Trodnevni program mobilnosti za knjižničare iz Litve u Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” Koprivnica
U ožujku 2026. godine Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” Koprivnica bila je domaćin Erasmus+ mobilnosti za knjižničare iz Litve. Koprivničku knjižnicu posjetile su kolegice i kolega iz litavskih narodnih knjižnica, većinom iz manjih gradova okruga Vilnius te iz samog Vilniusa. Cilj posjeta bila je edukacija o programima i uslugama koprivničke knjižnice te razmjena iskustava i ideja.
Edukacija za knjižničare iz Litve trajala je od 25. do 27. ožujka 2026. te je, prema potrebama gostiju i u skladu s ciljevima mobilnosti, bila podijeljena u tri tematske cjeline. U prvoj tematskoj cjelini koprivnički knjižničari predstavili su kolegama inovativne neformalne i informalne programe učenja i edukacija koji se provode u knjižnici. Riječ je o programima i uslugama kroz koje korisnici uče, međusobno se povezuju, stječu nova znanja, vještine i ideje, pri čemu su neki recentni, a neki dugogodišnji uspješni programi koje publika voli i redovito posjećuje. Kroz slijed predavanja, prezentacija i diskusija predstavljeni su programi “Mala škola pametnih telefona” – jedan na jedan neformalna poduka o korištenju pametnih telefona za osobe starije dobi; “Jezični café za Ukrajince” koji na individualnim satima uče hrvatski jezik uz pomoć volonterke Ive Mlinarić; “Booktalk za odgojitelje” na kojem knjižničarke putem Zoom platforme odgojiteljicama i odgojiteljima iz cijele Hrvatske daju preporuke za čitanje djeci; “Prototipiraonica” – ciklus radionica dizajnerskog promišljanja za djecu s ciljem poticanja kreativnosti i inovativnosti kod najmlađih; “Medijska abeceda za najmlađe”; knjižničarska nekonferencija “kcConnect” koju je koprivnička knjižnica pokrenula 2022. godine; dugogodišnji program “TEDxKoprivnicaLibrary”, ciklus edukativnih susreta i klub podrške za žene u (peri)menopauzi “Superjunakinje” te sezone 2, 3 i 4 knjižničnog podcasta “Premalo čitam”, kreiranog s ciljem edukacije, podrške i poticanja dijaloga i kritičkog mišljenja.
Druga tematska cjelina bila je posvećena programima za poticanje čitanja namijenjenima djeci i odraslima. Predstavljena je “Olimpijada čitanja” Dječjeg odjela, program koji više nije samo lokalnog karaktera i preuzimaju ga i druge hrvatske narodne knjižnice; čitateljski klubovi koji djeluju u knjižnici, a namijenjeni su djeci, mladima i odraslima; inicijativa “Knjige za bebe” koja u koprivničkoj knjižnici djeluje već dugi niz godina te projekt “Ambasadori čitanja” iz kojeg je 2022. izrastao i podcast “Premalo čitam”.
Knjižničari iz Litve u koprivničkoj knjižnici
Treća tematska cjelina bavila se poboljšanjem pristupačnosti u različitim kontekstima i obuhvatila je pregled socijalno-inkluzivnih usluga koprivničke knjižnice, kao i načine na koje knjižnica omogućuje dostupnost usluga u malim i udaljenim mjestima (bibliobus) te načine na koje će knjižnični prostor biti dostupan narednih nekoliko godina u novoj zgradi knjižice u kojoj će biti omogućen pristup svim osobama s teškoćama kretanja. U ovoj sesiji
predstavljene su zvučne knjige, mehanizam i dinamika njihove nabave te načini korištenja; rad čitateljskog kluba “Šišmiš” Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije; mogućnosti i tehnička podrška za čitanje za slijepe i slabovidne te inkluzivno volontiranje, tj. kontinuirana suradnja s Udrugom za pomoć osobama s intelektualnim teškoćama “Latice”.
Litavski knjižničari obišli su i zgradu Knjižnice i čitaonice “Fran Galović”, uz stručno vodstvo na svakom odjelu, pri čemu su imali priliku otkriti brojne “male” usluge i posebnosti o kojima se rijetko ili nikad ne govori u stručnoj javnosti, ali su integralni dio rada svakog odjela, poput mogućnosti posudbe naočala za čitanje na Odjelu za odrasle za sve korisnike koji su zaboravili svoje naočale, a potrebne su im u knjižnici; kućice viteza Slavka na Dječjem odjelu; izložbe najstarijih knjiga iz fonda knjižnice na Stručno-znanstvenom odjelu, kao i novog 3D printera u Makerspaceu i sl.
Posjet je iskorišten i za razmjenu iskustava pa su iz ove mobilnosti i koprivnički knjižničari imali priliku učiti i dobiti neke nove spoznaje i uvide. Budući da je većina kolegica i kolega došla iz manjih gradova i relativno malih knjižnica (osim Vilniusa i Alytusa, ostala mjesta i gradovi iz kojih su stigli litavski kolege broje 4000 do 20 000 stanovnika), iskustva u radu su slična – narodne knjižnice osnivaju se i financiraju na sličan način kao i hrvatske, usluge i programi koji se provode u knjižnicama na istom su tragu, svi kreirani s ciljem da narodne knjižnice postanu i ostanu kulturni centri u mjestima u kojima djeluju, mjesta učenja, ali i druženja, susreta i okupljanja. Litavske knjižnice ujedno kvalitetno koriste mogućnosti koje pružaju Erasmus+ programi, čemu je koprivnička knjižnica tek posljednje dvije do tri godine intenzivnije posvećena, pa je ovaj posjet bio prilika da i koprivnički knjižničari osvijeste i u budućnosti u većoj mjeri iskoriste mogućnosti Erasmus+ mobilnosti.
Edukacija za knjižničare iz Litve trajala je od 25. do 27. ožujka 2026. te je, prema potrebama gostiju i u skladu s ciljevima mobilnosti, bila podijeljena u tri tematske cjeline. U prvoj tematskoj cjelini koprivnički knjižničari predstavili su kolegama inovativne neformalne i informalne programe učenja i edukacija koji se provode u knjižnici. Riječ je o programima i uslugama kroz koje korisnici uče, međusobno se povezuju, stječu nova znanja, vještine i ideje, pri čemu su neki recentni, a neki dugogodišnji uspješni programi koje publika voli i redovito posjećuje. Kroz slijed predavanja, prezentacija i diskusija predstavljeni su programi “Mala škola pametnih telefona” – jedan na jedan neformalna poduka o korištenju pametnih telefona za osobe starije dobi; “Jezični café za Ukrajince” koji na individualnim satima uče hrvatski jezik uz pomoć volonterke Ive Mlinarić; “Booktalk za odgojitelje” na kojem knjižničarke putem Zoom platforme odgojiteljicama i odgojiteljima iz cijele Hrvatske daju preporuke za čitanje djeci; “Prototipiraonica” – ciklus radionica dizajnerskog promišljanja za djecu s ciljem poticanja kreativnosti i inovativnosti kod najmlađih; “Medijska abeceda za najmlađe”; knjižničarska nekonferencija “kcConnect” koju je koprivnička knjižnica pokrenula 2022. godine; dugogodišnji program “TEDxKoprivnicaLibrary”, ciklus edukativnih susreta i klub podrške za žene u (peri)menopauzi “Superjunakinje” te sezone 2, 3 i 4 knjižničnog podcasta “Premalo čitam”, kreiranog s ciljem edukacije, podrške i poticanja dijaloga i kritičkog mišljenja.
Druga tematska cjelina bila je posvećena programima za poticanje čitanja namijenjenima djeci i odraslima. Predstavljena je “Olimpijada čitanja” Dječjeg odjela, program koji više nije samo lokalnog karaktera i preuzimaju ga i druge hrvatske narodne knjižnice; čitateljski klubovi koji djeluju u knjižnici, a namijenjeni su djeci, mladima i odraslima; inicijativa “Knjige za bebe” koja u koprivničkoj knjižnici djeluje već dugi niz godina te projekt “Ambasadori čitanja” iz kojeg je 2022. izrastao i podcast “Premalo čitam”.
Knjižničari iz Litve u koprivničkoj knjižnici
Treća tematska cjelina bavila se poboljšanjem pristupačnosti u različitim kontekstima i obuhvatila je pregled socijalno-inkluzivnih usluga koprivničke knjižnice, kao i načine na koje knjižnica omogućuje dostupnost usluga u malim i udaljenim mjestima (bibliobus) te načine na koje će knjižnični prostor biti dostupan narednih nekoliko godina u novoj zgradi knjižice u kojoj će biti omogućen pristup svim osobama s teškoćama kretanja. U ovoj sesiji
predstavljene su zvučne knjige, mehanizam i dinamika njihove nabave te načini korištenja; rad čitateljskog kluba “Šišmiš” Udruge slijepih Koprivničko-križevačke županije; mogućnosti i tehnička podrška za čitanje za slijepe i slabovidne te inkluzivno volontiranje, tj. kontinuirana suradnja s Udrugom za pomoć osobama s intelektualnim teškoćama “Latice”.
Litavski knjižničari obišli su i zgradu Knjižnice i čitaonice “Fran Galović”, uz stručno vodstvo na svakom odjelu, pri čemu su imali priliku otkriti brojne “male” usluge i posebnosti o kojima se rijetko ili nikad ne govori u stručnoj javnosti, ali su integralni dio rada svakog odjela, poput mogućnosti posudbe naočala za čitanje na Odjelu za odrasle za sve korisnike koji su zaboravili svoje naočale, a potrebne su im u knjižnici; kućice viteza Slavka na Dječjem odjelu; izložbe najstarijih knjiga iz fonda knjižnice na Stručno-znanstvenom odjelu, kao i novog 3D printera u Makerspaceu i sl.
Posjet je iskorišten i za razmjenu iskustava pa su iz ove mobilnosti i koprivnički knjižničari imali priliku učiti i dobiti neke nove spoznaje i uvide. Budući da je većina kolegica i kolega došla iz manjih gradova i relativno malih knjižnica (osim Vilniusa i Alytusa, ostala mjesta i gradovi iz kojih su stigli litavski kolege broje 4000 do 20 000 stanovnika), iskustva u radu su slična – narodne knjižnice osnivaju se i financiraju na sličan način kao i hrvatske, usluge i programi koji se provode u knjižnicama na istom su tragu, svi kreirani s ciljem da narodne knjižnice postanu i ostanu kulturni centri u mjestima u kojima djeluju, mjesta učenja, ali i druženja, susreta i okupljanja. Litavske knjižnice ujedno kvalitetno koriste mogućnosti koje pružaju Erasmus+ programi, čemu je koprivnička knjižnica tek posljednje dvije do tri godine intenzivnije posvećena, pa je ovaj posjet bio prilika da i koprivnički knjižničari osvijeste i u budućnosti u većoj mjeri iskoriste mogućnosti Erasmus+ mobilnosti.