Izložba „Ne boj se! nisi sam! ima i drugih nego ti…“ – putokaz u vremenu otuđenosti
Jubilarna 15. manifestacija Noć knjige u 2026. godini predložila je nekoliko tema vezanih uz mir, zajedništvo i empatiju. Vrijednosti su to koje u suvremenom, često fragmentiranom i bučnom svijetu, traže svoj ponovni oslonac. Podsjetila je na autore koji su svojim djelovanjem zadužili hrvatsku i svjetsku književnost i kulturu, s obzirom na ideju mira koju su širili: na velikog hrvatskoga pjesnika Augustina Tina Ujevića i njegovu pjesmu “Pobratimstvo lica u svemiru”; španjolskog pjesnika Federica Garcíu Lorcu i 90. obljetnicu od njegove nasilne smrti; 45. obljetnicu smrti Miroslava Krleže koji je bio antiratni pisac u prvoj fazi stvaralaštva vezanoj uz 1. svjetski rat; Jorgea Luisa Borgesa, argentinskog maga riječi, i 40. obljetnicu njegove smrti; te na 55. obljetnicu praizvedbe jednog od najpopularnijih hrvatskih mjuzikala “Jalta, Jalta”, čija naslovna pjesma i danas poručuje da “zelena livada“ mira i razumijevanja još postoji u ljudskim srcima. Također, Noć knjige podsjetila je i na velikog znanstvenika i kozmopolita Nikolu Teslu čija se 170. obljetnica rođenja obilježava u 2026. godini. Tesla je bio čovjek duboke humanističke misli, iako je prvenstveno prepoznat po revolucionarnim izumima na polju elektrotehnike. Međutim, smatrao je da je trajni mir temeljni preduvjet za napredak čovječanstva, a da su njegove najveće prepreke neznanje, sukobi i fanatizam.
Zbog poticajnih tema detaljno se prionulo istraživanju fonda Knjižnice Božidara Adžije i mrežnog kataloga knjižnica grada Zagreba za prigodnu izložbu knjiga, s naglaskom na stvaralaštvo Tina Ujevića. Istraživanje je iznjedrilo zaštićene primjerke njegovih objavljenih knjiga, poput zbirki pjesama tiskanih u Beogradu dvadesetih godina prošlog stoljeća na ćirilici (“Lelek sebra” 1920., “Kolajna” 1926., “Auto na korzu” 1932.). Knjige se čuvaju u fondu Gradske knjižnice i mogu se koristiti u Čitaonici. Iz fonda Knjižnice Božidara Adžije osobito je zanimljiva zbirka pjesama “Žedan kamen na studencu”, iz 1954. godine, s predgovorom Stanislava Šimića, koji je bio upravitelj Knjižnice Božidara Adžije (tadašnje Radničke biblioteke) u periodu od 1941. do 1945. godine, te je knjiga izložena s drugom knjižničnom građom tijekom izložbe. U knjižnom izlogu mogla se vidjeti i zbirka pjesama “Hrvatska mlada lirika” iz 1914. godine u kojoj je, između ostalih, i jedanaest Ujevićevih pjesma.
.jpg)
Ostala knjižnična građa za izložbu podrazumijevala je književne časopise iz 20-ih godina 20. stoljeća, u kojima je objavljivao i Ujević, i efemernu knjižnu građu: zapisnike i popratne materijale s tribine Književni petak, od 1968. do 1975. godine, na kojima se govorilo o Ujevićevoj poeziji.
Pod efemernom knjižničnom građom u ovom se slučaju podrazumijevaju zapisnici i papirići s pitanjima s tribina koji su bili namijenjeni za trenutačnu uporabu, ali su sačuvani i ostali za trajnu pohranu. Postavljena izložba u Studijskoj čitaonici “Ne boj se! nisi sam! ima i drugih nego ti…“ inspirirana je stihovima pjesme “Pobratimstvo lica u svemiru” koja je prvi put objavljena u časopisu “Hrvatska revija” 1932. godine, a dio je četvrte Tinove zbirke pjesama “Ojađeno zvono” iz 1935. godine. Stoga veseli da se časopis mogao razgledati, uz ostale zanimljive izložene knjige i serijske publikacije, od 20. do 30. travnja 2026. godine. Periodika na taj način osvjetljava život i stvaralaštvo jednog od najvećih hrvatskih pjesnika. Stihovi napisani prije gotovo stotinu godina posjeduju svevremenost pozivajući na solidarnost i spoznaju da nitko u svojim patnjama i traganjima nije prepušten samo sebi, što se naglašavalo korisnicima i posjetiteljima koji su razgledavali izložbu. Cjelovit popis izložene građe bio je dostupan online putem poveznice, omogućujući na taj način široj zajednici uvid u ovu vrijednu baštinu.
Još jedna dragocjenost fonda Knjižnice Božidara Adžije leži u digitaliziranim zvučnim zapisima kultne književne tribine “Književni petak” koji su dio digitalizirane zagrebačke baštine u tematskoj cjelini “Glasovi Književnog petka”. Cjelovit sadržaj dostupan je u Knjižnici Božidara Adžije za osobnu uporabu i istraživački rad, uz predočenje članske iskaznice, a zvučni isječci (30 s) dostupni su online.
Četiri cjelovita digitalizirana zapisa otkrivaju kako se o Ujevićevoj poeziji raspravljalo nakon njegove smrti na nekoliko tribina: “Nepoznati Tin” (24. 2. 1961.), održanoj u Radničkom domu, na kojoj je govorio Miroslav Vaupotić, a urednica bila Vera Mudri-Škunca; na tribini “Tin Ujević” (20. 12. 1968.), održanoj u dvorani u Medulićevoj 30, na kojoj je govorio Ante Stamać, stihove interpretirao glumac Sven Lasta, a urednik večeri bio Stanislav Škunca; na tribini “Ujević: monografija” (10. 11. 1972.), posvećenoj predstavljanju monografije u izdanju biblioteke “Kolo”, održanoj u Novinarskom domu, na kojoj je govorio Ante Stamać uz urednika Stanislava Škuncu; na tribini “Ujević: u povodu dvadesete obljetnice smrti” (7. 11. 1975.), organiziranoj u Novinarskom domu, na kojoj je, uz Antu Stamaća, govorio i Drago Ivanišević, tekstove čitao Tonko Lonza, a urednik bio Stanislav Škunca.
Ako je suvremeni svijet raspršen brzinom informacija i površnim odnosima, čitanje je ono što nas ponovno povezuje. Ako je stvarni razgovor među ljudima narušen nerazumijevanjem, književnost posjeduje moć da ga obnovi. U svijetu u kojem je vanjska buka postala preglasna, knjiga vraća dragocjenu tišinu u kojoj možemo čuti i spoznati sebe, a potom s punom empatijom i drugoga..jpg)
U autobiografiji “Moji izumi” (engl. “My Inventions”), iz 1919. godine, Nikola Tesla naglasio je potrebu za češćim, istinskim susretima te boljim razumijevanjem među pojedincima i zajednicama diljem svijeta. U tim nastojanjima knjiga se nameće kao najpouzdaniji prijatelj i saveznik, što je vidljivo u navedenom: “Učio sam desetak jezika, proučavao književnost i umjetnost te najbolje godine proveo u knjižnicama čitajući sve što mi je dospjelo u ruke pa mi se učinilo da sam protratio većinu života. Ali ubrzo sam uvidio da je to bila najbolja stvar koju sam mogao učiniti.“
Izložba u Knjižnici Božidara Adžije i cjelokupni program 15. Noći knjige podsjetili su da suvremeno društvo ne smije odustati od njegovanja ideje pobratimstva. Stihovi Tina Ujevića i misli Nikole Tesle ostaju trajna inspiracija i dokaz da smo svi, usprkos razlikama, braća. Suosjećajnost i razumijevanje započinju unutar nas samih, a knjiga je most koji premošćuje težak, ali nužan put od ja do mi i zato: “Ne boj se!, nisi sam!”..jpg)
Ostala knjižnična građa za izložbu podrazumijevala je književne časopise iz 20-ih godina 20. stoljeća, u kojima je objavljivao i Ujević, i efemernu knjižnu građu: zapisnike i popratne materijale s tribine Književni petak, od 1968. do 1975. godine, na kojima se govorilo o Ujevićevoj poeziji.
Pod efemernom knjižničnom građom u ovom se slučaju podrazumijevaju zapisnici i papirići s pitanjima s tribina koji su bili namijenjeni za trenutačnu uporabu, ali su sačuvani i ostali za trajnu pohranu. Postavljena izložba u Studijskoj čitaonici “Ne boj se! nisi sam! ima i drugih nego ti…“ inspirirana je stihovima pjesme “Pobratimstvo lica u svemiru” koja je prvi put objavljena u časopisu “Hrvatska revija” 1932. godine, a dio je četvrte Tinove zbirke pjesama “Ojađeno zvono” iz 1935. godine. Stoga veseli da se časopis mogao razgledati, uz ostale zanimljive izložene knjige i serijske publikacije, od 20. do 30. travnja 2026. godine. Periodika na taj način osvjetljava život i stvaralaštvo jednog od najvećih hrvatskih pjesnika. Stihovi napisani prije gotovo stotinu godina posjeduju svevremenost pozivajući na solidarnost i spoznaju da nitko u svojim patnjama i traganjima nije prepušten samo sebi, što se naglašavalo korisnicima i posjetiteljima koji su razgledavali izložbu. Cjelovit popis izložene građe bio je dostupan online putem poveznice, omogućujući na taj način široj zajednici uvid u ovu vrijednu baštinu.
Još jedna dragocjenost fonda Knjižnice Božidara Adžije leži u digitaliziranim zvučnim zapisima kultne književne tribine “Književni petak” koji su dio digitalizirane zagrebačke baštine u tematskoj cjelini “Glasovi Književnog petka”. Cjelovit sadržaj dostupan je u Knjižnici Božidara Adžije za osobnu uporabu i istraživački rad, uz predočenje članske iskaznice, a zvučni isječci (30 s) dostupni su online.
Četiri cjelovita digitalizirana zapisa otkrivaju kako se o Ujevićevoj poeziji raspravljalo nakon njegove smrti na nekoliko tribina: “Nepoznati Tin” (24. 2. 1961.), održanoj u Radničkom domu, na kojoj je govorio Miroslav Vaupotić, a urednica bila Vera Mudri-Škunca; na tribini “Tin Ujević” (20. 12. 1968.), održanoj u dvorani u Medulićevoj 30, na kojoj je govorio Ante Stamać, stihove interpretirao glumac Sven Lasta, a urednik večeri bio Stanislav Škunca; na tribini “Ujević: monografija” (10. 11. 1972.), posvećenoj predstavljanju monografije u izdanju biblioteke “Kolo”, održanoj u Novinarskom domu, na kojoj je govorio Ante Stamać uz urednika Stanislava Škuncu; na tribini “Ujević: u povodu dvadesete obljetnice smrti” (7. 11. 1975.), organiziranoj u Novinarskom domu, na kojoj je, uz Antu Stamaća, govorio i Drago Ivanišević, tekstove čitao Tonko Lonza, a urednik bio Stanislav Škunca.
Ako je suvremeni svijet raspršen brzinom informacija i površnim odnosima, čitanje je ono što nas ponovno povezuje. Ako je stvarni razgovor među ljudima narušen nerazumijevanjem, književnost posjeduje moć da ga obnovi. U svijetu u kojem je vanjska buka postala preglasna, knjiga vraća dragocjenu tišinu u kojoj možemo čuti i spoznati sebe, a potom s punom empatijom i drugoga.
U autobiografiji “Moji izumi” (engl. “My Inventions”), iz 1919. godine, Nikola Tesla naglasio je potrebu za češćim, istinskim susretima te boljim razumijevanjem među pojedincima i zajednicama diljem svijeta. U tim nastojanjima knjiga se nameće kao najpouzdaniji prijatelj i saveznik, što je vidljivo u navedenom: “Učio sam desetak jezika, proučavao književnost i umjetnost te najbolje godine proveo u knjižnicama čitajući sve što mi je dospjelo u ruke pa mi se učinilo da sam protratio većinu života. Ali ubrzo sam uvidio da je to bila najbolja stvar koju sam mogao učiniti.“
Izložba u Knjižnici Božidara Adžije i cjelokupni program 15. Noći knjige podsjetili su da suvremeno društvo ne smije odustati od njegovanja ideje pobratimstva. Stihovi Tina Ujevića i misli Nikole Tesle ostaju trajna inspiracija i dokaz da smo svi, usprkos razlikama, braća. Suosjećajnost i razumijevanje započinju unutar nas samih, a knjiga je most koji premošćuje težak, ali nužan put od ja do mi i zato: “Ne boj se!, nisi sam!”.