Digitalizacija u Knjižnici Božidara Adžije (KGZ)
Knjižnice grada Zagreba započele su projekt “Digitalizirana zagrebačka baština” 2007. godine. Godine 2016. u Knjižnici Božidara Adžije započinje digitalizacija tematske cjeline “Za radnička prava”, a 2017. godine cjeline “Glasovi Književnog petka”.
Knjižnica Božidara Adžije osnovana je 8. siječnja 1927. godine pod nazivom Radnička biblioteka. Osnovala ju je Radnička komora u Zagrebu kao središnju za radničke knjižnice i čitaonice Hrvatske. Kroz svoje bogate zbirke ima ključnu ulogu u očuvanju baštine radničkog pokreta sve do danas.
Pojam “radnički pokret” obuhvaća društveno djelovanje radništva i institucija koje ih okupljaju s ciljem usmjeravanja djelovanja i lakšeg ostvarivanja ciljeva. Zbog teškog položaja i stalne nesigurnosti radnici su se počeli organizirati u sindikalne organizacije nadajući se da će tako poboljšati svoj socijalni položaj. Neovisno o njihovom ideološkom usmjerenju, prava za koja su se borili bila su više-manje jednaka. Aktivnosti sindikalnog pokreta gotovo su cijelo vrijeme bile ilegalne zbog čega je bilo opasno čuvati literaturu ovakve tematike. Posljedica toga jest da je građa o ovoj temi prilično oskudna, što projekt digitalizacije čini još važnijim.
Cilj projekta “Za radnička prava” jest digitalizacijom građe koja se nalazi u Knjižnici Božidara Adžije upoznati širu javnost s idejom radničkog pokreta u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća pa do početka Drugog svjetskog rata. Projekt je započeo 2016. godine digitalizacijom jedanaest jedinica građe, a do danas je digitalizirano ukupno petnaest jedinica građe. Sve je knjige digitalizirala tvrtka ArhivPro, formalna obrada rađena je u Gradskoj knjižnici, a sadržajna u Knjižnici Božidara Adžije. Digitalizacija je rađena prema suvremenim standardima, digitalizirani materijal računalno je obrađen i zahvaljujući OCR-u strojno pretraživ. Sva digitalizirana građa javno je dobro te je dostupna za čitanje na portalu “Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba” kojem se pristupiti može direktno ili preko e-kataloga Knjižnica grada Zagreba. U nastavku projekta planirano je tijekom 2027. godine nastaviti digitalizaciju knjiga te započeti s digitalizacijom periodike s početka stoljeća koja obrađuje ovu tematiku.
Pedesetih godina dvadesetog stoljeća u Zagrebu su bile popularne književne tribine. Zaposlenici tadašnje Radničke biblioteke inicirali su vlastitu književnu tribinu za popularizaciju knjige čiji je cilj bio teme iz književnosti, umjetnosti i kulture približiti širem krugu ljudi na neposredniji način. Vlastitim su entuzijazmom započeli najdugovječniju književnu tribinu – “Književni petak” – koja bez prekida traje do danas. Dana 4. studenog 1955. u maloj dvorani Radničkog doma “Đuro Salaj“ pred šezdesetak posjetitelja održana je prva tribina “Književnog petka”, a gost je bio Vladan Desnica. Tijekom svih ovih godina “Književni petak“ mijenjao je lokacije i koncepcije, ali cijelo je vrijeme ostao zanimljiv zbog raznolikih tema i kvalitetnih gostiju. Veliki broj književnika te ugledni znanstvenici, umjetnici, kritičari i novinari, a često uz predavače i njihovi gosti glumci, govorili su o temama iz književnosti, jezika, sociologije, filozofije, likovne umjetnosti, baleta i kazališta. Od šezdesetak posjetitelja prve tribine publika je narasla i do nekoliko stotina, pa i na danas nezamislivih nekoliko tisuća posjetitelja. Na svakoj tribini publika je mogla aktivno sudjelovati u obliku pitanja koja su posjetitelji postavljali sudionicima, tako da “Književni petak” nije samo književna tribina, nego i živi svjedok vremena. Sačuvana je opsežna dokumentacija i raznolik popratni materijal u obliku korespondencije s autorima, pitanja publike, zapisnika, fotografija, bilježaka voditelja tribine, isječaka iz novina te zvučnih zapisa koji su se u početku snimali na magnetofonskim vrpcama, a kasnije na zvučnim kasetama.
U Knjižnici Božidara Adžije pohranjene su 162 magnetofonske vrpce s preko 240 sati snimljenih tribina te 58 kaseta s preko 115 sati materijala. Digitalizacijom se htjelo sačuvati ove vrijedne zapise od propadanja i učiniti snimljenu građu lakše dostupnom svim zainteresiranim istraživačima i korisnicima.
Proces digitalizacije sastojao se od nekoliko koraka. Prvo je trebalo identificirati na kojoj je vrpci koja tribina jer je redovita praksa bila je presnimavanje tribina preko već postojećih, tako da se često nakon kraja jednog “Književnog petka” nastavljao razgovor s neke druge, ranije održane tribine. Nakon utvrđivanja u kakvom je vrpca stanju i eventualnih popravaka slijedila je konfiguracija i kalibracija opreme za reprodukciju. Magnetofonske vrpce digitalizirale su se 2017., a zvučne kasete 2018. godine. Digitalizaciju i sav tehnički posao radila je tvrtka Nota Bene. Postupak digitalizacije odvijao se u nekoliko faza: prvo se izrađivala master zaštitna datoteka koja je snimana bez uređivanja i čišćenja zvuka, u visokoj rezoluciji, formatu .wav i koja nije komprimirana; iz nje se radila master pristupna datoteka, također nekomprimirana i u formatu .wav, ali u nešto nižoj rezoluciji i očišćenog zvuka; sadržaj se preslušavao i uređivao tako da se može dogoditi da više zvučnih datoteka sada čini jednu cjelinu; pristupna datoteka, dobivena iz master pristupne datoteke, komprimirana je, snimljena u formatu mp3 i dostupna za slušanje preko e-kataloga Knjižnica grada Zagreba i repozitorija “Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba”. Čitav postupak mogao bi se sažeti u ovih nekoliko koraka: uređivanje i čišćenje zvuka, oblikovanje intelektualnih cjelina, izrada bibliografskog zapisa, objava zapisa u e-katalogu Knjižnica grada Zagreba i na portalu “Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba”.
Još uvijek nije riješeno pitanje svih autorskih prava pa se preko e-kataloga ili repozitorija može preslušati 30 sekundi svake tribine, a cjelovitim se zapisima može pristupiti isključivo preko namjenskog računala u Knjižnici Božidara Adžije. Radi se na tome da je sav digitalizirani materijal javno dostupan.
Projekt “Glasovi Književnog petka” sufinanciran je sredstvima grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Rezultat projekta je više od 350 sati digitaliziranog snimljenoga materijala organiziranog u 210 tribina “Književnog petka”, od kojih je njih više od 70 posto jasno razumljivo. Time je sačuvana od propadanja vrijedna građa koja svjedoči o kulturnoj prošlosti grada Zagreba i sastavni je dio njegove kulturne baštine.
Zgrada današnjeg Radničkog doma “Đuro Salaj“ u kojoj je smještena Knjižnica Božidara Adžije
Knjižnica Božidara Adžije osnovana je 8. siječnja 1927. godine pod nazivom Radnička biblioteka. Osnovala ju je Radnička komora u Zagrebu kao središnju za radničke knjižnice i čitaonice Hrvatske. Kroz svoje bogate zbirke ima ključnu ulogu u očuvanju baštine radničkog pokreta sve do danas.
Pojam “radnički pokret” obuhvaća društveno djelovanje radništva i institucija koje ih okupljaju s ciljem usmjeravanja djelovanja i lakšeg ostvarivanja ciljeva. Zbog teškog položaja i stalne nesigurnosti radnici su se počeli organizirati u sindikalne organizacije nadajući se da će tako poboljšati svoj socijalni položaj. Neovisno o njihovom ideološkom usmjerenju, prava za koja su se borili bila su više-manje jednaka. Aktivnosti sindikalnog pokreta gotovo su cijelo vrijeme bile ilegalne zbog čega je bilo opasno čuvati literaturu ovakve tematike. Posljedica toga jest da je građa o ovoj temi prilično oskudna, što projekt digitalizacije čini još važnijim.
Naslovna stranica jedne od digitaliziranih knjiga
Cilj projekta “Za radnička prava” jest digitalizacijom građe koja se nalazi u Knjižnici Božidara Adžije upoznati širu javnost s idejom radničkog pokreta u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća pa do početka Drugog svjetskog rata. Projekt je započeo 2016. godine digitalizacijom jedanaest jedinica građe, a do danas je digitalizirano ukupno petnaest jedinica građe. Sve je knjige digitalizirala tvrtka ArhivPro, formalna obrada rađena je u Gradskoj knjižnici, a sadržajna u Knjižnici Božidara Adžije. Digitalizacija je rađena prema suvremenim standardima, digitalizirani materijal računalno je obrađen i zahvaljujući OCR-u strojno pretraživ. Sva digitalizirana građa javno je dobro te je dostupna za čitanje na portalu “Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba” kojem se pristupiti može direktno ili preko e-kataloga Knjižnica grada Zagreba. U nastavku projekta planirano je tijekom 2027. godine nastaviti digitalizaciju knjiga te započeti s digitalizacijom periodike s početka stoljeća koja obrađuje ovu tematiku.
Pedesetih godina dvadesetog stoljeća u Zagrebu su bile popularne književne tribine. Zaposlenici tadašnje Radničke biblioteke inicirali su vlastitu književnu tribinu za popularizaciju knjige čiji je cilj bio teme iz književnosti, umjetnosti i kulture približiti širem krugu ljudi na neposredniji način. Vlastitim su entuzijazmom započeli najdugovječniju književnu tribinu – “Književni petak” – koja bez prekida traje do danas. Dana 4. studenog 1955. u maloj dvorani Radničkog doma “Đuro Salaj“ pred šezdesetak posjetitelja održana je prva tribina “Književnog petka”, a gost je bio Vladan Desnica. Tijekom svih ovih godina “Književni petak“ mijenjao je lokacije i koncepcije, ali cijelo je vrijeme ostao zanimljiv zbog raznolikih tema i kvalitetnih gostiju. Veliki broj književnika te ugledni znanstvenici, umjetnici, kritičari i novinari, a često uz predavače i njihovi gosti glumci, govorili su o temama iz književnosti, jezika, sociologije, filozofije, likovne umjetnosti, baleta i kazališta. Od šezdesetak posjetitelja prve tribine publika je narasla i do nekoliko stotina, pa i na danas nezamislivih nekoliko tisuća posjetitelja. Na svakoj tribini publika je mogla aktivno sudjelovati u obliku pitanja koja su posjetitelji postavljali sudionicima, tako da “Književni petak” nije samo književna tribina, nego i živi svjedok vremena. Sačuvana je opsežna dokumentacija i raznolik popratni materijal u obliku korespondencije s autorima, pitanja publike, zapisnika, fotografija, bilježaka voditelja tribine, isječaka iz novina te zvučnih zapisa koji su se u početku snimali na magnetofonskim vrpcama, a kasnije na zvučnim kasetama.
Magnetofonska vrpca
Zvučna kaseta
U Knjižnici Božidara Adžije pohranjene su 162 magnetofonske vrpce s preko 240 sati snimljenih tribina te 58 kaseta s preko 115 sati materijala. Digitalizacijom se htjelo sačuvati ove vrijedne zapise od propadanja i učiniti snimljenu građu lakše dostupnom svim zainteresiranim istraživačima i korisnicima.
Proces digitalizacije sastojao se od nekoliko koraka. Prvo je trebalo identificirati na kojoj je vrpci koja tribina jer je redovita praksa bila je presnimavanje tribina preko već postojećih, tako da se često nakon kraja jednog “Književnog petka” nastavljao razgovor s neke druge, ranije održane tribine. Nakon utvrđivanja u kakvom je vrpca stanju i eventualnih popravaka slijedila je konfiguracija i kalibracija opreme za reprodukciju. Magnetofonske vrpce digitalizirale su se 2017., a zvučne kasete 2018. godine. Digitalizaciju i sav tehnički posao radila je tvrtka Nota Bene. Postupak digitalizacije odvijao se u nekoliko faza: prvo se izrađivala master zaštitna datoteka koja je snimana bez uređivanja i čišćenja zvuka, u visokoj rezoluciji, formatu .wav i koja nije komprimirana; iz nje se radila master pristupna datoteka, također nekomprimirana i u formatu .wav, ali u nešto nižoj rezoluciji i očišćenog zvuka; sadržaj se preslušavao i uređivao tako da se može dogoditi da više zvučnih datoteka sada čini jednu cjelinu; pristupna datoteka, dobivena iz master pristupne datoteke, komprimirana je, snimljena u formatu mp3 i dostupna za slušanje preko e-kataloga Knjižnica grada Zagreba i repozitorija “Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba”. Čitav postupak mogao bi se sažeti u ovih nekoliko koraka: uređivanje i čišćenje zvuka, oblikovanje intelektualnih cjelina, izrada bibliografskog zapisa, objava zapisa u e-katalogu Knjižnica grada Zagreba i na portalu “Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba”.
Još uvijek nije riješeno pitanje svih autorskih prava pa se preko e-kataloga ili repozitorija može preslušati 30 sekundi svake tribine, a cjelovitim se zapisima može pristupiti isključivo preko namjenskog računala u Knjižnici Božidara Adžije. Radi se na tome da je sav digitalizirani materijal javno dostupan.
Projekt “Glasovi Književnog petka” sufinanciran je sredstvima grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske. Rezultat projekta je više od 350 sati digitaliziranog snimljenoga materijala organiziranog u 210 tribina “Književnog petka”, od kojih je njih više od 70 posto jasno razumljivo. Time je sačuvana od propadanja vrijedna građa koja svjedoči o kulturnoj prošlosti grada Zagreba i sastavni je dio njegove kulturne baštine.