Arheologija knjige: izložba Zbrike Rara
Izložba "Arheologija knjige" otvorena je 26. svibnja 2026. u prostoru Gradske knjižnice Slavonski Brod. Djelatnost knjižničara ponekada doista podsjeća na arheologiju. Arheolog u zemlji traži tragove prošlosti, a knjižničar ih traži među koricama, pečatima, rukopisnim bilješkama, starim potpisima i zaboravljenim imenima.
Bavljenje starom knjigom veliko je područje u knjižničarstvu, a za knjižničare stara je knjiga ona koja je tiskana do 1850. Ova građa iziskuje posebnu pažnju, počevši od nabave, stručne obrade, pohrane te čuvanja i korištenja. Za nabavu stare građe važna je suradnja s antikvarijatima i kolekcionarima. Uvjeti čuvanja građe moraju biti primjereni za ovu posebno vrijednu građu kako bi se spriječilo oštećivanje. Zbirka starih knjiga, kao i svaka druga knjižnična zbirka, mora biti u funkciji korisnika, ali i zaštićena u skladu s pravilima za takvu vrijednu građu. Da bi se zaštitili originali, odabrane naslove moguće je digitalizirati.
Izložba prikazuje zbirku raritetnih knjiga, Zbirku Rara, koju čine 82 jedinice knjižnične građe. To su vrijedna izdanja hrvatske i europske znanosti i kulture: djela iz područja religije, književnosti, jezika, društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti. Knjige koje čine ovu zbirku nastale su u rasponu od 320 godina; najstarija je iz 1530.?, a najmlađa iz 1850. Izložba je tematski osmišljena da prikazuje knjige vezane uz područja znanosti (Ruđer Josip Bošković), jezika (Ivan Gundulić, Hanibal Lucić) i vjere ("Missale Romanum"). "Missale Romanum" nije samo crkvena knjiga. To je knjiga koja je stoljećima određivala kako će izgledati misa diljem Europe. Također, posebno mjesto na izložbi imaju i autori Slavonci: Antun Bačić, Marijan Lanosović i Stjepan Marjanović – istaknute ličnosti koje pokazuju da je Slavonija itekako sudjelovala u kulturnom i književnom životu svog vremena. Posjetitelji mogu vidjeti "Quinquaginta parabolae" Marka Marulića iz 1530.? godine. Kad kažemo da je neka knjiga tiskana 1530. godine, to često zvuči samo kao broj. No, kad je tiskana Marulićeva knjiga "Pedeset priča" (odnosno parabola), Michelangelo je netom završio oslikavanje Sikstinske kapele, Europa tek otkriva koliko je svijet zapravo velik nakon Kolumbovih putovanja, a tiskarski stroj još je relativno novo čudo tehnologije. Na našim prostorima to je vrijeme neposredno prije velikih osmanskih prodora i bitke na Mohaču 1526. godine. Dakle, ova je knjiga nastala u svijetu bez struje, bez novina, bez fotografije, bez automobila… u vremenu kad su se vijesti prenosile tjednima, a knjiga bila toliko rijetka da ju je ponekad posjedovao samo jedan samostan ili jedna bogata obitelj.
Čovjeku kojeg zovemo ocem hrvatske književnosti, Maruliću, ljudski život i nije drugo nego parabola koja, bez obzira na društveni položaj pojedinca, donosi svoju pouku. Potaknut evanđeoskim primjerom, Marulić smišlja "Pedeset priča", bolje reći alegorijskih usporedbi, da spoznaje budu razumljivije. Knjiga je tiskana je početkom 16. stoljeća u Veneciji.
Na izložbi su prikazani ex librisi te rukopisne bilješke obitelji Brlić. Djela u zbirci pisana su hrvatskim, latinskim, talijanskim i njemačkim jezikom, a od pisama su zastupljeni: latinica, gotica, glagoljica i hrvatska ćirilica, tj. bosančica.
U Knjižnici su popisane knjige tiskane do 1850. godine. Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodijelilo je 31. ožujka 2026. Zbirci Rara Gradske knjižnice Slavonski Brod status kulturnog dobra! Izložbu su uprizorile Mirna Grubanović, viša knjižničarka i Matea Žilić, knjižničarka.
Bavljenje starom knjigom veliko je područje u knjižničarstvu, a za knjižničare stara je knjiga ona koja je tiskana do 1850. Ova građa iziskuje posebnu pažnju, počevši od nabave, stručne obrade, pohrane te čuvanja i korištenja. Za nabavu stare građe važna je suradnja s antikvarijatima i kolekcionarima. Uvjeti čuvanja građe moraju biti primjereni za ovu posebno vrijednu građu kako bi se spriječilo oštećivanje. Zbirka starih knjiga, kao i svaka druga knjižnična zbirka, mora biti u funkciji korisnika, ali i zaštićena u skladu s pravilima za takvu vrijednu građu. Da bi se zaštitili originali, odabrane naslove moguće je digitalizirati.
Čovjeku kojeg zovemo ocem hrvatske književnosti, Maruliću, ljudski život i nije drugo nego parabola koja, bez obzira na društveni položaj pojedinca, donosi svoju pouku. Potaknut evanđeoskim primjerom, Marulić smišlja "Pedeset priča", bolje reći alegorijskih usporedbi, da spoznaje budu razumljivije. Knjiga je tiskana je početkom 16. stoljeća u Veneciji.
Na izložbi su prikazani ex librisi te rukopisne bilješke obitelji Brlić. Djela u zbirci pisana su hrvatskim, latinskim, talijanskim i njemačkim jezikom, a od pisama su zastupljeni: latinica, gotica, glagoljica i hrvatska ćirilica, tj. bosančica.
U Knjižnici su popisane knjige tiskane do 1850. godine. Stručno povjerenstvo za utvrđivanje svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dodijelilo je 31. ožujka 2026. Zbirci Rara Gradske knjižnice Slavonski Brod status kulturnog dobra! Izložbu su uprizorile Mirna Grubanović, viša knjižničarka i Matea Žilić, knjižničarka.