Digitalizacija u narodnim knjižnicama Varaždinske županije
Iako se s pokušajima zaštite i digitalizacije zavičajnih novina (“Varaždinskih novosti” i “Varaždinskih vijesti”) u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” Varaždin započelo još 2004. godine, kontinuirana digitalizacija pokrenuta je 2008. u sklopu projekta “Hrvatska kulturna baština”. Tada je pokrenut dugoročni projekt zaštite varaždinske zavičajne kulturne baštine, financijski potpomognut sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, uz pokroviteljsku podršku Varaždinskih vijesti i tvrke Point koja je pružila i tehničku potporu. Posudbom građe u projekt su se uključile i ostale varaždinske kulturne ustanove, Gradski muzej Varaždin i Državni arhiv Varaždin.
Daljnjom digitalizacijom, nakon naslova periodike, obuhvaćene su monografije i brošure iz fonda Zavičajne zbirke, dio starih varaždinskih razglednica te zbornici radova sa stručnih i znanstvenih skupova održanih u Varaždinu. Posebna pažnja posvećena je građi koja predmnijeva postati kulturnim dobrom, a izrađen je i popis deziderata kako bi se sustavno mogla nabavljati građa koja nedostaje.
Do danas je digitalizirano više od 500 primjeraka knjiga, što iznosi 47 577 stranica, uz 37 naslova novina, odnosno 8 248 brojeva i 76 185 stranica, te 8 brojeva časopisa s 246 stranica. Građi, koja se nalazi u posebnoj digitalnoj zbirci naziva “Warasdiniensia: digitalizirana zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović“ Varaždin”, zabilježeno je ukupno 1 452 493 pristupa.
Na poveznici: https://library.foi.hr/lib/index.php?B=1&E=E0011ZBI-WARASDINIENSIA pretraživati se mogu knjige, novine, časopisi, separati, članci, plakati i razglednice, a građa je pretraživa i po osobama, naslovima, godini izdanja, stručnim skupinama i ključnim riječima.
U 2025. godini digitalizirana su 882 plakata iz Warasdiniensie, vidljiva također i na portalu ”eKultura”, nacionalnoj digitalnoj platformi koja omogućuje jednostavan pristup i pretraživanje raznovrsne digitalizirane baštine, povezujeći muzeje, knjižnice i arhive na jednom mjestu. Proces digitalizacije nastavlja se i u 2026. godini digitalizacijom građe “Ilirske zbirke”.
Građu digitaliziraju i druge narodne knjižnice Varaždinske županije. Projekt digitalizacije u Gradskoj knjižnici i čitaonici Novi Marof započeo je 2003. godine, no najviše građe digitalizirano je 2019. i 2020. godine. Do sada je digitalizirano 185 razglednica novomarofskog kraja, uz 135 razglednica hrvatskog slikara naive Ivana Rabuzina i 500 fotografija s motivima novomarofskog zavičaja. Od periodike su digitalizirana dva godišta “Novomarofskog vjesnika” (1980. i 1981.), a od monografija publikacija “Tajne Grebengrada”. Budući da novomarofska knjižnica za svoje poslovanje koristi sustav Crolist, on služi za pohranu i prikaz digitaliziranih razglednica.
Gradska knjižnica i čitaonica “Gustav Krklec” Ivanec svoju je digitalizaciju započela formiranjem Ivanečke zbirke i digitalizacijom “Ivanečkih kalendara”, časopisa koji se bavio prošlošću ivanečkog kraja, uključujući teme iz povijesti, etnologije, kulturne baštine, ali i novosti vezanih uz područje nekadašnje općine Ivanec. Također se digitalizira i “Draga domača rieč”, zbornici radova s kajkavskog književnog natječaja koji Knjižnica provodi svake godine, te “Ivanečka škrinjica”, časopis Ivanečkog kluba kolekcionara posvećen povijesti, povijesti umjetnosti, etnologiji i kolekcionarstvu ivanečkog kraja. Do sada je digitalizirano 58 knjiga te 6 brojeva časopisa “Galerija”, što ukupno iznosi 5 693 stranica. O vrijednosti digitalizacije zavičajne baštine toga kraja te njenom očuvanju i dostupnosti govori podatak o 133 043 pristupa navedenoj građi koja se nalazi na: https://library.foi.hr/lib/index.php?B=1&E=E0001ZBI-Ivane%C4%8Dka%20zbirka.
S ciljem očuvanja i promoviranja kulturne i zavičajne baštine ludbreškog kraja, vlastita izdanja digitalizira i Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” Ludbreg. Na svojim mrežnim stranicama nudi izravan pristup digitaliziranoj zavičajnoj građi, raspoređenoj u dvije biblioteke: “Ludbreške razglednice”, u kojima su djela o znamenitim Ludbrežanima i povijesnim događanjima, te “Iovio Botivo”, s djelima Bože Hlasteca i zbornicima radova s književnih natječaja i recitala kajkavske poezije i drame koje organizira ludbreška knjižnica.
Iako je građa navedena u dijelu izbornika pod nazivom “e-knjige”, riječ je o pretraživim digitaliziranim publikacijama koje nisu dio “Digitalne knjižnice” u sustavu Metel. Digitaliziranih 12 djela vidljivo je na poveznicama: https://www.knjiznica-ludbreg.hr/e-knjige/biblioteka-iovia-botivo.html i https://www.knjiznica-ludbreg.hr/e-knjige/biblioteka-ludbreske-razglednice.html.
Lepoglavska Gradska knjižnica Ivana Belostenca digitalizira zavičajnu građu vezanu uz kulturnu baštinu lepoglavskog kraja, pretraživu na poveznici: http://library.foi.hr/zbirke/zbirka-lepoglava/index.php?page=knjige. Tako su digitalizirani “Lepoglavski zbornici”, serija vrijednih zbornika radova nastalih na temelju znanstvenih skupova održanih 1990-ih godina pod nazivom “Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi”, te najvrjednije djelo iz fonda Knjižnice “Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (I.)” i “Gazophylacium Illyrico-Latinum (II.)”, monumentalni dvojezično-dvoknjižni rječnik, tiskan 1740. godine. Autor rječnika, koji obuhvaća sva tri hrvatska narječja (kajkavsko, štokavsko i čakavsko), hrvatski je leksikograf i propovjednik, nekadašnji glavar pavlinskog samostana u Lepoglavi, Ivan Belostenec, koji je obilazeći Hrvatsku proučavao njezin jezik i sva spomenuta narječja.
Kako je kulturna baština, tj. njezino očuvanje prevažno da bi se takva vrsta građe koristila i čuvala u izvornom obliku, knjižnice moraju udovoljiti i uvjetima pod kojima će ponuditi sadržaje svojim korisnicima. Jedan od važnijih izazova digitalizacije vezan je uz pravni, odnosno zakonski aspekt uvažavanja i poštivanja autorskih, ali i moralnih prava autora, što je pravna i etička obaveza svih knjižnica. Implementacijom Creative Commons licenci omogućuje se da digitalizirana baština bude pravno zaštićena, a istovremeno potpuno otvorena i besplatno dostupna krajnjim korisnicima. Uz pravne izazove, ključni preduvjet za održivost projekata digitalizacije je sustavno planiranje i osiguravanje kontinuiranih financijskih sredstava apliciranjem na dostupne izvore financiranja.
Iako se navedene knjižnice razlikuju po broju digitaliziranih jedinica i odabranim tehničkim platformama, zajednička im je uloga zaštita i promocija zavičajne kulturne baštine, uz omogućen slobodan i otvoren pristup. Svaki digitalizirani dokument korak je prema uspješnom spašavanju lokalne, ali i nacionalne povijesti i baštine od zaborava, čime se osigurava trajno nasljeđe za cijelu zajednicu.
Daljnjom digitalizacijom, nakon naslova periodike, obuhvaćene su monografije i brošure iz fonda Zavičajne zbirke, dio starih varaždinskih razglednica te zbornici radova sa stručnih i znanstvenih skupova održanih u Varaždinu. Posebna pažnja posvećena je građi koja predmnijeva postati kulturnim dobrom, a izrađen je i popis deziderata kako bi se sustavno mogla nabavljati građa koja nedostaje.
Do danas je digitalizirano više od 500 primjeraka knjiga, što iznosi 47 577 stranica, uz 37 naslova novina, odnosno 8 248 brojeva i 76 185 stranica, te 8 brojeva časopisa s 246 stranica. Građi, koja se nalazi u posebnoj digitalnoj zbirci naziva “Warasdiniensia: digitalizirana zavičajna zbirka Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović“ Varaždin”, zabilježeno je ukupno 1 452 493 pristupa.
Na poveznici: https://library.foi.hr/lib/index.php?B=1&E=E0011ZBI-WARASDINIENSIA pretraživati se mogu knjige, novine, časopisi, separati, članci, plakati i razglednice, a građa je pretraživa i po osobama, naslovima, godini izdanja, stručnim skupinama i ključnim riječima.
U 2025. godini digitalizirana su 882 plakata iz Warasdiniensie, vidljiva također i na portalu ”eKultura”, nacionalnoj digitalnoj platformi koja omogućuje jednostavan pristup i pretraživanje raznovrsne digitalizirane baštine, povezujeći muzeje, knjižnice i arhive na jednom mjestu. Proces digitalizacije nastavlja se i u 2026. godini digitalizacijom građe “Ilirske zbirke”.
Građu digitaliziraju i druge narodne knjižnice Varaždinske županije. Projekt digitalizacije u Gradskoj knjižnici i čitaonici Novi Marof započeo je 2003. godine, no najviše građe digitalizirano je 2019. i 2020. godine. Do sada je digitalizirano 185 razglednica novomarofskog kraja, uz 135 razglednica hrvatskog slikara naive Ivana Rabuzina i 500 fotografija s motivima novomarofskog zavičaja. Od periodike su digitalizirana dva godišta “Novomarofskog vjesnika” (1980. i 1981.), a od monografija publikacija “Tajne Grebengrada”. Budući da novomarofska knjižnica za svoje poslovanje koristi sustav Crolist, on služi za pohranu i prikaz digitaliziranih razglednica.
Gradska knjižnica i čitaonica “Gustav Krklec” Ivanec svoju je digitalizaciju započela formiranjem Ivanečke zbirke i digitalizacijom “Ivanečkih kalendara”, časopisa koji se bavio prošlošću ivanečkog kraja, uključujući teme iz povijesti, etnologije, kulturne baštine, ali i novosti vezanih uz područje nekadašnje općine Ivanec. Također se digitalizira i “Draga domača rieč”, zbornici radova s kajkavskog književnog natječaja koji Knjižnica provodi svake godine, te “Ivanečka škrinjica”, časopis Ivanečkog kluba kolekcionara posvećen povijesti, povijesti umjetnosti, etnologiji i kolekcionarstvu ivanečkog kraja. Do sada je digitalizirano 58 knjiga te 6 brojeva časopisa “Galerija”, što ukupno iznosi 5 693 stranica. O vrijednosti digitalizacije zavičajne baštine toga kraja te njenom očuvanju i dostupnosti govori podatak o 133 043 pristupa navedenoj građi koja se nalazi na: https://library.foi.hr/lib/index.php?B=1&E=E0001ZBI-Ivane%C4%8Dka%20zbirka.
S ciljem očuvanja i promoviranja kulturne i zavičajne baštine ludbreškog kraja, vlastita izdanja digitalizira i Gradska knjižnica i čitaonica “Mladen Kerstner” Ludbreg. Na svojim mrežnim stranicama nudi izravan pristup digitaliziranoj zavičajnoj građi, raspoređenoj u dvije biblioteke: “Ludbreške razglednice”, u kojima su djela o znamenitim Ludbrežanima i povijesnim događanjima, te “Iovio Botivo”, s djelima Bože Hlasteca i zbornicima radova s književnih natječaja i recitala kajkavske poezije i drame koje organizira ludbreška knjižnica.
Iako je građa navedena u dijelu izbornika pod nazivom “e-knjige”, riječ je o pretraživim digitaliziranim publikacijama koje nisu dio “Digitalne knjižnice” u sustavu Metel. Digitaliziranih 12 djela vidljivo je na poveznicama: https://www.knjiznica-ludbreg.hr/e-knjige/biblioteka-iovia-botivo.html i https://www.knjiznica-ludbreg.hr/e-knjige/biblioteka-ludbreske-razglednice.html.
Lepoglavska Gradska knjižnica Ivana Belostenca digitalizira zavičajnu građu vezanu uz kulturnu baštinu lepoglavskog kraja, pretraživu na poveznici: http://library.foi.hr/zbirke/zbirka-lepoglava/index.php?page=knjige. Tako su digitalizirani “Lepoglavski zbornici”, serija vrijednih zbornika radova nastalih na temelju znanstvenih skupova održanih 1990-ih godina pod nazivom “Šest stoljeća kulture i umjetnosti u Lepoglavi”, te najvrjednije djelo iz fonda Knjižnice “Gazophylacium, seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (I.)” i “Gazophylacium Illyrico-Latinum (II.)”, monumentalni dvojezično-dvoknjižni rječnik, tiskan 1740. godine. Autor rječnika, koji obuhvaća sva tri hrvatska narječja (kajkavsko, štokavsko i čakavsko), hrvatski je leksikograf i propovjednik, nekadašnji glavar pavlinskog samostana u Lepoglavi, Ivan Belostenec, koji je obilazeći Hrvatsku proučavao njezin jezik i sva spomenuta narječja.
Kako je kulturna baština, tj. njezino očuvanje prevažno da bi se takva vrsta građe koristila i čuvala u izvornom obliku, knjižnice moraju udovoljiti i uvjetima pod kojima će ponuditi sadržaje svojim korisnicima. Jedan od važnijih izazova digitalizacije vezan je uz pravni, odnosno zakonski aspekt uvažavanja i poštivanja autorskih, ali i moralnih prava autora, što je pravna i etička obaveza svih knjižnica. Implementacijom Creative Commons licenci omogućuje se da digitalizirana baština bude pravno zaštićena, a istovremeno potpuno otvorena i besplatno dostupna krajnjim korisnicima. Uz pravne izazove, ključni preduvjet za održivost projekata digitalizacije je sustavno planiranje i osiguravanje kontinuiranih financijskih sredstava apliciranjem na dostupne izvore financiranja.
Iako se navedene knjižnice razlikuju po broju digitaliziranih jedinica i odabranim tehničkim platformama, zajednička im je uloga zaštita i promocija zavičajne kulturne baštine, uz omogućen slobodan i otvoren pristup. Svaki digitalizirani dokument korak je prema uspješnom spašavanju lokalne, ali i nacionalne povijesti i baštine od zaborava, čime se osigurava trajno nasljeđe za cijelu zajednicu.