Mjesec hrvatske knjige – kad knjižničari postanu superjunaci

Što u današnjem svijetu znači biti knjižničar? Je li knjižničar tek čuvar knjiga ili mnogo više – zaštitnik znanja i kulture, važan posrednik između informacija i korisnika, onaj koji omogućuje da znanje bude dostupno svima? Što sve čini knjižničarski posao, kako izgleda jedan dan u životu knjižničara i što se događa u onim skrivenim dijelovima knjižnice koji nisu dostupni svima? S kojim se sve izazovima, ali i prilikama susreću knjižničari u svojemu radu? Jesu li knjižnice tiha mjesta za posudbu knjiga ili živa središta znanja, susreta, kulture i obrazovanja? Odgovore na ta, ali i druga pitanja, ove je godine široj javnosti pružio Mjesec hrvatske knjige. S ciljem da korisnicima, ali i onima koji će to tek postati, približi sve tajne knjižničarskog posla, ovogodišnja je nacionalna manifestacija, pod sloganom "Odabrali knjižničari", u fokus stavila upravo knjižničare. Kao dominantno knjižničarska manifestacija, koju od 1995. organiziraju Knjižnice grada Zagreba, u suradnji s Programskim odborom manifestacije, Mjesec hrvatske knjige godinama ističe važne teme, koje zaslužuju svoje mjesto u javnosti i o kojima treba razgovarati. Ove je godine red došao na one koji su glavna pokretačka snaga i srce svake knjižnice, a koji su zaslužni i za dugovječnost ove značajne kulturne manifestacije.
Od 15. listopada, kada je otvorena u novoj zgradi Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak, do 15. studenoga, manifestaciji se ove godine pridružilo 293 sudionika s 2050 programa. Najviše je sudjelovalo narodnih knjižnica, potom školskih te manji broj ostalih sudionika (muzeja, instituta, kulturnih centara, društava). Održane su različite vrste radionica, predstavljanja knjiga, pričaonice, izložbe i posjeti učenika osnovnih i srednjih škola u okviru kojih su se učenici upoznavali sa svojim lokalnim knjižnicama, ali i poslom knjižničara. Pojedine knjižnice ponovno su imale akcije za korisnike, a četvrtu godinu zaredom Narodna knjižnica Općine Perušić organizirala je zanimljivu akciju u suradnji s Javnom ustanovom "Pećinski park Grabovača", u okviru koje su članovi bilo koje knjižnice u Hrvatskoj mogli besplatno posjetiti špilju Samograd i pećinski park, spajajući tako ljubav prema knjizi i prirodi.
Osim pojedinačnih programa, posebno vrijednih za lokalne zajednice, i ove su se godine istaknuli središnji programi, koji su se održali na nacionalnoj razini, a koji su u fokus stavili knjižničare i značaj knjižnica u današnjem društvu. Dva već dobro poznata središnja programa – virtualni čitateljski maraton i Nacionalni kviz za poticanje čitanja, usmjerena na poticanje čitanja, posebice među djecom školske dobi, s jedne su strane pružila priliku pojedincima da se nakratko stave u ulogu knjižničara, a s druge da upoznaju svestrane knjižničare, koji se bave i pisanjem. Čitateljski maraton u organizaciji Hrvatskoga čitateljskog društva, pod nazivom "Budi knjižničar na minutu", pozvao je sve zainteresirane da uz pomoć svojih knjižničara u videozapisima predstave svoje omiljene knjige, čime su se i sami mogli okušati kao knjižničari. Nacionalni je kviz, pak, učenicima viših razreda predstavio knjige autora koji su knjižničari: "Bodljikavu knjigu" Ive Dužić, "Divljeg lektora" Josipa Sršena i Sebastijana Čamagajevca te "Psima ulaz zabranjen" Melite Rundek. I ove je godine izazvao velik interes, privukavši sudionike iz raznih krajeva Hrvatske, a na završnoj svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dodijeljene su utješne i glavna nagrada.
Također, već treću godinu zaredom kao središnji program organizirane su storytelling večeri, ove godine pod nazivom "Među policama". U njima su sudjelovali ponajprije knjižničari, pričajući crtice iz knjižnice, približavajući tako svakodnevni život knjižničara te pokazujući kako knjižničarski posao itekako može biti dinamičan i raznolik, a knjižnica mjesto neobičnih zgoda, ali i oni s druge strane pulta, otkrivajući u svojim osobnim pričama značaj koji su knjižnice ili knjižničari odigrali u njihovim životima. Kao sudionik zagrebačkog storytellinga, održanog u kafiću Botaničar u organizaciji Odbora manifestacije, svoju je priču ispričao i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

Posebnu pozornost privukao je i jedan novi središnji program – speed dating s knjižničarima pod nazivom "Među knjižničarima", održan na više lokacija. Vrsta je to organiziranoga društvenog događanja u kojemu se sudionici upoznaju u kratkim razgovorima, s ciljem informiranja i razmjene ideja i iskustava. Knjižničarski speed dating bio je prilika da se knjižničari i raznolikost knjižničarskog posla predstave u neformalnom kontekstu te da se široj javnosti pokaže kako knjižničari nisu samo oni koji zadužuju knjige, nego i oni koji usađuju ljubav prema čitanju, pažljivo oblikuju svoje zbirke, osmišljavaju i provode različite programe, uvode najmlađe u svijet čitanja, ali i brinu da se oni najstariji ne osjećaju isključenima iz društva te stalno pronalaze nove načine kako povezati ljude i priče. Zagrebački speed dating, u organizaciji Odbora manifestacije i Knjižnica grada Zagreba, izišao je u javni prostor grada, što je dodatno obogatilo ovaj inovativni programski format.

BookTube kanal Mjeseca hrvatske knjige i ove je godine bio virtualni prostor pun kreativnih ideja i zanimljivih informacija, a zainteresirani učenici mogli su sudjelovati u dvama natječajima – onom kreativnom pod nazivom "Dan kad su knjige oživjele" ili snimanjem podcast epizode "Razgovori iz knjižnice", što se pokazalo vrlo inspirativnim za srednjoškolce. Pristigla su 34 videozapisa, a najbolji su od njih i nagrađeni.

Promidžba manifestacije odvijala se ponajprije na Facebook stranici manifestacije, ali i promotivnim materijalima, a vizualno rješenje, za koje autorstvo potpisuje dizajnerski studio Kuna zlatica, projicirano je i na zagrebačkim fontanama te se oglašavalo i na city light plakatima u Zagrebu. U promociji manifestacije aktivno je sudjelovala i njezina ambasadorica Maja Lesinger, autorica i ravnateljica Knjižnice i čitaonice Grada Preloga.

Još jedan održani Mjesec hrvatske knjige okupio je brojne ljubitelje knjige i pisane riječi, a svojom temom ostvario je značajan doprinos u promicanju knjižničarske struke na nacionalnoj razini. Pokazao je koliko je ova profesija, unatoč stereotipima koji je prate, slojevita te da je rad u knjižnici poticajan i zanimljiv. Naglasila je i kako su današnje knjižnice odavno nadrasle ulogu posudionica knjiga te postale mjesta okupljanja, razmjene ideja i uvažavanja različitosti, gdje se gradi zajednica. U svijetu koji nas neprestano potiče na kompetitivnost i konzumerizam, u kojemu prevladava brzina, površnost, ali i sve veće otuđenje, "sve je manje mjesta koja pružaju dobrodošlicu svima i koja taj topli zagrljaj ne naplaćuju", kako piše Susan Orlean u svojoj "Knjizi o knjižnici", misleći na, naravno – knjižnice. Srećom, još uvijek ih imamo!