijsko učenje i kreiranje). Aarhuška knjižnica, naravno, nudi i prostorije za mirni rad, čitaonice, izložbene prostore, Lego kutak, kutak za roditelje s malom djecom, glazbenu slušaonicu, veliku dvoranu za događanja i sve ono što prosječni knjižničar očekuje od jedne knjižnice. No u Dokku1 može se i kompostirati, fermentirati, saditi, šivati, kukičati i plesti, 3D printati, programirati, pa čak i “posuditi” hranu. A zbog činjenice da je knjižnica otvorena od 7 do 22 sata i da većim dijelom dana predstavlja potpuno popunjen “dnevni boravak“, poželjele smo naučiti majstorske tajne aarhuških knjižničara.
Maker Lab u Dokku1
Mreža aarhuških knjižnica, na čelu s Dokkom1, posjeduje tek jedan, zajednički plutajući fond koji čini oko pola milijuna jedinica građe koje se, nakon što su posuđene na automatu za samozaduživanje, uz korištenje knjižnične aplikacije, mogu vratiti u bilo koju od 18 knjižnica iz mreže. Vraćene knjige otpremaju se u Dokk1, središnjicu, kako bi tamo bile računalno sortirane i vraćene na policu kojoj nedostaju. Sve to ispričao nam je duhoviti kolega Morten, ponosno nas provodeći kroz prostorije svog odjela. Napredna mašinerija i spoznaja da se nalazimo dvije razine ispod zemlje, tek metalnim zidom odvojeni od mora, ostavila je na nas snažan dojam zbog kojeg smo se rado vratile na drugi kat i poslušale izlaganje o programima, duši ove knjižnice, koji se većinski realiziraju u suradnji s partnerima. Kraj službenog dijela programa prvog dana provele smo u ugodnom društvu ravnateljice Marie Østergård, od koje smo saznale više o procesu realizacije Dokka1 te izazovima s kojima su se susretali.
Sortiranje građe u Dokku1
Ima li boljeg mjesta za učenje o design thinkingu od države toliko posvećene dizajnu? Mislimo da nema i to nam je dokazala kolegica Helene Bruhn Schvartzman, filozofkinja i dizajnerica čiji je zadatak pomoću te metode rješavati probleme i pronalaziti drugačija, nova rješenja. Aarhuške knjižnice su u suradnji s narodnom knjižnicom iz Chicaga osmislile priručnik “Design Thinking for Libraries”. O vrsti programa i partnerstvima govorila nam je kolegica Lisbeth Overgaard Nielsen, a kolega Mikkel pričao je o suradnji sa školama i aktivnostima za djecu. Dječji odjeli u Danskoj namijenjeni su djeci do 12 godina, a neke od knjižnica iz aarhuške mreže žive u simbiozi sa školskima.
Dok su nam pričali o svome poslu, danski kolege imali su sjaj u očima i osmijeh na licu. “I'm just messing around“, rekla nam je Helene, “design thinkerica”. Pristupati svome poslu profesionalno i posvećeno, ali u kreativnom duhu igre, čini nam se onim “tajnim“ receptom aarhuških knjižničara. Ne bojati se pogriješiti i učiti iz grešaka, pristupiti ozbiljno, a ležerno. To smo naučile od naših danskih prijatelja.
Letjele smo sa zagrebačkog aerodroma, prvo do Kopenhagena, a potom do Aarhusa. Nakon dolaska u grad uputile smo se u hotel, smješten ni više ni manje točno nasuprot impozantnoj zgradi Dokk1, knjižnice i kulturnog centra zbog kojeg smo i krenule na tako dalek put. Pred nama su bila dva sadržajno vrlo ispunjena dana u kojima smo pratile rad naših danskih kolega.
Knjižnica i kulturni centar Dokk1
Srijeda i četvrtak potpuno su bili posvećeni aarhuškoj mreži narodnih knjižnica, prije svega Dokku1 kao središnjoj te sadržajno najmodernijoj knjižnici budućnosti. Program koji su domaćini organizirali za nas i tri kolegice iz Latvije fokusirao se na predstavljanje rada knjižnice koja svoj prostor dijeli s uslugama javne uprave i nacionalnom televizijom.
U Dokk1 stigle smo netom prije otvaranja jednog od takozvanih laboratorija, ravnomjerno raspoređenih u zgradi od 30 000 m² ukupne površine. Laboratoriji su open space koncepti, kako prostorno, tako i idejno, jer su osmišljeni kao slobodan prostor susreta i kreacije za sve vrste korisnika. To su, primjerice, Idélab (prostor za idejnu kreaciju), Maker-Lab (prostor za konkretno stvaranje / radionički prostor za izradu različitih proizvoda), IRIS lab (prostor za medijsko učenje i kreiranje). Aarhuška knjižnica, naravno, nudi i prostorije za mirni rad, čitaonice, izložbene prostore, Lego kutak, kutak za roditelje s malom djecom, glazbenu slušaonicu, veliku dvoranu za događanja i sve ono što prosječni knjižničar očekuje od jedne knjižnice. No u Dokku1 može se i kompostirati, fermentirati, saditi, šivati, kukičati i plesti, 3D printati, programirati, pa čak i “posuditi” hranu. A zbog činjenice da je knjižnica otvorena od 7 do 22 sata i da većim dijelom dana predstavlja potpuno popunjen “dnevni boravak“, poželjele smo naučiti majstorske tajne aarhuških knjižničara.
Maker Lab u Dokku1
Mreža aarhuških knjižnica, na čelu s Dokkom1, posjeduje tek jedan, zajednički plutajući fond koji čini oko pola milijuna jedinica građe koje se, nakon što su posuđene na automatu za samozaduživanje, uz korištenje knjižnične aplikacije, mogu vratiti u bilo koju od 18 knjižnica iz mreže. Vraćene knjige otpremaju se u Dokk1, središnjicu, kako bi tamo bile računalno sortirane i vraćene na policu kojoj nedostaju. Sve to ispričao nam je duhoviti kolega Morten, ponosno nas provodeći kroz prostorije svog odjela. Napredna mašinerija i spoznaja da se nalazimo dvije razine ispod zemlje, tek metalnim zidom odvojeni od mora, ostavila je na nas snažan dojam zbog kojeg smo se rado vratile na drugi kat i poslušale izlaganje o programima, duši ove knjižnice, koji se većinski realiziraju u suradnji s partnerima. Kraj službenog dijela programa prvog dana provele smo u ugodnom društvu ravnateljice Marie Østergård, od koje smo saznale više o procesu realizacije Dokka1 te izazovima s kojima su se susretali.
Sortiranje građe u Dokku1
Ima li boljeg mjesta za učenje o design thinkingu od države toliko posvećene dizajnu? Mislimo da nema i to nam je dokazala kolegica Helene Bruhn Schvartzman, filozofkinja i dizajnerica čiji je zadatak pomoću te metode rješavati probleme i pronalaziti drugačija, nova rješenja. Aarhuške knjižnice su u suradnji s narodnom knjižnicom iz Chicaga osmislile priručnik “Design Thinking for Libraries”. O vrsti programa i partnerstvima govorila nam je kolegica Lisbeth Overgaard Nielsen, a kolega Mikkel pričao je o suradnji sa školama i aktivnostima za djecu. Dječji odjeli u Danskoj namijenjeni su djeci do 12 godina, a neke od knjižnica iz aarhuške mreže žive u simbiozi sa školskima.
Dok su nam pričali o svome poslu, danski kolege imali su sjaj u očima i osmijeh na licu. “I'm just messing around“, rekla nam je Helene, “design thinkerica”. Pristupati svome poslu profesionalno i posvećeno, ali u kreativnom duhu igre, čini nam se onim “tajnim“ receptom aarhuških knjižničara. Ne bojati se pogriješiti i učiti iz grešaka, pristupiti ozbiljno, a ležerno. To smo naučile od naših danskih prijatelja.