Čitanje ne poznaje granice: dječja književnost u prijevodu povezuje kulture i čitatelje
2. međunarodni stručni skup "Čitanje ne poznaje granice: Dječja književnost u prijevodu – suradnja, kultura, razumijevanje" održao se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 6. ožujka 2026. i okupio je 120 sudionika: knjižničare, prevoditelje, pisce i učitelje iz Hrvatske i Slovenije. Na skupu je istaknuta važnost prevođenja dječje književnosti u povezivanju jezika, kultura i čitatelja te razvoju čitateljskih navika i međukulturnog razumijevanja.
Glavni organizator bilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo – Sekcija za školske knjižnice, dok je suorganizator bila Zveza bibliotekarskih društev Slovenije – Sekcija za šolske knjižnice. U organizaciji su sudjelovali Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca i Društvo slovenskih književnih prevajalcev. Održavanje je poduprlo Ministarstvo kulture i medija, a sponzori su bili Alfa, Ibis grafika i Školska knjiga.
Program skupa započeo je obilaskom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Vedrana Kovač Vrana iz Središnje knjižnice Slovenaca u Republici Hrvatskoj i Vera Jaćimović iz Knjižnice Mirana Jarca Novo Mesto videoprezentacijom su predstavile svoju suradnju, a Leonida Babič iz Osnovne škole Starše i Mirjana Čubaković iz Osnovne škole Budaševo-Topolovac-Gušće prikazale su provedbu projekta “Čitanje ne poznaje granice – Branje ne pozna meja”. Sudionici su imali priliku razgledati i izložbu plakata na kojima su knjižničari i učitelji predstavili svoj rad na projektu.
Živom instalacijom “Pst, prevodim…”, u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca, prikazan je proces književnog prevođenja te složenost prenošenja značenja, stila i kulturnih posebnosti iz jednoga jezika u drugi.
Skup je službeno otvoren pozdravnim riječima predstavnika organizatora i institucija. Sudionicima su se obratili dr. sc. Kristina Romić u ime glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu; Damjana Vovk, predsjednica Saveza bibliotekarskih društava Slovenije; dr. sc. Snježana Husić, predsjednica Društva hrvatskih književnih prevodilaca; Romana Fekonja, savjetnica za školske knjižnice Zavoda za školstvo Republike Slovenije; Nj. Eksc. Gašper Dovžan, veleposlanik Republike Slovenije u Zagrebu; Maja Zrnčić, voditeljica Službe za razvoj publike Ministarstva kulture i medija i programa “Rođeni za čitanje”; mr. sc. Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Jasenka Pleško, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva.
U programu su sudjelovali i učenici Osnovne škole Marije Jurić Zagorke iz Zagreba i Osnovne škole Budaševo-Topolovac-Gušće koji su svojim nastupom pokazali kako čitanje može potaknuti kreativnost i suradnju.
U stručnom dijelu skupa prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić održala je predavanje “Zašto i kako čitati susjede od malena?” u kojem je istaknula važnost poznavanja književnosti susjednih naroda od najranije dobi te naglasila kako takva literatura doprinosi razvoju empatije, otvorenosti i čitateljskih kompetencija. Ela Varošanec Krsnik u predavanju “Za knjige i djecu: samo prirodno, molim. Zašto je ljudski prijevod nezamjenjiv u oblikovanju dječjeg jezičnog svijeta?” govorila je o ulozi književnih prevoditelja u oblikovanju čitateljskog iskustva te istaknula nezamjenjivu ulogu ljudskog književnog prijevoda, osobito u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.
Poslijepodnevni dio programa bio je posvećen panel-raspravi “Kad književnost ne poznaje granice: prevođenje dječje književnosti iz više perspektiva” koju je moderirala dr. sc. Anda Bukvić Pažin. U raspravi su sudjelovali Mirjana Bračko, mr. sc. Krešimir Krnic, Andrej Rozman Roza, Damijan Šinigoj i Jasminka Tihi-Stepanić, koji su iz perspektive autora, prevoditelja i stručnjaka za dječju književnost govorili o izazovima prevođenja, prenošenju kulturnih posebnosti te važnosti suradnje između autora i prevoditelja.
Stručni skup u Zagrebu još je jednom potvrdio kako dječja književnost u prijevodu ima važnu ulogu u poticanju čitanja i međukulturnog dijaloga, a projekt “Čitanje ne poznaje granice” pokazuje koliko suradnja škola, knjižnica i kulturnih institucija može pridonijeti stvaranju novih čitatelja i novih književnih susreta.
Ovaj skup je drugi po redu, a nastao je u okviru međunarodnog projekta “Čitanje ne poznaje granice – Branje ne pozna meja” koji se provodi od 2013. godine. Projekt povezuje škole iz Hrvatske i Slovenije s ciljem poticanja čitanja, upoznavanja književnosti susjednih zemalja i razvijanja međukulturnog dijaloga. Danas u projektu sudjeluje više od dvjesto škola, a čitanje i obrada književnih djela nadopunjuju se različitim kreativnim i projektnim aktivnostima.
Prvi stručni skup održan je 15. travnja 2025. godine u Mariboru pod nazivom “Ilustracija u suvremenoj dječjoj književnosti hrvatskih i slovenskih autora”. Taj je susret postavio temelje za daljnju razmjenu iskustava i stručnu suradnju, a ovogodišnji skup u Zagrebu nastavio je razvijati dijalog o dječjoj književnosti i njezinoj ulozi u povezivanju kultura.
Program skupa započeo je obilaskom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Vedrana Kovač Vrana iz Središnje knjižnice Slovenaca u Republici Hrvatskoj i Vera Jaćimović iz Knjižnice Mirana Jarca Novo Mesto videoprezentacijom su predstavile svoju suradnju, a Leonida Babič iz Osnovne škole Starše i Mirjana Čubaković iz Osnovne škole Budaševo-Topolovac-Gušće prikazale su provedbu projekta “Čitanje ne poznaje granice – Branje ne pozna meja”. Sudionici su imali priliku razgledati i izložbu plakata na kojima su knjižničari i učitelji predstavili svoj rad na projektu.
Živom instalacijom “Pst, prevodim…”, u organizaciji Društva hrvatskih književnih prevodilaca, prikazan je proces književnog prevođenja te složenost prenošenja značenja, stila i kulturnih posebnosti iz jednoga jezika u drugi.
U programu su sudjelovali i učenici Osnovne škole Marije Jurić Zagorke iz Zagreba i Osnovne škole Budaševo-Topolovac-Gušće koji su svojim nastupom pokazali kako čitanje može potaknuti kreativnost i suradnju.
U stručnom dijelu skupa prof. dr. sc. Anita Peti-Stantić održala je predavanje “Zašto i kako čitati susjede od malena?” u kojem je istaknula važnost poznavanja književnosti susjednih naroda od najranije dobi te naglasila kako takva literatura doprinosi razvoju empatije, otvorenosti i čitateljskih kompetencija. Ela Varošanec Krsnik u predavanju “Za knjige i djecu: samo prirodno, molim. Zašto je ljudski prijevod nezamjenjiv u oblikovanju dječjeg jezičnog svijeta?” govorila je o ulozi književnih prevoditelja u oblikovanju čitateljskog iskustva te istaknula nezamjenjivu ulogu ljudskog književnog prijevoda, osobito u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije.
Poslijepodnevni dio programa bio je posvećen panel-raspravi “Kad književnost ne poznaje granice: prevođenje dječje književnosti iz više perspektiva” koju je moderirala dr. sc. Anda Bukvić Pažin. U raspravi su sudjelovali Mirjana Bračko, mr. sc. Krešimir Krnic, Andrej Rozman Roza, Damijan Šinigoj i Jasminka Tihi-Stepanić, koji su iz perspektive autora, prevoditelja i stručnjaka za dječju književnost govorili o izazovima prevođenja, prenošenju kulturnih posebnosti te važnosti suradnje između autora i prevoditelja.
Stručni skup u Zagrebu još je jednom potvrdio kako dječja književnost u prijevodu ima važnu ulogu u poticanju čitanja i međukulturnog dijaloga, a projekt “Čitanje ne poznaje granice” pokazuje koliko suradnja škola, knjižnica i kulturnih institucija može pridonijeti stvaranju novih čitatelja i novih književnih susreta.
Ovaj skup je drugi po redu, a nastao je u okviru međunarodnog projekta “Čitanje ne poznaje granice – Branje ne pozna meja” koji se provodi od 2013. godine. Projekt povezuje škole iz Hrvatske i Slovenije s ciljem poticanja čitanja, upoznavanja književnosti susjednih zemalja i razvijanja međukulturnog dijaloga. Danas u projektu sudjeluje više od dvjesto škola, a čitanje i obrada književnih djela nadopunjuju se različitim kreativnim i projektnim aktivnostima.
Prvi stručni skup održan je 15. travnja 2025. godine u Mariboru pod nazivom “Ilustracija u suvremenoj dječjoj književnosti hrvatskih i slovenskih autora”. Taj je susret postavio temelje za daljnju razmjenu iskustava i stručnu suradnju, a ovogodišnji skup u Zagrebu nastavio je razvijati dijalog o dječjoj književnosti i njezinoj ulozi u povezivanju kultura.