Stručni skup "Florastične knjižnice: održiva mjesta rasta i zajedništva"
U organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Pula, u okviru 19. Festivala dječje knjige Monte Librić, 21. travnja 2026. održan je stručni skup "Florastične knjižnice: održiva mjesta rasta i zajedništva". Suradnja Knjižnice i Festivala traje od njegovih početaka, a od 2023. godine dodatno je unaprijeđena uvođenjem stručnog skupa koji programski prati temu Festivala. Na taj se način otvaraju aktualne knjižničarske teme u skladu s festivalskim fokusom te se potiče njihovo stručno promišljanje, što je na otvorenju skupa istaknula direktorica Festivala Slavica Ćurković.
U vremenu ubrzanih klimatskih i društvenih promjena knjižnice sve snažnije preuzimaju ulogu aktivnih dionika održivog razvoja. One danas nisu samo mjesta pristupa informacijama, već otvoreni i uključivi prostori koji povezuju znanje, prirodu i zajednicu te potiču građanski angažman i odgovorno djelovanje. Iz tog je konceptualnog okvira razvijen i ovogodišnji skup, usmjeren na ideju tzv. "zelenih knjižnica", u skladu sa smjernicama IFLA-e i njezine sekcije ENSULIB. Naglasak nije bio samo na ekološki održivim zgradama i infrastrukturi, već i na društvenoj, kulturnoj i obrazovnoj ulozi knjižnica u razvoju ekološki osviještenih zajednica. Skup se i ove godine potvrdio kao relevantno mjesto susreta knjižničara, znanstvenika i stručnjaka iz različitih područja. Riječima "Ako imaš vrt i knjižnicu, imaš sve što ti je potrebno", citirajući Cicerona, skup je otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i civilno društvo Grada Pule Paola Orlić.
Program skupa okupio je ugledne domaće i međunarodne predavače iz područja knjižničarstva, arhitekture, obrazovanja i ekologije, povezujući različite stručne poglede na ulogu knjižnica u održivom razvoju.
U prvom dijelu programa predstavljene su međunarodne perspektive razvoja zelenih knjižnica. Izlaganje Ane Zdravje iz Knjižnice Jožefa Mazovca – Gradske knjižnice Ljubljana ponudilo je pregled novih IFLA-inih smjernica za zelene knjižnice kao praktičnog i prilagodljivog alata za razvoj održivih praksi u različitim knjižničnim kontekstima. Naglašena je njihova univerzalna primjenjivost, neovisno o veličini knjižnice ili lokalnom okruženju, kao i njihova uloga u sustavnom uvođenju održivosti u knjižnično poslovanje. Posebno je istaknuto kako smjernice, utemeljene na više od desetljeća iskustva i projekata IFLA-ine sekcije ENSULIB, povezuju strateški okvir UN-ove Agende 2030 s konkretnim knjižničnim praksama.
O ulozi knjižnica kao središta socijalne i ekološke održivosti govorila je Rossana Morriello sa Sveučilišta u Firenci, istaknuvši kako knjižnice nadilaze svoju tradicionalnu ulogu i postaju aktivni prostori građanskog sudjelovanja, edukacije i razvoja ekološke svijesti. U svom izlaganju osvrnula se i na primjere talijanskih knjižnica koje kroz različite programe i inicijative integriraju principe održivosti u svakodnevno poslovanje.
Vrijedan uvid u suvremene izazove s kojima se suočavaju zelene knjižnice ponudio je Harri Sahavirta iz Gradske knjižnice Helsinki. Polazeći od prakse svoje knjižnice kao primjera sustavno vođenoga okolišnog upravljanja, istaknuo je pitanja klimatskih promjena, društvene polarizacije i nepovjerenja u znanost, naglasivši potrebu za promišljenijim pristupima komunikaciji i uključivanju korisnika.
Harri Sahavirta, PhD, Gradska knjižnica Helsinki
Drugi dio programa bio je posvećen nacionalnim iskustvima i primjerima dobre prakse. O arhitektonskim aspektima zelenih knjižnica govorio je Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknuvši važnost biofiličnog i florastičnog pristupa u oblikovanju knjižničnih prostora. Knjižnice se pritom promatraju kao "živi sustavi" koji integriraju prirodne procese, energetsku učinkovitost i društvenu funkcionalnost.
Posebno je važan bio pregled razvoja projekta zelenih knjižnica u Hrvatskoj koji je iznio Ivan Kraljević iz Sveučilišne knjižnice u Puli, čije je ime u više navrata istaknuto i u izlaganjima drugih sudionika kao jednog od ključnih pokretača ove inicijative u Hrvatskoj. Projekt, započet upravo u Puli, tijekom petnaest godina prerastao je u nacionalni pokret s brojnim programima i aktivnostima, čime je značajno doprinio pozicioniranju knjižnica kao važnih aktera održivog razvoja.
Među primjerima dobre prakse posebno se istaknulo izlaganje Dragice Pršo iz Osnovne škole Monte Zaro u Puli koje je prikazalo ulogu školske knjižnice kao prostora aktivnog učenja, suradnje i razvoja ekološke svijesti. Naglašena je transformacija knjižnice iz mjesta posudbe građe u dinamično središte koje povezuje kurikulum, izvannastavne aktivnosti i lokalnu zajednicu.
Programi koje je predstavila Andrea Ivančić iz Udruge Zelena Istra, poput "Mali zeleni" te "Od igrice do akcije", dodatno su pokazali kako se kroz kreativne i interdisciplinarne pristupe može uspješno povezati čitanje, igra i ekološka edukacija, osobito u radu s djecom i mladima. Predstavljen je i program Gradske knjižnice i čitaonice Pula "Sadim – čitam – učim" kao primjer integracije knjižničnih aktivnosti s prirodom i održivim praksama u lokalnoj zajednici.
U skladu s međunarodnim smjernicama (IFLA ENSULIB) i ciljevima Agende 2030 za održivi razvoj, knjižnice se sve jasnije profiliraju kao community hubovi održivog razvoja: javni, otvoreni i svima pristupačni prostori u kojima stručni djelatnici imaju ključnu ulogu u posredovanju znanja i poticanju društvenih promjena. Njihov doprinos posebno dolazi do izražaja na lokalnoj razini, gdje kroz edukativne programe, razvoj čitalačke i informacijske pismenosti, interpretaciju relevantnih sadržaja te suradnju s različitim dionicima aktivno doprinose ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, osobito u području kvalitetnog obrazovanja, održivih zajednica i odgovornog odnosa prema okolišu.
Upravo u toj edukativnoj i društveno angažiranoj ulozi leži jedan od ključnih potencijala knjižnica: neovisno o infrastrukturnim i financijskim ograničenjima, one mogu djelovati kao pokretači održivih praksi oslanjajući se na stručnost, dostupnost i kontinuiran rad s korisnicima. Prijenos znanja, razvoj kritičkog mišljenja i poticanje vrijednosno odgovornog djelovanja čine temelj dugoročnih promjena koje knjižnice sustavno omogućuju.
Pri tome je jasno da knjižnice djeluju u različitim uvjetima, no i mali, promišljeni koraci mogu voditi prema zelenijim i odgovornijim praksama. Održivost se pritom sve jasnije potvrđuje ne kao izbor, nego kao nužnost suvremenoga knjižničnog djelovanja.
Ovakvi stručni susreti potvrđuju važnost razmjene iskustava, interdisciplinarnog pristupa i profesionalnog umrežavanja te često rezultiraju novim suradnjama, projektima i dugotrajnim profesionalnim i osobnim vezama, dodatno obogaćujući knjižničarsku zajednicu.
Na samom završetku programa predstavnici Školske knjige predstavili su dio svojih izdanja te razveselili sudionike prigodnim darovima.
Programska knjižnica skupa dostupna je na: https://www.gkc-pula.hr/media/uploads/files/news/2026-04-21-STRUCNI_SKUP-programska.pdf.
U vremenu ubrzanih klimatskih i društvenih promjena knjižnice sve snažnije preuzimaju ulogu aktivnih dionika održivog razvoja. One danas nisu samo mjesta pristupa informacijama, već otvoreni i uključivi prostori koji povezuju znanje, prirodu i zajednicu te potiču građanski angažman i odgovorno djelovanje. Iz tog je konceptualnog okvira razvijen i ovogodišnji skup, usmjeren na ideju tzv. "zelenih knjižnica", u skladu sa smjernicama IFLA-e i njezine sekcije ENSULIB. Naglasak nije bio samo na ekološki održivim zgradama i infrastrukturi, već i na društvenoj, kulturnoj i obrazovnoj ulozi knjižnica u razvoju ekološki osviještenih zajednica. Skup se i ove godine potvrdio kao relevantno mjesto susreta knjižničara, znanstvenika i stručnjaka iz različitih područja. Riječima "Ako imaš vrt i knjižnicu, imaš sve što ti je potrebno", citirajući Cicerona, skup je otvorila pročelnica Upravnog odjela za kulturu i civilno društvo Grada Pule Paola Orlić.
Program skupa okupio je ugledne domaće i međunarodne predavače iz područja knjižničarstva, arhitekture, obrazovanja i ekologije, povezujući različite stručne poglede na ulogu knjižnica u održivom razvoju.
U prvom dijelu programa predstavljene su međunarodne perspektive razvoja zelenih knjižnica. Izlaganje Ane Zdravje iz Knjižnice Jožefa Mazovca – Gradske knjižnice Ljubljana ponudilo je pregled novih IFLA-inih smjernica za zelene knjižnice kao praktičnog i prilagodljivog alata za razvoj održivih praksi u različitim knjižničnim kontekstima. Naglašena je njihova univerzalna primjenjivost, neovisno o veličini knjižnice ili lokalnom okruženju, kao i njihova uloga u sustavnom uvođenju održivosti u knjižnično poslovanje. Posebno je istaknuto kako smjernice, utemeljene na više od desetljeća iskustva i projekata IFLA-ine sekcije ENSULIB, povezuju strateški okvir UN-ove Agende 2030 s konkretnim knjižničnim praksama.
Ana Zdravje, mag., voditeljica Knjižnice Jožefa Mazovca, Gradska knjižnica Ljubljana
O ulozi knjižnica kao središta socijalne i ekološke održivosti govorila je Rossana Morriello sa Sveučilišta u Firenci, istaknuvši kako knjižnice nadilaze svoju tradicionalnu ulogu i postaju aktivni prostori građanskog sudjelovanja, edukacije i razvoja ekološke svijesti. U svom izlaganju osvrnula se i na primjere talijanskih knjižnica koje kroz različite programe i inicijative integriraju principe održivosti u svakodnevno poslovanje.
Rossana Morriello, PhD, Sveučilište u Firenci; Talijansko knjižničarsko društvo – AIB
Vrijedan uvid u suvremene izazove s kojima se suočavaju zelene knjižnice ponudio je Harri Sahavirta iz Gradske knjižnice Helsinki. Polazeći od prakse svoje knjižnice kao primjera sustavno vođenoga okolišnog upravljanja, istaknuo je pitanja klimatskih promjena, društvene polarizacije i nepovjerenja u znanost, naglasivši potrebu za promišljenijim pristupima komunikaciji i uključivanju korisnika.
Harri Sahavirta, PhD, Gradska knjižnica Helsinki
Drugi dio programa bio je posvećen nacionalnim iskustvima i primjerima dobre prakse. O arhitektonskim aspektima zelenih knjižnica govorio je Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, istaknuvši važnost biofiličnog i florastičnog pristupa u oblikovanju knjižničnih prostora. Knjižnice se pritom promatraju kao "živi sustavi" koji integriraju prirodne procese, energetsku učinkovitost i društvenu funkcionalnost.
Posebno je važan bio pregled razvoja projekta zelenih knjižnica u Hrvatskoj koji je iznio Ivan Kraljević iz Sveučilišne knjižnice u Puli, čije je ime u više navrata istaknuto i u izlaganjima drugih sudionika kao jednog od ključnih pokretača ove inicijative u Hrvatskoj. Projekt, započet upravo u Puli, tijekom petnaest godina prerastao je u nacionalni pokret s brojnim programima i aktivnostima, čime je značajno doprinio pozicioniranju knjižnica kao važnih aktera održivog razvoja.
Među primjerima dobre prakse posebno se istaknulo izlaganje Dragice Pršo iz Osnovne škole Monte Zaro u Puli koje je prikazalo ulogu školske knjižnice kao prostora aktivnog učenja, suradnje i razvoja ekološke svijesti. Naglašena je transformacija knjižnice iz mjesta posudbe građe u dinamično središte koje povezuje kurikulum, izvannastavne aktivnosti i lokalnu zajednicu.
Programi koje je predstavila Andrea Ivančić iz Udruge Zelena Istra, poput "Mali zeleni" te "Od igrice do akcije", dodatno su pokazali kako se kroz kreativne i interdisciplinarne pristupe može uspješno povezati čitanje, igra i ekološka edukacija, osobito u radu s djecom i mladima. Predstavljen je i program Gradske knjižnice i čitaonice Pula "Sadim – čitam – učim" kao primjer integracije knjižničnih aktivnosti s prirodom i održivim praksama u lokalnoj zajednici.
U skladu s međunarodnim smjernicama (IFLA ENSULIB) i ciljevima Agende 2030 za održivi razvoj, knjižnice se sve jasnije profiliraju kao community hubovi održivog razvoja: javni, otvoreni i svima pristupačni prostori u kojima stručni djelatnici imaju ključnu ulogu u posredovanju znanja i poticanju društvenih promjena. Njihov doprinos posebno dolazi do izražaja na lokalnoj razini, gdje kroz edukativne programe, razvoj čitalačke i informacijske pismenosti, interpretaciju relevantnih sadržaja te suradnju s različitim dionicima aktivno doprinose ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, osobito u području kvalitetnog obrazovanja, održivih zajednica i odgovornog odnosa prema okolišu.
Upravo u toj edukativnoj i društveno angažiranoj ulozi leži jedan od ključnih potencijala knjižnica: neovisno o infrastrukturnim i financijskim ograničenjima, one mogu djelovati kao pokretači održivih praksi oslanjajući se na stručnost, dostupnost i kontinuiran rad s korisnicima. Prijenos znanja, razvoj kritičkog mišljenja i poticanje vrijednosno odgovornog djelovanja čine temelj dugoročnih promjena koje knjižnice sustavno omogućuju.
Pri tome je jasno da knjižnice djeluju u različitim uvjetima, no i mali, promišljeni koraci mogu voditi prema zelenijim i odgovornijim praksama. Održivost se pritom sve jasnije potvrđuje ne kao izbor, nego kao nužnost suvremenoga knjižničnog djelovanja.
Ovakvi stručni susreti potvrđuju važnost razmjene iskustava, interdisciplinarnog pristupa i profesionalnog umrežavanja te često rezultiraju novim suradnjama, projektima i dugotrajnim profesionalnim i osobnim vezama, dodatno obogaćujući knjižničarsku zajednicu.
Na samom završetku programa predstavnici Školske knjige predstavili su dio svojih izdanja te razveselili sudionike prigodnim darovima.
Programska knjižnica skupa dostupna je na: https://www.gkc-pula.hr/media/uploads/files/news/2026-04-21-STRUCNI_SKUP-programska.pdf.