Uvodnik
urednica
Poštovane knjižničarke i knjižničari,
i ovoga ste nas puta razveselili velikim brojem pristiglih radova (njih četrdeset) potvrđujući koliko je knjižničarska zajednica aktivna, kreativna i spremna dijeliti svoja iskustva. Predstavili ste nam vrijedne projekte i događanja iz svojih knjižnica, izvijestili o stručnim skupovima i studijskim putovanjima te poslali prikaze publikacija. Kao uredništvu, velika nam je čast imati priliku čitati vaše radove i, kroz suradnju s autorima, upoznavati nove smjerove razvoja knjižničarske struke te primjere dobre prakse koji obogaćuju naše zajedničko profesionalno iskustvo.
Tema ovoga broja posvećena je digitalizaciji u knjižnicama, a upravo je toj temi posvećeno devet pristiglih članaka. Međutim, digitalizacija se u njima ne pojavljuje samo kao izdvojen proces, nego i kao sastavni dio suvremenoga knjižničarstva koji se prirodno isprepliće s drugim aktualnim područjima djelovanja. Posebno se ističu teme zelenoga knjižničarstva, razvoja ekološke svijesti i očuvanja zavičajne baštine, koje zajedno pokazuju kako knjižnice sve uspješnije povezuju kulturnu i prirodnu baštinu, obrazovanje, nove tehnologije i potrebe lokalne zajednice.
Takvo je promišljanje obilježilo i petnaesti Dfest, najvažniji hrvatski stručni skup posvećen digitalizaciji, održan 14. i 15. svibnja 2026. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Renata Petrušić i Sanja Jelušić u svom članku donose pregled najvažnijih tema skupa – od strateškoga razvoja digitalizacije kulturne i znanstvene baštine, jačanja nacionalne digitalne infrastrukture te dugoročne zaštite i dostupnosti digitalnih sadržaja, do primjene umjetne inteligencije u obradi, upravljanju i istraživanju digitalnih zbirki. Posebna je pozornost posvećena suradnji baštinskih, znanstvenih i obrazovnih ustanova, razvoju digitalne humanistike te predstavljanju inovativnih digitalnih knjižnica, repozitorija, virtualnih izložbi i drugih projekata koji pridonose očuvanju i dostupnosti kulturne baštine.
U tom je kontekstu na Dfestu predstavljen i “Plan digitalizacije u javnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj”, a Sofija Klarin Zadravec i Karolina Holub u svome članku analiziraju prva iskustva i rezultate tijekom prve godine njegove provedbe.
Digitalizacija se danas razvija u različitim vrstama knjižnica i na različitim razinama. O tome svjedoče članci koji predstavljaju dosadašnja postignuća i planove Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije (u sastavu Knjižnica grada Zagreba) te narodnih knjižnica Varaždinske županije. Jednako su vrijedni i primjeri iz virovitičkih srednjoškolskih knjižnica: u Gimnaziji Petra Preradovića Virovitica digitalizira se vrijedna školska izdavačka baština, dok učenici Tehničke škole Virovitica izrađuju digitalnu zbirku biljnih vrsta Virovitičko-podravske županije. Poseban primjer uspješne međuinstitucionalne suradnje dolazi iz Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru, gdje se u okviru projekta OPERISM digitaliziraju plakati zadarske operne baštine, povezujući knjižnice, arhive, znanstvene ustanove i informacijske stručnjake u stvaranju novih digitalnih sadržaja.
Osim središnje teme broja, predstavljamo i niz stručnih događanja koja su obilježila proteklo razdoblje. U Pragu je održana 34. godišnja konferencija EBLIDA-e posvećena ulozi knjižnica u promicanju društvene, kulturne i demokratske održivosti, dok je u Milanu održan 31. međunarodni stručni skup pod nazivom “Inteligentna knjižnica između ljudi, sadržaja i tehnologije”. Donosimo i izvještaje sa stručnih skupova održanih u Hrvatskoj – “Knjižnica u knjižnici: čitanje i slušanje“ u Belišću te “Florastične knjižnice: održiva mjesta rasta i zajedništva“, u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula.
Posebno nas raduje što i ovaj broj potvrđuje raznolikost knjižničarskoga djelovanja. Knjižničari narodnih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica predstavljaju aktivnosti namijenjene djeci, mladima i umirovljenicima, razvijajući međugeneracijsku suradnju, potičući kulturu čitanja i stvarajući prostor susreta, razgovora i zajedništva. Čitateljski klubovi biblioterapijskoga pristupa, susreti posvećeni književnosti i različiti oblici zajedničkog stvaranja svjedoče kako knjižnica ostaje mjesto osobnoga razvoja, dijaloga i uključivosti.
Za kraj smo ostavili posebnu poslasticu – pjesme dviju zadarskih knjižničarki koje na lijep način zaokružuju sadržaj ovoga broja i podsjećaju da knjižnice nisu samo mjesta znanja i informacija, nego i prostori stvaralaštva i nadahnuća.
Vjerujemo da će vam članci koje donosimo pružiti nove spoznaje, potaknuti razmjenu iskustava i inspirirati vas za buduće projekte. Želimo vam ugodno i poticajno čitanje.
i ovoga ste nas puta razveselili velikim brojem pristiglih radova (njih četrdeset) potvrđujući koliko je knjižničarska zajednica aktivna, kreativna i spremna dijeliti svoja iskustva. Predstavili ste nam vrijedne projekte i događanja iz svojih knjižnica, izvijestili o stručnim skupovima i studijskim putovanjima te poslali prikaze publikacija. Kao uredništvu, velika nam je čast imati priliku čitati vaše radove i, kroz suradnju s autorima, upoznavati nove smjerove razvoja knjižničarske struke te primjere dobre prakse koji obogaćuju naše zajedničko profesionalno iskustvo.
Tema ovoga broja posvećena je digitalizaciji u knjižnicama, a upravo je toj temi posvećeno devet pristiglih članaka. Međutim, digitalizacija se u njima ne pojavljuje samo kao izdvojen proces, nego i kao sastavni dio suvremenoga knjižničarstva koji se prirodno isprepliće s drugim aktualnim područjima djelovanja. Posebno se ističu teme zelenoga knjižničarstva, razvoja ekološke svijesti i očuvanja zavičajne baštine, koje zajedno pokazuju kako knjižnice sve uspješnije povezuju kulturnu i prirodnu baštinu, obrazovanje, nove tehnologije i potrebe lokalne zajednice.
Takvo je promišljanje obilježilo i petnaesti Dfest, najvažniji hrvatski stručni skup posvećen digitalizaciji, održan 14. i 15. svibnja 2026. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Renata Petrušić i Sanja Jelušić u svom članku donose pregled najvažnijih tema skupa – od strateškoga razvoja digitalizacije kulturne i znanstvene baštine, jačanja nacionalne digitalne infrastrukture te dugoročne zaštite i dostupnosti digitalnih sadržaja, do primjene umjetne inteligencije u obradi, upravljanju i istraživanju digitalnih zbirki. Posebna je pozornost posvećena suradnji baštinskih, znanstvenih i obrazovnih ustanova, razvoju digitalne humanistike te predstavljanju inovativnih digitalnih knjižnica, repozitorija, virtualnih izložbi i drugih projekata koji pridonose očuvanju i dostupnosti kulturne baštine.
U tom je kontekstu na Dfestu predstavljen i “Plan digitalizacije u javnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj”, a Sofija Klarin Zadravec i Karolina Holub u svome članku analiziraju prva iskustva i rezultate tijekom prve godine njegove provedbe.
Digitalizacija se danas razvija u različitim vrstama knjižnica i na različitim razinama. O tome svjedoče članci koji predstavljaju dosadašnja postignuća i planove Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić“ Karlovac, Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije (u sastavu Knjižnica grada Zagreba) te narodnih knjižnica Varaždinske županije. Jednako su vrijedni i primjeri iz virovitičkih srednjoškolskih knjižnica: u Gimnaziji Petra Preradovića Virovitica digitalizira se vrijedna školska izdavačka baština, dok učenici Tehničke škole Virovitica izrađuju digitalnu zbirku biljnih vrsta Virovitičko-podravske županije. Poseban primjer uspješne međuinstitucionalne suradnje dolazi iz Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru, gdje se u okviru projekta OPERISM digitaliziraju plakati zadarske operne baštine, povezujući knjižnice, arhive, znanstvene ustanove i informacijske stručnjake u stvaranju novih digitalnih sadržaja.
Osim središnje teme broja, predstavljamo i niz stručnih događanja koja su obilježila proteklo razdoblje. U Pragu je održana 34. godišnja konferencija EBLIDA-e posvećena ulozi knjižnica u promicanju društvene, kulturne i demokratske održivosti, dok je u Milanu održan 31. međunarodni stručni skup pod nazivom “Inteligentna knjižnica između ljudi, sadržaja i tehnologije”. Donosimo i izvještaje sa stručnih skupova održanih u Hrvatskoj – “Knjižnica u knjižnici: čitanje i slušanje“ u Belišću te “Florastične knjižnice: održiva mjesta rasta i zajedništva“, u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula.
Posebno nas raduje što i ovaj broj potvrđuje raznolikost knjižničarskoga djelovanja. Knjižničari narodnih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica predstavljaju aktivnosti namijenjene djeci, mladima i umirovljenicima, razvijajući međugeneracijsku suradnju, potičući kulturu čitanja i stvarajući prostor susreta, razgovora i zajedništva. Čitateljski klubovi biblioterapijskoga pristupa, susreti posvećeni književnosti i različiti oblici zajedničkog stvaranja svjedoče kako knjižnica ostaje mjesto osobnoga razvoja, dijaloga i uključivosti.
Za kraj smo ostavili posebnu poslasticu – pjesme dviju zadarskih knjižničarki koje na lijep način zaokružuju sadržaj ovoga broja i podsjećaju da knjižnice nisu samo mjesta znanja i informacija, nego i prostori stvaralaštva i nadahnuća.
Vjerujemo da će vam članci koje donosimo pružiti nove spoznaje, potaknuti razmjenu iskustava i inspirirati vas za buduće projekte. Želimo vam ugodno i poticajno čitanje.