Igra kao temelj knjižnične pismenosti: didaktički materijali Knjižnice i čitaonice Grada Preloga
Povodom Međunarodnog dana pismenosti, koji se obilježava 8. rujna, Knjižnica i čitaonica Grada Preloga predstavila je dva nova autorska izdanja namijenjena radu s djecom. “Moja prva knjižnica” i “Mala knjižnična knjižica” didaktički su radni materijali oblikovani s ciljem da se djeci predškolske i rane školske dobi približe knjižnica, njezine usluge i pravila korištenja.
Izdanja su se nadovezala na prethodne projekte Knjižnice, od baštinskih slikovnica do didaktičkih sadržaja pripremljenih za Mrežu #mskh. U središtu tih aktivnosti nalazili su se različiti oblici pismenosti, lokalna baština i učenje kroz neposredno iskustvo. Ovaj je put pozornost usmjerena na samu knjižnicu kao prostor koji dijete tek treba upoznati i naučiti se njime samostalno koristiti.
Prvi dolazak u knjižnicu odrasloj se osobi može činiti jednostavnim, ali za dijete podrazumijeva susret s nizom novih pojmova, pravila i postupaka. Potrebno je razumjeti razliku između knjižnice i knjižare, pronaći odgovarajući odjel, prepoznati što se smije posuditi, naučiti kako se knjiga posuđuje i vraća te zašto se knjižničnom građom mora pažljivo rukovati. Tu su i pravila ponašanja koja proizlaze iz činjenice da se istim prostorom istodobno koristi više ljudi za razne potrebe.
Knjižnična pismenost zato ne obuhvaća samo poznavanje knjižničnih pravila, već uključuje: razumijevanje načina na koji je knjižnica organizirana, sposobnost snalaženja među različitim vrstama građe te postupno osamostaljivanje korisnika. Kod najmlađe djece takva se znanja ne usvajaju objašnjavanjem složenih postupaka, nego ponavljanjem, igrom i povezivanjem novih pojmova s konkretnim radnjama.
Spomenuti materijali nisu nastali kao teorijski koncept odvojen od svakodnevnog rada. Njihovu osnovu čine zadatci i radni listići koji su se tijekom više godina koristili u radu s vrtićkim skupinama i učenicima. Pojedine su aktivnosti mijenjane, dopunjavane i prilagođavane dobi djece te vremenu dostupnom za organizirane posjete ili radionice.
“Moja prva knjižnica” izrađena je u obliku knjige aktivnosti (Busy Book), odnosno interaktivne knjige s pomičnim elementima. Takva se knjiga ne čita samo očima nego i prstima. Dijete premješta, pridružuje, razvrstava i postavlja pojedine elemente te pritom rješava zadatak povezan s određenom situacijom u knjižnici.
Pomični elementi potiču razvoj fine motorike, koordinacije i usmjerene pažnje, ali u ovom materijalu imaju i jasnu sadržajnu ulogu. Njima se oponašaju stvarni postupci, primjerice uporaba članske iskaznice, posudba knjige, razvrstavanje građe ili vraćanje knjige na odgovarajuće mjesto. Apstraktno pravilo tako se pretvara u radnju koju dijete može ponoviti i lakše povezati sa stvarnim posjetom knjižnici.
Može se koristiti tijekom individualnog rada s djetetom, u manjim skupinama ili kao dio organiziranog posjeta knjižnici. Stranice aktivnosti ne moraju se obrađivati zadanim redoslijedom, nego se mogu odabrati prema temi susreta i prethodnom iskustvu djece. Materijal zato nije zamišljen kao strogi priručnik, nego kao pomoć u razgovoru, objašnjavanju i praktičnom pokazivanju knjižničnih postupaka.
“Mala knjižnična knjižica” donosi drukčiji oblik aktivnosti. Dok se prva “čita prstima”, ova se knjižica “čita s bojicama”. Namijenjena je bojenju, pisanju, povezivanju i rješavanju jednostavnih zadataka. U njoj dijete može upoznati dijelove knjige, izraditi vlastiti straničnik, riješiti zadatke povezane s ponašanjem u knjižnici i zabilježiti dojmove o pročitanoj priči.
Knjižica omogućuje i samostalniji rad te ostavlja vidljiv trag djetetova sudjelovanja. Ispunjeni primjerak dijete može ponijeti sa sobom, ponovno ga pregledavati ili dovršiti kod kuće, u vrtiću ili školi. Na taj način aktivnost ne završava izlaskom iz knjižnice, nego se može nastaviti u drugom okruženju i poslužiti kao povod za razgovor o knjigama i čitanju.
Dva su izdanja sadržajno povezana, ali nisu međusobno uvjetovana. Mogu se koristiti zajedno u okviru iste radionice, odvojeno ili pak prema pojedinačnim listovima/temama ovisno o dobi djece, veličini skupine, raspoloživom vremenu i cilju aktivnosti.
Vizuali, grafička oprema i prijelom obaju materijala izrađeni su uz pomoć alata ChatGPT. Stručni sadržaj i zadatci proizišli su iz stvarne knjižnične prakse, dok je digitalni alat korišten kao pomoć u njihovu vizualnom oblikovanju. Time je ispitana i mogućnost primjene novih alata u pripremi jednostavnih edukativnih sadržaja prilagođenih potrebama određene ustanove i njezinih korisnika.
Oba su izdanja pripremljena za uporabu u digitalnom i tiskanom obliku. Takav je pristup omogućio izradu uz minimalan proračun te naknadno ispisivanje potrebnog broja primjeraka. Ovakav način izrade može biti koristan i drugim manjim knjižnicama koje raspolažu ograničenim financijskim, tehničkim ili kadrovskim mogućnostima.
Materijali se mogu koristiti samostalno ili povezati sa slikovnicama koje govore o knjižnici, bibliobusu, čitanju ili kućicama za knjige. Mogu se uključiti u organizirane posjete vrtićkih skupina i školskih razreda, radionice, programe poticanja čitanja i druge aktivnosti upoznavanja djece s knjižnicom.
Prvi susret s knjižnicom ne bi trebao biti sveden samo na nabrajanje zabrana i pravila. Dijete treba dobiti priliku istražiti prostor, postaviti pitanja i isprobati postupke koji će mu poslije omogućiti samostalnije korištenje knjižnice. Igra pritom nije dodatak učenju, nego način na koji dijete razumije nove odnose, prostore i pravila.
Izradom ovih radnih materijala nastojalo se knjižnicu prikazati kao zajednički prostor koji ima svoju organizaciju i pravila, ali istodobno omogućuje izbor, istraživanje, učenje i druženje. Knjižnična pismenost tako započinje prije samostalnog čitanja – prvim ulaskom u knjižnicu, prvim odabirom knjige i prvim iskustvom pripadanja prostoru koji je otvoren svim članovima zajednice.
Izdanja su se nadovezala na prethodne projekte Knjižnice, od baštinskih slikovnica do didaktičkih sadržaja pripremljenih za Mrežu #mskh. U središtu tih aktivnosti nalazili su se različiti oblici pismenosti, lokalna baština i učenje kroz neposredno iskustvo. Ovaj je put pozornost usmjerena na samu knjižnicu kao prostor koji dijete tek treba upoznati i naučiti se njime samostalno koristiti.
Naslovnice novih izdanja
Prvi dolazak u knjižnicu odrasloj se osobi može činiti jednostavnim, ali za dijete podrazumijeva susret s nizom novih pojmova, pravila i postupaka. Potrebno je razumjeti razliku između knjižnice i knjižare, pronaći odgovarajući odjel, prepoznati što se smije posuditi, naučiti kako se knjiga posuđuje i vraća te zašto se knjižničnom građom mora pažljivo rukovati. Tu su i pravila ponašanja koja proizlaze iz činjenice da se istim prostorom istodobno koristi više ljudi za razne potrebe.
Knjižnična pismenost zato ne obuhvaća samo poznavanje knjižničnih pravila, već uključuje: razumijevanje načina na koji je knjižnica organizirana, sposobnost snalaženja među različitim vrstama građe te postupno osamostaljivanje korisnika. Kod najmlađe djece takva se znanja ne usvajaju objašnjavanjem složenih postupaka, nego ponavljanjem, igrom i povezivanjem novih pojmova s konkretnim radnjama.
Spomenuti materijali nisu nastali kao teorijski koncept odvojen od svakodnevnog rada. Njihovu osnovu čine zadatci i radni listići koji su se tijekom više godina koristili u radu s vrtićkim skupinama i učenicima. Pojedine su aktivnosti mijenjane, dopunjavane i prilagođavane dobi djece te vremenu dostupnom za organizirane posjete ili radionice.
“Moja prva knjižnica” izrađena je u obliku knjige aktivnosti (Busy Book), odnosno interaktivne knjige s pomičnim elementima. Takva se knjiga ne čita samo očima nego i prstima. Dijete premješta, pridružuje, razvrstava i postavlja pojedine elemente te pritom rješava zadatak povezan s određenom situacijom u knjižnici.
Pomični elementi potiču razvoj fine motorike, koordinacije i usmjerene pažnje, ali u ovom materijalu imaju i jasnu sadržajnu ulogu. Njima se oponašaju stvarni postupci, primjerice uporaba članske iskaznice, posudba knjige, razvrstavanje građe ili vraćanje knjige na odgovarajuće mjesto. Apstraktno pravilo tako se pretvara u radnju koju dijete može ponoviti i lakše povezati sa stvarnim posjetom knjižnici.
Može se koristiti tijekom individualnog rada s djetetom, u manjim skupinama ili kao dio organiziranog posjeta knjižnici. Stranice aktivnosti ne moraju se obrađivati zadanim redoslijedom, nego se mogu odabrati prema temi susreta i prethodnom iskustvu djece. Materijal zato nije zamišljen kao strogi priručnik, nego kao pomoć u razgovoru, objašnjavanju i praktičnom pokazivanju knjižničnih postupaka.
Primjeri aktivnosti iz publikacije “Moja prva knjižnica”
“Mala knjižnična knjižica” donosi drukčiji oblik aktivnosti. Dok se prva “čita prstima”, ova se knjižica “čita s bojicama”. Namijenjena je bojenju, pisanju, povezivanju i rješavanju jednostavnih zadataka. U njoj dijete može upoznati dijelove knjige, izraditi vlastiti straničnik, riješiti zadatke povezane s ponašanjem u knjižnici i zabilježiti dojmove o pročitanoj priči.
Knjižica omogućuje i samostalniji rad te ostavlja vidljiv trag djetetova sudjelovanja. Ispunjeni primjerak dijete može ponijeti sa sobom, ponovno ga pregledavati ili dovršiti kod kuće, u vrtiću ili školi. Na taj način aktivnost ne završava izlaskom iz knjižnice, nego se može nastaviti u drugom okruženju i poslužiti kao povod za razgovor o knjigama i čitanju.
Dva su izdanja sadržajno povezana, ali nisu međusobno uvjetovana. Mogu se koristiti zajedno u okviru iste radionice, odvojeno ili pak prema pojedinačnim listovima/temama ovisno o dobi djece, veličini skupine, raspoloživom vremenu i cilju aktivnosti.
Primjeri i aktivnosti iz publikacije “Mala knjižnična knjižnica”
Vizuali, grafička oprema i prijelom obaju materijala izrađeni su uz pomoć alata ChatGPT. Stručni sadržaj i zadatci proizišli su iz stvarne knjižnične prakse, dok je digitalni alat korišten kao pomoć u njihovu vizualnom oblikovanju. Time je ispitana i mogućnost primjene novih alata u pripremi jednostavnih edukativnih sadržaja prilagođenih potrebama određene ustanove i njezinih korisnika.
Oba su izdanja pripremljena za uporabu u digitalnom i tiskanom obliku. Takav je pristup omogućio izradu uz minimalan proračun te naknadno ispisivanje potrebnog broja primjeraka. Ovakav način izrade može biti koristan i drugim manjim knjižnicama koje raspolažu ograničenim financijskim, tehničkim ili kadrovskim mogućnostima.
Materijali se mogu koristiti samostalno ili povezati sa slikovnicama koje govore o knjižnici, bibliobusu, čitanju ili kućicama za knjige. Mogu se uključiti u organizirane posjete vrtićkih skupina i školskih razreda, radionice, programe poticanja čitanja i druge aktivnosti upoznavanja djece s knjižnicom.
Prvi susret s knjižnicom ne bi trebao biti sveden samo na nabrajanje zabrana i pravila. Dijete treba dobiti priliku istražiti prostor, postaviti pitanja i isprobati postupke koji će mu poslije omogućiti samostalnije korištenje knjižnice. Igra pritom nije dodatak učenju, nego način na koji dijete razumije nove odnose, prostore i pravila.
Izradom ovih radnih materijala nastojalo se knjižnicu prikazati kao zajednički prostor koji ima svoju organizaciju i pravila, ali istodobno omogućuje izbor, istraživanje, učenje i druženje. Knjižnična pismenost tako započinje prije samostalnog čitanja – prvim ulaskom u knjižnicu, prvim odabirom knjige i prvim iskustvom pripadanja prostoru koji je otvoren svim članovima zajednice.