31. Convegno delle Stelline: Inteligentna knjižnica između ljudi, sadržaja i tehnologije
U Milanu je 26. i 27. svibnja 2026. godine održan 31. Convegno delle Stelline, jedan od najznačajnijih europskih stručnih skupova iz područja knjižničarstva, u organizaciji udruge "Associazione Biblioteche oggi" u suradnji s nakladnikom "Editrice Bibliografica". Ovogodišnja tema, "La biblioteca intelligente. Tra persone, contenuti e tecnologie" ("Inteligentna knjižnica: između ljudi, sadržaja i tehnologije"), okupila je knjižničare, informacijske stručnjake, istraživače i predstavnike akademske zajednice s ciljem promišljanja uloge knjižnica u vremenu umjetne inteligencije i ubrzane digitalne transformacije. Rasprave nisu bile usmjerene samo na tehnološke mogućnosti i učinkovitost, nego i na pitanje kako knjižnice mogu očuvati svoju društvenu, obrazovnu i kulturnu ulogu u sve digitaliziranijem okruženju. Skup su otvorili Francesca Caruso, pročelnica za kulturu Regije Lombardije; Tommaso Sacchi, pročelnik za kulturu Grada Milana; i Laura Ballestra, predsjednica Talijanskoga knjižničarskog društva (AIB). U svojim su obraćanjima naglasili potrebu prepoznavanja novih trendova bez podlijeganja prolaznim modama te istaknuli da knjižnice trebaju ostati mjesta humanosti, društvenosti i pluralizma, otvorena svim građanima. Posebno je odjeknula misao da su knjižnice "jedan od najviših i najtiših simbola demokracije", prostori u kojima se njeguju kritičko mišljenje, mudrost, empatija i jednak pristup znanju.
Uvodna izlaganja predstavila su i projekt nove Europske knjižnice informacija i kulture (BEIC – Biblioteca Europea di Informazione e Cultura), velikoga kulturnog i informacijskog središta koje se gradi na području bivšega željezničkog kompleksa Porta Vittoria. Taj ambiciozan projekt, zamišljen kao suvremena infrastruktura za znanje, kulturu i inovacije, trebao bi postati jedno od najvažnijih knjižničnih i kulturnih središta u Italiji.
Uvodna sesija, "Scenari e tendenze" (“Scenariji i trendovi”), bila je posvećena budućnosti knjige, čitanja i knjižnica u kontekstu razvoja umjetne inteligencije. Među predavačima istaknuli su se Maurizio Ferraris (Università degli Studi di Torino), Sofia Bonicalzi, Gino Roncaglia (Università Roma Tre) i Christoph Bläsi (Johannes Gutenberg University Mainz). Raspravljalo se o odnosu prirodne i umjetne inteligencije, mogućnostima kreativnog djelovanja generativnih AI sustava, pitanjima autorstva te budućnosti knjige i nakladništva u eri umjetne inteligencije. Posebna je pozornost posvećena granicama algoritamskog odlučivanja i utjecaju novih tehnologija na stvaranje i prijenos znanja. Središnji dio programa bio je posvećen odnosu umjetne inteligencije, društva i knjižnica.
U sesiji "Biblioteca intelligente e società" ("Inteligentna knjižnica i društvo") sudjelovali su Andrew Cox (Information School, University of Sheffield), Rossana Morriello (Università degli Studi di Firenze), Antonella De Robbio (Università degli Studi di Padova i AIB), Rosa Maiello (Università di Napoli) i Luigi Catalani (Biblioteca Nazionale di Potenza). Raspravljali su o ulozi knjižnica u digitalnom okruženju obilježenom sve širom primjenom umjetne inteligencije, s posebnim naglaskom na etička pitanja, transparentnost i odgovornost. Sudionici su upozorili na probleme algoritamskih pristranosti (biasa), diskriminacije, stereotipa i tzv. halucinacija umjetne inteligencije. Istaknuti su i okolišni učinci podatkovnih centara te njihov doprinos klimatskim promjenama. Posebno je naglašena važnost osnaživanja korisnika za kritičko vrednovanje informacija, prepoznavanje dezinformacija i očuvanje povjerenja u izvore znanja, kao i ključna uloga knjižničara u razvoju informacijske, digitalne i AI pismenosti.
Jedna od središnjih sesija bila je "Cogito senza sum. Come ragiona l’Intelligenza Artificiale e come applicarla nelle biblioteche accademiche" ("Mislim, dakle ne postojim: kako funkcionira umjetna inteligencija i kako je primijeniti u akademskim knjižnicama"), posvećena utjecaju umjetne inteligencije na akademske knjižnice i istraživački rad. U sesiji su sudjelovali Alfio Ferrara (Università degli Studi di Milano), Maurizio Lana (Università del Piemonte Orientale), Maria Cassella (Università degli Studi di Torino), Lucia Sardo (AMS Università di Bologna), Ilaria Bonincontro, Alessandro Romanello (Accademia Nazionale dei Lincei) i Irene Piccari (Istituto Centrale per il Catalogo Unico delle Biblioteche Italiane). Predavači su raspravljali o primjeni velikih jezičnih modela (LLM – Large Language Models) u informacijskim službama, ulozi umjetne inteligencije u digitalnim humanističkim projektima, promjenama u znanstvenoj komunikaciji te budućnosti knjižničarske profesije u kontekstu sve veće automatizacije. Posebnu su pozornost privukla izlaganja o integraciji AI alata u katalogizaciju, pretraživanje i preporučivanje sadržaja te o mogućnostima njihove primjene u nacionalnim bibliografskim sustavima.
Jedna od najvažnijih poruka ovogodišnjeg skupa bila je da umjetna inteligencija nije samo tehnološko, nego i društveno, obrazovno i etičko pitanje. Rasprave u Milanu pokazale su da knjižnice imaju važnu ulogu u razvoju kritičkog mišljenja, informacijske i AI pismenosti te u osiguravanju odgovorne i održive primjene novih tehnologija.
Aktualnost tih pitanja potvrđuje i enciklika "Magnifica Humanitas", prva enciklika pape Lava XIV., potpisana 15. svibnja 2026. godine. U dokumentu se naglašava važnost zaštite ljudske osobe u vremenu umjetne inteligencije te istina kao opće dobro nužno za očuvanje ljudskog dostojanstva. Enciklika, koja je tijekom skupa spomenuta u više navrata, upozorava da tehnološki razvoj mora ostati u službi čovjeka te da etička odgovornost, kritičko promišljanje i zaštita temeljnih ljudskih vrijednosti trebaju pratiti svaku primjenu novih tehnologija.
Za hrvatske knjižnice takva su promišljanja posebno poticajna jer potvrđuju da domaća knjižničarska zajednica aktivno prati suvremene europske trendove i ravnopravno sudjeluje u oblikovanju odgovora na izazove digitalnog doba. U središtu svake "inteligentne knjižnice", bez obzira na razinu tehnološkog razvoja, i dalje ostaju čovjek, zajednica i slobodan pristup znanju.
Vizual ovogodišnjeg Convegna delle Stelline
Uvodna izlaganja predstavila su i projekt nove Europske knjižnice informacija i kulture (BEIC – Biblioteca Europea di Informazione e Cultura), velikoga kulturnog i informacijskog središta koje se gradi na području bivšega željezničkog kompleksa Porta Vittoria. Taj ambiciozan projekt, zamišljen kao suvremena infrastruktura za znanje, kulturu i inovacije, trebao bi postati jedno od najvažnijih knjižničnih i kulturnih središta u Italiji.
Uvodna sesija, "Scenari e tendenze" (“Scenariji i trendovi”), bila je posvećena budućnosti knjige, čitanja i knjižnica u kontekstu razvoja umjetne inteligencije. Među predavačima istaknuli su se Maurizio Ferraris (Università degli Studi di Torino), Sofia Bonicalzi, Gino Roncaglia (Università Roma Tre) i Christoph Bläsi (Johannes Gutenberg University Mainz). Raspravljalo se o odnosu prirodne i umjetne inteligencije, mogućnostima kreativnog djelovanja generativnih AI sustava, pitanjima autorstva te budućnosti knjige i nakladništva u eri umjetne inteligencije. Posebna je pozornost posvećena granicama algoritamskog odlučivanja i utjecaju novih tehnologija na stvaranje i prijenos znanja. Središnji dio programa bio je posvećen odnosu umjetne inteligencije, društva i knjižnica.
U sesiji "Biblioteca intelligente e società" ("Inteligentna knjižnica i društvo") sudjelovali su Andrew Cox (Information School, University of Sheffield), Rossana Morriello (Università degli Studi di Firenze), Antonella De Robbio (Università degli Studi di Padova i AIB), Rosa Maiello (Università di Napoli) i Luigi Catalani (Biblioteca Nazionale di Potenza). Raspravljali su o ulozi knjižnica u digitalnom okruženju obilježenom sve širom primjenom umjetne inteligencije, s posebnim naglaskom na etička pitanja, transparentnost i odgovornost. Sudionici su upozorili na probleme algoritamskih pristranosti (biasa), diskriminacije, stereotipa i tzv. halucinacija umjetne inteligencije. Istaknuti su i okolišni učinci podatkovnih centara te njihov doprinos klimatskim promjenama. Posebno je naglašena važnost osnaživanja korisnika za kritičko vrednovanje informacija, prepoznavanje dezinformacija i očuvanje povjerenja u izvore znanja, kao i ključna uloga knjižničara u razvoju informacijske, digitalne i AI pismenosti.
Auditorium Testori (Palazzo Lombardia) u kojem su održane neke od sesija skupa
Jedna od središnjih sesija bila je "Cogito senza sum. Come ragiona l’Intelligenza Artificiale e come applicarla nelle biblioteche accademiche" ("Mislim, dakle ne postojim: kako funkcionira umjetna inteligencija i kako je primijeniti u akademskim knjižnicama"), posvećena utjecaju umjetne inteligencije na akademske knjižnice i istraživački rad. U sesiji su sudjelovali Alfio Ferrara (Università degli Studi di Milano), Maurizio Lana (Università del Piemonte Orientale), Maria Cassella (Università degli Studi di Torino), Lucia Sardo (AMS Università di Bologna), Ilaria Bonincontro, Alessandro Romanello (Accademia Nazionale dei Lincei) i Irene Piccari (Istituto Centrale per il Catalogo Unico delle Biblioteche Italiane). Predavači su raspravljali o primjeni velikih jezičnih modela (LLM – Large Language Models) u informacijskim službama, ulozi umjetne inteligencije u digitalnim humanističkim projektima, promjenama u znanstvenoj komunikaciji te budućnosti knjižničarske profesije u kontekstu sve veće automatizacije. Posebnu su pozornost privukla izlaganja o integraciji AI alata u katalogizaciju, pretraživanje i preporučivanje sadržaja te o mogućnostima njihove primjene u nacionalnim bibliografskim sustavima.
Stelline in piazza
Jedna od najvažnijih poruka ovogodišnjeg skupa bila je da umjetna inteligencija nije samo tehnološko, nego i društveno, obrazovno i etičko pitanje. Rasprave u Milanu pokazale su da knjižnice imaju važnu ulogu u razvoju kritičkog mišljenja, informacijske i AI pismenosti te u osiguravanju odgovorne i održive primjene novih tehnologija.
Aktualnost tih pitanja potvrđuje i enciklika "Magnifica Humanitas", prva enciklika pape Lava XIV., potpisana 15. svibnja 2026. godine. U dokumentu se naglašava važnost zaštite ljudske osobe u vremenu umjetne inteligencije te istina kao opće dobro nužno za očuvanje ljudskog dostojanstva. Enciklika, koja je tijekom skupa spomenuta u više navrata, upozorava da tehnološki razvoj mora ostati u službi čovjeka te da etička odgovornost, kritičko promišljanje i zaštita temeljnih ljudskih vrijednosti trebaju pratiti svaku primjenu novih tehnologija.
Za hrvatske knjižnice takva su promišljanja posebno poticajna jer potvrđuju da domaća knjižničarska zajednica aktivno prati suvremene europske trendove i ravnopravno sudjeluje u oblikovanju odgovora na izazove digitalnog doba. U središtu svake "inteligentne knjižnice", bez obzira na razinu tehnološkog razvoja, i dalje ostaju čovjek, zajednica i slobodan pristup znanju.