Digitalizacija školske baštine: od školskih novina do mrežnih zbirki
Digitalizacija u školskoj knjižnici često počinje jednostavnom potrebom: sačuvati ono što bi se s vremenom moglo izgubiti. Stari školski listovi, časopisi, godišnjaci, učenički radovi i drugi tragovi školskoga života dio su školske memorije, ali njihova vrijednost postaje vidljiva tek kada su dostupni, opisani i upotrebljivi. U Gimnaziji Petra Preradovića Virovitica nekoliko je projekata pokazalo da digitalizacija ne mora biti samo tehnički postupak pretvaranja građe u digitalni oblik, nego i način organiziranja znanja, povećanja dostupnosti izvora i razvoja medijske i informacijske pismenosti.
Izdavačka djelatnost Gimnazije Petra Preradovića Virovitica nije bila opsežna, ali je ostavila vrijedne tragove učeničkoga stvaralaštva i povijesti škole. Od osnutka Gimnazije 1918. godine do danas zabilježeno je nekoliko važnih izdanja: gotovo nesačuvani učenički list “Osvit“ iz 1934. godine, zidne novine u obliku stripa iz razdoblja Drugoga svjetskog rata, školske novine “Riječ mladih“, koje su izlazile od 1963. do 1974. godine, školski časopis „MAGG“, objavljivan od 1992. do 2007. godine, te Godišnjak Gimnazije Petra Preradovića Virovitica koji izlazi od 1993. godine. Upravo je ta građa bila polazište za promišljanje o digitalizaciji i mrežnoj dostupnosti školskih izvora.
Prvi digitalizacijski projekt bio je usmjeren na školske novine “Riječ mladih“. List je izlazio kao podlistak “Virovitičkog lista“, a sačuvano je osam godišta, odnosno 43 broja na ukupno 344 stranice. U njima je objavljeno 1238 tekstova koje je napisalo 135 autora, većinom učenika Gimnazije. Digitalizacija je započela nakon pokretanja bloga “Riječ mladih 2.0“, mrežnog mjesta za objavu literarnih radova današnjih gimnazijalaca. Ideja o novom digitalnom prostoru za učeničko pisanje otvorila je pitanje dostupnosti starijih školskih novina istoga naziva. Tako je iz početne potrebe za povezivanjem prošlosti i sadašnjosti nastala digitalna zbirka koja danas omogućuje pregled, pretraživanje i korištenje sačuvane školske građe bez obzira na mjesto pristupa.
Projekt digitalizacije “Riječi mladih“ nije nastao kao unaprijed planirana digitalizacijska aktivnost. Nije bio predviđen školskim kurikulumom, godišnjim planom rada knjižnice ni posebnim projektom digitalizacije. Nisu bila osigurana posebna sredstva, dodatno vrijeme ni posebna tehnička infrastruktura. Izrađen je korištenjem dostupnih alata iz Googleova okruženja. Građa je digitalizirana u visokoj rezoluciji, a uz digitalnu zbirku izrađena je bibliografija svih objavljenih tekstova, autorsko kazalo i kazalo anonimnih djela.
Budući da optičko prepoznavanje znakova nije provedeno, pretraživost je omogućena povezivanjem bibliografskih zapisa s digitaliziranim stranicama. Bibliografija je u tom smislu postala ključan dio digitalne zbirke jer korisniku omogućuje pronalaženje pojedinačnih tekstova prema autoru, naslovu i drugim podatcima. Svaki je broj opisan osnovnim metapodatcima, a korisnicima je omogućen i virtualni prikaz prelistavanja. Digitalna zbirka “Riječ mladih“ dostupna je na mrežnoj adresi https://bit.ly/RiječMladih, a na jednom mjestu okuplja digitalizirane brojeve školskih novina, bibliografiju svih objavljenih tekstova, autorsko kazalo i kazalo anonimnih djela.
Iskustvo stečeno digitalizacijom “Riječi mladih“ poslužilo je kao polazište za novi, planski oblikovan projekt “Prošlost na dlanu – Digitalna baština naše škole“. Projekt je bio usmjeren na digitalizaciju školskog časopisa “MAGG“ koji je izlazio od 1992. do 2007. godine. Za razliku od prethodnoga projekta, ovaj je pothvat od početka bio oblikovan kao strukturirana projektna aktivnost, uz jasnije postavljene ciljeve, vremenski okvir i tehničko rješenje. Projekt je financiran sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u okviru javnoga poziva za izvannastavne aktivnosti.
U sklopu projekta digitalizirano je svih 14 brojeva časopisa “MAGG“, odnosno 494 stranice. Popisan je 441 tekst, a izrađena je i pretraživa bibliografska baza. Kao i kod “Riječi mladih“, pojedinačni bibliografski zapisi povezani su s digitaliziranim stranicama, čime je omogućeno jednostavno pronalaženje i čitanje pojedinih priloga. Digitalna zbirka izrađena je u alatu Base44, što je omogućilo preglednije mrežno sučelje, jasniju organizaciju sadržaja i bolju povezanost digitalizirane građe s bibliografskim zapisima. Digitalna zbirka školskog časopisa “MAGG“ dostupna je na mrežnoj adresi https://magg.base44.app.
Projekt “Prošlost na dlanu – Digitalna baština naše škole“ imao je i važnu odgojno-obrazovnu sastavnicu jer je proveden kao izvannastavna aktivnost uz sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. U radu s učenicima digitalizacija nije bila predstavljena samo kao tehnički postupak skeniranja i objave građe. Učenici su se upoznavali s vrijednošću školske baštine, načinima odabira i obrade građe, osnovama metapodataka, povezivanjem bibliografskih zapisa s digitaliziranim sadržajem te mogućnostima mrežnog predstavljanja školskih izvora. Takav je rad omogućio povezivanje knjižničarske, istraživačke i digitalne pismenosti te pokazao da učenici mogu sudjelovati u očuvanju i predstavljanju povijesti vlastite škole.
Usporedba ovih projekata pokazuje da digitalizacija u školskoj knjižnici može započeti i bez složene tehničke infrastrukture, ali njezina održivost ovisi o planiranju, vremenu, tehničkoj podršci i jasno oblikovanoj strukturi. Prvi je projekt pokazao da se i s besplatnim alatima može izraditi funkcionalna digitalna zbirka ako postoji jasna stručna potreba. Drugi je projekt pokazao koliko se isti model može unaprijediti kada je digitalizacija planirana kao dio širega projektnog rada i kada se u provedbu mogu uključiti učenici kao aktivni sudionici.
Oba projekta imaju zajedničku svrhu: zaštititi školsku izdavačku baštinu, učiniti je dostupnom korisnicima i omogućiti njezino daljnje korištenje u obrazovnom radu. Digitalizirana građa nije samo arhivski podsjetnik na prošla gimnazijska vremena. Ona može poslužiti učenicima, nastavnicima, istraživačima, bivšim učenicima i lokalnoj zajednici kao izvor za proučavanje školskoga života, učeničkog stvaralaštva, jezika, tema, interesa i kulturnog konteksta pojedinoga razdoblja.
Digitalizacija školske baštine pritom izravno pridonosi razvoju medijske i informacijske pismenosti. Korisnici uče razlikovati izvorni dokument, njegovu digitalnu presliku, bibliografski zapis, kazalo i metapodatke. Pretraživanjem zbirke ne dolaze samo do sadržaja, nego upoznaju način na koji je građa odabrana, obrađena, opisana, povezana i učinjena dostupnom. Takav rad s izvorima potiče razumijevanje vjerodostojnosti podataka, autorstva, organizacije informacija i odgovorne uporabe digitalnih sadržaja. U školskim knjižnicama digitalizacija se zato ne bi trebala promatrati samo kao tehnički postupak. Ona može biti oblik očuvanja školske memorije, ali i način poučavanja o izvorima, informacijama i medijima. Projekti “Riječ mladih“ i “Prošlost na dlanu“ pokazuju da školska knjižnica može biti mjesto u kojem se prošlost škole ne čuva samo u ormarima i arhivskim kutijama, nego oblikuje kao dostupan, pretraživ i obrazovno upotrebljiv digitalni sadržaj.
Izdavačka djelatnost Gimnazije Petra Preradovića Virovitica nije bila opsežna, ali je ostavila vrijedne tragove učeničkoga stvaralaštva i povijesti škole. Od osnutka Gimnazije 1918. godine do danas zabilježeno je nekoliko važnih izdanja: gotovo nesačuvani učenički list “Osvit“ iz 1934. godine, zidne novine u obliku stripa iz razdoblja Drugoga svjetskog rata, školske novine “Riječ mladih“, koje su izlazile od 1963. do 1974. godine, školski časopis „MAGG“, objavljivan od 1992. do 2007. godine, te Godišnjak Gimnazije Petra Preradovića Virovitica koji izlazi od 1993. godine. Upravo je ta građa bila polazište za promišljanje o digitalizaciji i mrežnoj dostupnosti školskih izvora.
Prvi digitalizacijski projekt bio je usmjeren na školske novine “Riječ mladih“. List je izlazio kao podlistak “Virovitičkog lista“, a sačuvano je osam godišta, odnosno 43 broja na ukupno 344 stranice. U njima je objavljeno 1238 tekstova koje je napisalo 135 autora, većinom učenika Gimnazije. Digitalizacija je započela nakon pokretanja bloga “Riječ mladih 2.0“, mrežnog mjesta za objavu literarnih radova današnjih gimnazijalaca. Ideja o novom digitalnom prostoru za učeničko pisanje otvorila je pitanje dostupnosti starijih školskih novina istoga naziva. Tako je iz početne potrebe za povezivanjem prošlosti i sadašnjosti nastala digitalna zbirka koja danas omogućuje pregled, pretraživanje i korištenje sačuvane školske građe bez obzira na mjesto pristupa.
Projekt digitalizacije “Riječi mladih“ nije nastao kao unaprijed planirana digitalizacijska aktivnost. Nije bio predviđen školskim kurikulumom, godišnjim planom rada knjižnice ni posebnim projektom digitalizacije. Nisu bila osigurana posebna sredstva, dodatno vrijeme ni posebna tehnička infrastruktura. Izrađen je korištenjem dostupnih alata iz Googleova okruženja. Građa je digitalizirana u visokoj rezoluciji, a uz digitalnu zbirku izrađena je bibliografija svih objavljenih tekstova, autorsko kazalo i kazalo anonimnih djela.
Budući da optičko prepoznavanje znakova nije provedeno, pretraživost je omogućena povezivanjem bibliografskih zapisa s digitaliziranim stranicama. Bibliografija je u tom smislu postala ključan dio digitalne zbirke jer korisniku omogućuje pronalaženje pojedinačnih tekstova prema autoru, naslovu i drugim podatcima. Svaki je broj opisan osnovnim metapodatcima, a korisnicima je omogućen i virtualni prikaz prelistavanja. Digitalna zbirka “Riječ mladih“ dostupna je na mrežnoj adresi https://bit.ly/RiječMladih, a na jednom mjestu okuplja digitalizirane brojeve školskih novina, bibliografiju svih objavljenih tekstova, autorsko kazalo i kazalo anonimnih djela.
Iskustvo stečeno digitalizacijom “Riječi mladih“ poslužilo je kao polazište za novi, planski oblikovan projekt “Prošlost na dlanu – Digitalna baština naše škole“. Projekt je bio usmjeren na digitalizaciju školskog časopisa “MAGG“ koji je izlazio od 1992. do 2007. godine. Za razliku od prethodnoga projekta, ovaj je pothvat od početka bio oblikovan kao strukturirana projektna aktivnost, uz jasnije postavljene ciljeve, vremenski okvir i tehničko rješenje. Projekt je financiran sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u okviru javnoga poziva za izvannastavne aktivnosti.
U sklopu projekta digitalizirano je svih 14 brojeva časopisa “MAGG“, odnosno 494 stranice. Popisan je 441 tekst, a izrađena je i pretraživa bibliografska baza. Kao i kod “Riječi mladih“, pojedinačni bibliografski zapisi povezani su s digitaliziranim stranicama, čime je omogućeno jednostavno pronalaženje i čitanje pojedinih priloga. Digitalna zbirka izrađena je u alatu Base44, što je omogućilo preglednije mrežno sučelje, jasniju organizaciju sadržaja i bolju povezanost digitalizirane građe s bibliografskim zapisima. Digitalna zbirka školskog časopisa “MAGG“ dostupna je na mrežnoj adresi https://magg.base44.app.
Projekt “Prošlost na dlanu – Digitalna baština naše škole“ imao je i važnu odgojno-obrazovnu sastavnicu jer je proveden kao izvannastavna aktivnost uz sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. U radu s učenicima digitalizacija nije bila predstavljena samo kao tehnički postupak skeniranja i objave građe. Učenici su se upoznavali s vrijednošću školske baštine, načinima odabira i obrade građe, osnovama metapodataka, povezivanjem bibliografskih zapisa s digitaliziranim sadržajem te mogućnostima mrežnog predstavljanja školskih izvora. Takav je rad omogućio povezivanje knjižničarske, istraživačke i digitalne pismenosti te pokazao da učenici mogu sudjelovati u očuvanju i predstavljanju povijesti vlastite škole.
Usporedba ovih projekata pokazuje da digitalizacija u školskoj knjižnici može započeti i bez složene tehničke infrastrukture, ali njezina održivost ovisi o planiranju, vremenu, tehničkoj podršci i jasno oblikovanoj strukturi. Prvi je projekt pokazao da se i s besplatnim alatima može izraditi funkcionalna digitalna zbirka ako postoji jasna stručna potreba. Drugi je projekt pokazao koliko se isti model može unaprijediti kada je digitalizacija planirana kao dio širega projektnog rada i kada se u provedbu mogu uključiti učenici kao aktivni sudionici.
Oba projekta imaju zajedničku svrhu: zaštititi školsku izdavačku baštinu, učiniti je dostupnom korisnicima i omogućiti njezino daljnje korištenje u obrazovnom radu. Digitalizirana građa nije samo arhivski podsjetnik na prošla gimnazijska vremena. Ona može poslužiti učenicima, nastavnicima, istraživačima, bivšim učenicima i lokalnoj zajednici kao izvor za proučavanje školskoga života, učeničkog stvaralaštva, jezika, tema, interesa i kulturnog konteksta pojedinoga razdoblja.
Digitalizacija školske baštine pritom izravno pridonosi razvoju medijske i informacijske pismenosti. Korisnici uče razlikovati izvorni dokument, njegovu digitalnu presliku, bibliografski zapis, kazalo i metapodatke. Pretraživanjem zbirke ne dolaze samo do sadržaja, nego upoznaju način na koji je građa odabrana, obrađena, opisana, povezana i učinjena dostupnom. Takav rad s izvorima potiče razumijevanje vjerodostojnosti podataka, autorstva, organizacije informacija i odgovorne uporabe digitalnih sadržaja. U školskim knjižnicama digitalizacija se zato ne bi trebala promatrati samo kao tehnički postupak. Ona može biti oblik očuvanja školske memorije, ali i način poučavanja o izvorima, informacijama i medijima. Projekti “Riječ mladih“ i “Prošlost na dlanu“ pokazuju da školska knjižnica može biti mjesto u kojem se prošlost škole ne čuva samo u ormarima i arhivskim kutijama, nego oblikuje kao dostupan, pretraživ i obrazovno upotrebljiv digitalni sadržaj.