Franjo Rački – prvi Akademijin predsjednik: nova virtualna zbirka na portalu DiZbi.HAZU
Povodom 160. obljetnice proglašenja Franje Račkoga prvim predsjednikom Akademije na portalu DiZbi.HAZU objavljena je virtualna zbirka “Franjo Rački – prvi Akademijin predsjednik”. Okupljajući njegova djela, literaturu o njemu te arhivsko i muzejsko gradivo, zbirka omogućuje uvid u raznovrsne izvore za proučavanje znanstvenika čiji je rad obilježio hrvatsku historiografiju i prva desetljeća Akademijina djelovanja.
Franjo Rački (1828. – 1894.), povjesničar, jezikoslovac, publicist i političar, predsjedao je tadašnjom Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti od 1866. do 1886. godine. Njegovo bavljenje prošlošću uključivalo je istraživanje, prikupljanje i objavljivanje povijesnih vrela, a širina njegovih interesa vidljiva je i u građi predstavljenoj u zbirci. Uz opsežne rasprave i priređena izdanja, u njoj se nalaze i kraći znanstveni prilozi i prikazi, koji upotpunjuju sliku njegova sudjelovanja u intelektualnom životu 19. stoljeća.
Zbirka trenutačno obuhvaća 197 bibliografskih zapisa, od kojih 145 ima pridružene digitalne objekte. Građu je predstavilo osam Akademijinih jedinica: Knjižnica HAZU, Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Strossmayerova galerija starih majstora, zavodi za povijesne znanosti u Zadru i za znanstveni rad u Varaždinu, Jadranski zavod, Arhiv HAZU te Gliptoteka HAZU. Fondovi u virtualnom prostoru povezuju oko zajedničke teme, uz očuvanje podataka o ustanovama u kojima se pojedini primjerci i predmeti čuvaju.
Među naslovima koji pokazuju raznolikost njegova rada nalaze se primjerice “Assemanov ili vatikanski evangelistar”, rasprava “Bogomili i Patareni” te “Akademijska galerija Strossmayerova”. Uz njih su okupljeni radovi posvećeni njegovu životu i djelovanju, kao i bibliografija njegovih radova i radova o njemu. Takvim povezivanjem moguće je usporedno pratiti autorove istraživačke interese i pitanja koja su njegovu opusu postavljali kasniji tumači. Za takvo je čitanje osobito važna bibliografska obrada: ona omogućuje razlikovanje izdanja, utvrđivanje autorske i uredničke odgovornosti te smještanje pojedinoga priloga u publikacijski kontekst.
Omogućeno je pretraživanje po metapodatcima i tekstu te pregledavanje, preuzimanje i ispis sadržaja u skladu s pripadajućim autorskim pravima. Ovako okupljena građa pruža zajedničko polazište povjesničarima, knjižničarima, studentima i drugim zainteresiranim čitateljima. Tekstovi Franje Račkoga mogu se čitati uz radove koji ih tumače, a pojedinačna djela promatrati u širem kontekstu njegova djelovanja. Bibliografski zapis pritom otvara put daljnjem istraživanju: vodi do tekstova, predmeta i dokumenata povezanih s Račkim te pokazuje kako se njegovo djelo u Akademiji čuvalo i proučavalo kroz naraštaje.
Franjo Rački (1828. – 1894.), povjesničar, jezikoslovac, publicist i političar, predsjedao je tadašnjom Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti od 1866. do 1886. godine. Njegovo bavljenje prošlošću uključivalo je istraživanje, prikupljanje i objavljivanje povijesnih vrela, a širina njegovih interesa vidljiva je i u građi predstavljenoj u zbirci. Uz opsežne rasprave i priređena izdanja, u njoj se nalaze i kraći znanstveni prilozi i prikazi, koji upotpunjuju sliku njegova sudjelovanja u intelektualnom životu 19. stoljeća.
Zbirka trenutačno obuhvaća 197 bibliografskih zapisa, od kojih 145 ima pridružene digitalne objekte. Građu je predstavilo osam Akademijinih jedinica: Knjižnica HAZU, Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Strossmayerova galerija starih majstora, zavodi za povijesne znanosti u Zadru i za znanstveni rad u Varaždinu, Jadranski zavod, Arhiv HAZU te Gliptoteka HAZU. Fondovi u virtualnom prostoru povezuju oko zajedničke teme, uz očuvanje podataka o ustanovama u kojima se pojedini primjerci i predmeti čuvaju.
Među naslovima koji pokazuju raznolikost njegova rada nalaze se primjerice “Assemanov ili vatikanski evangelistar”, rasprava “Bogomili i Patareni” te “Akademijska galerija Strossmayerova”. Uz njih su okupljeni radovi posvećeni njegovu životu i djelovanju, kao i bibliografija njegovih radova i radova o njemu. Takvim povezivanjem moguće je usporedno pratiti autorove istraživačke interese i pitanja koja su njegovu opusu postavljali kasniji tumači. Za takvo je čitanje osobito važna bibliografska obrada: ona omogućuje razlikovanje izdanja, utvrđivanje autorske i uredničke odgovornosti te smještanje pojedinoga priloga u publikacijski kontekst.
Omogućeno je pretraživanje po metapodatcima i tekstu te pregledavanje, preuzimanje i ispis sadržaja u skladu s pripadajućim autorskim pravima. Ovako okupljena građa pruža zajedničko polazište povjesničarima, knjižničarima, studentima i drugim zainteresiranim čitateljima. Tekstovi Franje Račkoga mogu se čitati uz radove koji ih tumače, a pojedinačna djela promatrati u širem kontekstu njegova djelovanja. Bibliografski zapis pritom otvara put daljnjem istraživanju: vodi do tekstova, predmeta i dokumenata povezanih s Račkim te pokazuje kako se njegovo djelo u Akademiji čuvalo i proučavalo kroz naraštaje.
Odabrana djela Franje Račkoga i izdanja o njegovu životu i radu na portalu DiZbi.HAZU
Kosta Angeli Radovani, Medalja s likom Franje Račkoga. Gliptoteka HAZU, Zbirka medalja i plaketa
Rudolf Valdec, Portret dr. Franje Račkoga, 1901., sadra, Gliptoteka HAZU, Zbirka hrvatskog kiparstva od XIX. do XXI. stoljeća