Društvo bibliotekara Istre: od prošlosti do budućnosti
Društvo bibliotekara Istre (kratica: DBI) je nevladina, nepolitička, neprofitna i strukovna udruga djelatnika knjižničarske struke sa sjedištem u Puli. Društvo je započelo djelovati 1953. u Naučnoj biblioteci u Puli kao Povjereništvo Društva bibliotekara Hrvatske, u kojemu su bila 3 člana: Zlatko Vince i Roman Lukin, bibliotekari iz Naučne biblioteke, te Mira Vučić iz Gradske knjižnice u Puli. Povjereništvo se 1965. udružilo u riječku Podružnicu Društva bibliotekara Hrvatske za Istru, Hrvatsko primorje i Gorski kotar te nastavilo djelovati kao njezin pododbor koji ubrzo postaje Podružnicom za Istru, a nakon što su se preuređenjem Hrvatsko bibliotekarskoga društva ukinule podružnice, organizira se 1977. godine kao samostalna strukovna udruga.
DBI djeluje na unaprjeđenju ugleda knjižničara i knjižničarske struke u društvu, zastupa društvene i profesionalne interese knjižničara, organizira i podupire stalno stručno usavršavanje i obrazovanje. Član je Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD), krovne nacionalne knjižničarske organizacije. Trenutno broji 68 redovnih i 4 počasna člana. Članovi DBI-a su djelatnici svih vrsta knjižnica na području Istarske županije, od narodnih knjižnica do knjižnica u sastavu, kao što su sveučilišne, visokoškolske, školske i specijalne knjižnice. Kroz svoje djelovanje Društvo nastoji utjecati na društvene i političke institucije radi poboljšanja položaja i opremljenosti knjižnica, sudjeluje i razmjenjuje iskustva s knjižničarima drugih udruga unutar HKD-a te s knjižničarima iz drugih država. Zalaže se za stručno obrazovanje i potiče znanstveni rad svojih članova, pa u tu svrhu organizira predavanja i seminare. Već dugi niz godina nositelj je triju projekata: “Zelena knjižnica”, “Tjedan istarskih knjižnica” i “Dobar libar”.
Projektom “Zelena knjižnica”, pokrenutim 2011. godine, Društvo bibliotekara Istre i istarskih knjižnica želi educirati javnost i širiti svijest o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša na službenoj mrežnoj i Facebook stranici “Zelena knjižnica”, projekcijom dokumentarnih filmova, stručnim predavanjima, tribinama i promocijama knjiga ekološke tematike. U proteklih 15 godina održano je više od 200 takvih aktivnosti, a projekt je uključen i u zajedničku akciju “Pokrenimo zelene knjižnice”. U projektnim aktivnostima sudjelovali su predavači iz područja održivog društva i zaštite okoliša, a obrađene su mnogobrojne ekološke teme: klimatske promjene, bioraznolikost, organska poljoprivreda, permakultura, obnovljivi izvori energije, urbani vrtovi, ekološka arhitektura itd. „Nemojmo uprskati – dobre planete je teško pronaći” slogan je projekta.
Portal “Dobar libar” je projekt pokrenut 2020. godine u sklopu 2. Tjedna istarskih knjižnica, a bio je posvećen promociji knjižničnih fondova i zbirki. Središnja aktivnost, realizirana u suradnji s istarskim knjižničarima, bila je sastavljanje liste 100 najboljih knjiga koje imaju umjetničku vrijednost i koje knjižničari žele preporučiti svojim korisnicima kao poziv na čitanje i druženje s dobrom knjigom. Knjige uključene u popis uključuju lijepu književnost i publicistiku na hrvatskom jeziku. Društvo je objavilo i tiskanu knjižicu “Dobar libar” s naslovnicama, sažecima i bibliografskim podacima svih knjiga.
Velik interes čitatelja, ali i knjižničara koji su knjižicu koristili kod preporuka naslova za čitanje, otvorilo je pitanje proširenja knjižice, tj. liste knjiga. Iako je knjižica u papirnatom obliku (format A6; stane na dlan) vrlo praktična, tiskana je u ograničenom broju i vrlo je brzo postala nedostupna. Tada je i prvi put postavljeno pitanje izrade samostalnog portala koji bi bio prilagođen pretraživanju i omogućavao korisnicima sudjelovanje u kreiranju sadržaja. Portal dobarlibar.eu na suvremen način predstavlja knjižnični fond naših knjižnica, služi kao pomagalo kod preporuka knjižnične građe i, poput knjižice “Dobar libar”, omogućava vidljivost i onih naslova koji nadilaze kategoriju noviteta i hita, a velike su književne i kulturne vrijednosti. Svakako je nezanemariva i uloga korisnika koji, zahvaljujući tehnologiji web 2.0, nakon kreiranja korisničkog računa mogu sami dodavati svoje anotacije i ocjenjivati pročitane knjige te na taj način biti uključeni u cijeli proces predstavljanja građe iz naših knjižnica.
Društvo bibliotekara Istre kroz projekte koji uključuju javnost i knjižničarsku struku dodatno ističe ulogu knjižnica kao trećeg prostora. Održivost, društvena angažiranost i uključivost zajednički su nazivnik programa i smjernica razvoja Društva.
DBI djeluje na unaprjeđenju ugleda knjižničara i knjižničarske struke u društvu, zastupa društvene i profesionalne interese knjižničara, organizira i podupire stalno stručno usavršavanje i obrazovanje. Član je Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD), krovne nacionalne knjižničarske organizacije. Trenutno broji 68 redovnih i 4 počasna člana. Članovi DBI-a su djelatnici svih vrsta knjižnica na području Istarske županije, od narodnih knjižnica do knjižnica u sastavu, kao što su sveučilišne, visokoškolske, školske i specijalne knjižnice. Kroz svoje djelovanje Društvo nastoji utjecati na društvene i političke institucije radi poboljšanja položaja i opremljenosti knjižnica, sudjeluje i razmjenjuje iskustva s knjižničarima drugih udruga unutar HKD-a te s knjižničarima iz drugih država. Zalaže se za stručno obrazovanje i potiče znanstveni rad svojih članova, pa u tu svrhu organizira predavanja i seminare. Već dugi niz godina nositelj je triju projekata: “Zelena knjižnica”, “Tjedan istarskih knjižnica” i “Dobar libar”.
Projektom “Zelena knjižnica”, pokrenutim 2011. godine, Društvo bibliotekara Istre i istarskih knjižnica želi educirati javnost i širiti svijest o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša na službenoj mrežnoj i Facebook stranici “Zelena knjižnica”, projekcijom dokumentarnih filmova, stručnim predavanjima, tribinama i promocijama knjiga ekološke tematike. U proteklih 15 godina održano je više od 200 takvih aktivnosti, a projekt je uključen i u zajedničku akciju “Pokrenimo zelene knjižnice”. U projektnim aktivnostima sudjelovali su predavači iz područja održivog društva i zaštite okoliša, a obrađene su mnogobrojne ekološke teme: klimatske promjene, bioraznolikost, organska poljoprivreda, permakultura, obnovljivi izvori energije, urbani vrtovi, ekološka arhitektura itd. „Nemojmo uprskati – dobre planete je teško pronaći” slogan je projekta.
“Tjedan istarskih knjižnica – TIK” pokrenut je 2019. Cilj projekta je zagovaranje i isticanje važnosti knjižnica u zajednici, promoviranje knjižničnih usluga, pružanje dodatnih sadržaja u knjižnicama za građane i korisnike te poticanje suradnje i osnaživanja knjižničarske zajednice. Tjedan istarskih knjižnica je manifestacija koja promovira sve vrste knjižnica na području Istarske županije, knjižnične usluge i programe, prostore i zbirke u javnosti. Knjižnice uključene u program planiraju aktivnosti posvećene središnjoj temi kao sadržajnom okviru za afirmativno promoviranje knjižnica. Osim programa za javnost, u sklopu programa organizira se i edukacija za knjižničare. TIK se provodi već osmu godinu zaredom s velikim uspjehom, umrežio je velik broj knjižnica, knjižničara i drugih stručnjaka, potpomognut je financijski od strane Ministarstva kulture i medija i Grada Pule.
Teme kojih su se istarski knjižničari dotaknuli u TIK-u su: “Sustav e-građani”, “Dobar libar”, “Zavičaj (ni)je zaborav!”, “Pravi rub znanosti”, “Knjigom do mira”, “Ženi koja se igra”, “Glazba ima riječ”, “Knjiga za lijek” (ovogodišnja tema).Portal “Dobar libar” je projekt pokrenut 2020. godine u sklopu 2. Tjedna istarskih knjižnica, a bio je posvećen promociji knjižničnih fondova i zbirki. Središnja aktivnost, realizirana u suradnji s istarskim knjižničarima, bila je sastavljanje liste 100 najboljih knjiga koje imaju umjetničku vrijednost i koje knjižničari žele preporučiti svojim korisnicima kao poziv na čitanje i druženje s dobrom knjigom. Knjige uključene u popis uključuju lijepu književnost i publicistiku na hrvatskom jeziku. Društvo je objavilo i tiskanu knjižicu “Dobar libar” s naslovnicama, sažecima i bibliografskim podacima svih knjiga.
Velik interes čitatelja, ali i knjižničara koji su knjižicu koristili kod preporuka naslova za čitanje, otvorilo je pitanje proširenja knjižice, tj. liste knjiga. Iako je knjižica u papirnatom obliku (format A6; stane na dlan) vrlo praktična, tiskana je u ograničenom broju i vrlo je brzo postala nedostupna. Tada je i prvi put postavljeno pitanje izrade samostalnog portala koji bi bio prilagođen pretraživanju i omogućavao korisnicima sudjelovanje u kreiranju sadržaja. Portal dobarlibar.eu na suvremen način predstavlja knjižnični fond naših knjižnica, služi kao pomagalo kod preporuka knjižnične građe i, poput knjižice “Dobar libar”, omogućava vidljivost i onih naslova koji nadilaze kategoriju noviteta i hita, a velike su književne i kulturne vrijednosti. Svakako je nezanemariva i uloga korisnika koji, zahvaljujući tehnologiji web 2.0, nakon kreiranja korisničkog računa mogu sami dodavati svoje anotacije i ocjenjivati pročitane knjige te na taj način biti uključeni u cijeli proces predstavljanja građe iz naših knjižnica.