Mala knjižnica po mjeri zajednice: iskustvo planiranja i opremanja prostora Narodne knjižnice Virje
Narodna knjižnica Virje već dugi niz godina djeluje u zgradi nekadašnje “stare škole“, vrijednom primjeru lokalne arhitektonske baštine i kulturnom dobru smještenom u samom središtu mjesta. Smještajem knjižnice nekada slabo korišten prostor postupno je prerastao u jedno od najaktivnijih mjesta lokalne zajednice – prostor kulture, susreta i svakodnevnog boravka korisnika svih generacija.
Zbog nužne obnove i konzervacije zgrade i velikih statičkih zahvata, radovima koji su započeti 2023. godine predviđeno je preseljenje Knjižnice u drugo krilo iste zgrade i dinamičan plan za obnovu cijele građevine s jedinstvenom namjenom smještaja kulturne infrastrukture. U novom prostoru, ali na istoj adresi, ostaje muzej, preimenovan u Muzej Podravine, te Narodna knjižnica Virje, a veliki dio prostora imat će širu javnu namjenu (multimedijalna dvorana, gastro-prezentacijska dvorana, makerspace). Krajem 2024. godine Knjižnica je preseljena u drugo krilo iste zgrade, čime su stvoreni preduvjeti za kvalitetniju organizaciju prostora i razvoj novih usluga. Preseljenje je predstavljalo mnogo više od fizičkog premještanja fonda i opreme. Iskorišteno je kao prilika za promišljanje suvremene uloge knjižnice te oblikovanje prostora koji će odgovarati stvarnim potrebama zajednice i načinima na koje korisnici danas koriste knjižnične usluge.
U knjižničnoj se praksi često govori o knjižnici kao “trećem prostoru“, mjestu koje nije ni dom ni radno mjesto, nego sigurno i dostupno okruženje za boravak, susrete, razmjenu ideja i osobni razvoj. Takvo razumijevanje knjižnice bilo je jedno od polazišta pri planiranju novog prostora Narodne knjižnice Virje. Cilj nije bio samo osigurati smještaj za knjižničnu građu, nego stvoriti prostor koji će podržavati različite oblike učenja, rada, druženja i sudjelovanja u kulturnim sadržajima. Poseban izazov predstavljala je činjenica da se radi o maloj narodnoj knjižnici koja istodobno mora odgovarati na potrebe vrlo različitih skupina korisnika. Knjižnica djeluje u zajednici od približno 3800 stanovnika, a njezini korisnici obuhvaćaju djecu predškolske dobi, učenike, mlade, obitelji, radnoaktivno stanovništvo i osobe starije životne dobi. Osim individualnih korisnika, Knjižnica redovito surađuje s dječjim vrtićem, osnovnom i srednjom školom, udrugama i drugim ustanovama u zajednici. Takva raznolikost korisnika zahtijeva visok stupanj fleksibilnosti prostora i opreme, a naročito dva zaposlena knjižničara.
Proces planiranja započeo je analizom postojećih usluga i programa. Umjesto tradicionalnog pristupa, u kojem se prostor organizira prvenstveno prema vrsti knjižnične građe ili ustroju odjela, polazište je bilo pitanje na koji način korisnici koriste Knjižnicu i koje aktivnosti u njoj žele ostvarivati. Drugim riječima, prostor je promatran kroz perspektivu korisničkog iskustva (User Experience – UX) i cjelokupnog doživljaja boravka u knjižnici (Customer Experience – CX).
Analiza je pokazala nekoliko važnih obilježja korisničke zajednice. Među najaktivnijim korisnicima ističu se djeca osnovnoškolske dobi te obitelji koje knjižnicu koriste zajedno. Velik broj programa odvija se u grupnom obliku, kroz radionice, susrete, pričaonice i edukativne aktivnosti. Istodobno postoji potreba za prostorima koji omogućuju individualni rad, korištenje računala, pristup digitalnim sadržajima i mirno čitanje. Takvi rezultati usmjerili su oblikovanje prostora prema funkcijama i aktivnostima, a ne isključivo prema zbirkama. Mala knjižnica podrazumijeva i malu kvadraturu pa je jedno od ključnih rješenja bilo stvaranje niza funkcionalnih mikrolokacija, odnosno tematskih prostora unutar knjižnice. Umjesto jedinstvenog otvorenog prostora s policama i stolovima, oblikovani su različiti “kutići“ koji korisnicima jasno komuniciraju mogućnosti korištenja knjižnice.
Na Dječjem odjelu posebno mjesto zauzima prostor za zajedničko čitanje slikovnica, osmišljen kao ugodno okruženje u kojem roditelji i drugi članovi obitelji mogu provoditi vrijeme s djecom. Takav prostor podržava razvoj čitalačkih navika od najranije dobi te naglašava ulogu knjižnice kao mjesta obiteljskog okupljanja i zajedničkog učenja. Uz njega je planiran prostor za pripovijedanje, grupni rad i radionice, prilagodljiv različitim programskim aktivnostima. Mobilni namještaj omogućuje brzo preoblikovanje prostora ovisno o potrebama pojedinog programa, što je osobito važno u manjim knjižnicama gdje isti prostor mora istodobno obavljati više funkcija.
Računalna radna mjesta omogućuju individualni ili grupni rad i nastavljaju se prostorom za makerspace aktivnosti, kreativne radionice i razvoj digitalnih kompetencija, gaming i neformalna druženja. Takvi prostori doprinose stvaranju osjećaja pripadnosti i povećavaju vjerojatnost redovitog korištenja knjižnice. Istodobno su osigurana mjesta za individualni rad i učenje, kako za djecu, tako i za odrasle korisnike. Time knjižnica odgovara na sve izraženiju potrebu za mirnim i dostupnim prostorima za rad, što je osobito važno u našoj zajednici u kojoj takav javni prostor ne postoji osim u knjižnici.
Nabava opreme provedena je postupcima jednostavne nabave, a opremanje Dječjeg odjela realizirano je tijekom 2025. godine, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i osnivača, Općine Virje. Nova oprema obuhvatila je police za različite vrste knjižnične građe, knjižnični pult prilagođen djeci, radne stolove, namještaj za radionice i druga rješenja usklađena s organizacijom novog prostora. I ovdje smo susreli specifične probleme “malih“ knjižnica i malih projekata. Vodeće tvrtke na tržištu koje se bave opremanjem knjižnica i prepoznatljive su po praktičnim modernim rješenjima, u potpunosti su bile nezainteresirane za suradnju te je izazov bio uopće dobiti ponudu izvođača koji ima kapacitet za odraditi poslove opremanja. Zbog malog budžeta, uz podršku Osnivača, odabran je “uradi sam“ pristup dizajniranju namještaja i prostora uz besplatne online alate (SketchUp – besplatni trial period i Planer 5D) te konzultacije s korisnicima koji su profesionalci u arhitekturi i dizajnu, a koji su u ovom slučaju djelovali kao volonteri.
Preseljenje je iskorišteno kao prilika za svojevrsni “reset“ prostora, ali i načina na koji se knjižnica predstavlja korisnicima. Stoga je ovo preseljenje iskorišteno i kao prilika za redizajn vizualnog identiteta Knjižnice. Organizacija prostora, raspored sadržaja, vizualna komunikacija i signalizacija promatrani su kao dijelovi jedinstvenog korisničkog iskustva.
Iskustvo Narodne knjižnice Virje pokazuje kako veličina knjižnice nije presudan čimbenik kvalitete prostora. Upravo su male knjižnice često u prednosti jer lakše prepoznaju potrebe svojih korisnika i brže prilagođavaju svoje usluge promjenama u zajednici. Kada se planiranje prostora temelji na stvarnim korisničkim navikama i potrebama, opremanje knjižnice postaje mnogo više od nabave namještaja – postaje alat za razvoj zajednice, jačanje društvene uključenosti i stvaranje prostora u kojem se korisnici osjećaju dobrodošlo, sigurno i potaknuto na aktivno sudjelovanje.
Zbog nužne obnove i konzervacije zgrade i velikih statičkih zahvata, radovima koji su započeti 2023. godine predviđeno je preseljenje Knjižnice u drugo krilo iste zgrade i dinamičan plan za obnovu cijele građevine s jedinstvenom namjenom smještaja kulturne infrastrukture. U novom prostoru, ali na istoj adresi, ostaje muzej, preimenovan u Muzej Podravine, te Narodna knjižnica Virje, a veliki dio prostora imat će širu javnu namjenu (multimedijalna dvorana, gastro-prezentacijska dvorana, makerspace). Krajem 2024. godine Knjižnica je preseljena u drugo krilo iste zgrade, čime su stvoreni preduvjeti za kvalitetniju organizaciju prostora i razvoj novih usluga. Preseljenje je predstavljalo mnogo više od fizičkog premještanja fonda i opreme. Iskorišteno je kao prilika za promišljanje suvremene uloge knjižnice te oblikovanje prostora koji će odgovarati stvarnim potrebama zajednice i načinima na koje korisnici danas koriste knjižnične usluge.
U knjižničnoj se praksi često govori o knjižnici kao “trećem prostoru“, mjestu koje nije ni dom ni radno mjesto, nego sigurno i dostupno okruženje za boravak, susrete, razmjenu ideja i osobni razvoj. Takvo razumijevanje knjižnice bilo je jedno od polazišta pri planiranju novog prostora Narodne knjižnice Virje. Cilj nije bio samo osigurati smještaj za knjižničnu građu, nego stvoriti prostor koji će podržavati različite oblike učenja, rada, druženja i sudjelovanja u kulturnim sadržajima. Poseban izazov predstavljala je činjenica da se radi o maloj narodnoj knjižnici koja istodobno mora odgovarati na potrebe vrlo različitih skupina korisnika. Knjižnica djeluje u zajednici od približno 3800 stanovnika, a njezini korisnici obuhvaćaju djecu predškolske dobi, učenike, mlade, obitelji, radnoaktivno stanovništvo i osobe starije životne dobi. Osim individualnih korisnika, Knjižnica redovito surađuje s dječjim vrtićem, osnovnom i srednjom školom, udrugama i drugim ustanovama u zajednici. Takva raznolikost korisnika zahtijeva visok stupanj fleksibilnosti prostora i opreme, a naročito dva zaposlena knjižničara.
Proces planiranja započeo je analizom postojećih usluga i programa. Umjesto tradicionalnog pristupa, u kojem se prostor organizira prvenstveno prema vrsti knjižnične građe ili ustroju odjela, polazište je bilo pitanje na koji način korisnici koriste Knjižnicu i koje aktivnosti u njoj žele ostvarivati. Drugim riječima, prostor je promatran kroz perspektivu korisničkog iskustva (User Experience – UX) i cjelokupnog doživljaja boravka u knjižnici (Customer Experience – CX).
Analiza je pokazala nekoliko važnih obilježja korisničke zajednice. Među najaktivnijim korisnicima ističu se djeca osnovnoškolske dobi te obitelji koje knjižnicu koriste zajedno. Velik broj programa odvija se u grupnom obliku, kroz radionice, susrete, pričaonice i edukativne aktivnosti. Istodobno postoji potreba za prostorima koji omogućuju individualni rad, korištenje računala, pristup digitalnim sadržajima i mirno čitanje. Takvi rezultati usmjerili su oblikovanje prostora prema funkcijama i aktivnostima, a ne isključivo prema zbirkama. Mala knjižnica podrazumijeva i malu kvadraturu pa je jedno od ključnih rješenja bilo stvaranje niza funkcionalnih mikrolokacija, odnosno tematskih prostora unutar knjižnice. Umjesto jedinstvenog otvorenog prostora s policama i stolovima, oblikovani su različiti “kutići“ koji korisnicima jasno komuniciraju mogućnosti korištenja knjižnice.
Na Dječjem odjelu posebno mjesto zauzima prostor za zajedničko čitanje slikovnica, osmišljen kao ugodno okruženje u kojem roditelji i drugi članovi obitelji mogu provoditi vrijeme s djecom. Takav prostor podržava razvoj čitalačkih navika od najranije dobi te naglašava ulogu knjižnice kao mjesta obiteljskog okupljanja i zajedničkog učenja. Uz njega je planiran prostor za pripovijedanje, grupni rad i radionice, prilagodljiv različitim programskim aktivnostima. Mobilni namještaj omogućuje brzo preoblikovanje prostora ovisno o potrebama pojedinog programa, što je osobito važno u manjim knjižnicama gdje isti prostor mora istodobno obavljati više funkcija.
Računalna radna mjesta omogućuju individualni ili grupni rad i nastavljaju se prostorom za makerspace aktivnosti, kreativne radionice i razvoj digitalnih kompetencija, gaming i neformalna druženja. Takvi prostori doprinose stvaranju osjećaja pripadnosti i povećavaju vjerojatnost redovitog korištenja knjižnice. Istodobno su osigurana mjesta za individualni rad i učenje, kako za djecu, tako i za odrasle korisnike. Time knjižnica odgovara na sve izraženiju potrebu za mirnim i dostupnim prostorima za rad, što je osobito važno u našoj zajednici u kojoj takav javni prostor ne postoji osim u knjižnici.
Nabava opreme provedena je postupcima jednostavne nabave, a opremanje Dječjeg odjela realizirano je tijekom 2025. godine, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i osnivača, Općine Virje. Nova oprema obuhvatila je police za različite vrste knjižnične građe, knjižnični pult prilagođen djeci, radne stolove, namještaj za radionice i druga rješenja usklađena s organizacijom novog prostora. I ovdje smo susreli specifične probleme “malih“ knjižnica i malih projekata. Vodeće tvrtke na tržištu koje se bave opremanjem knjižnica i prepoznatljive su po praktičnim modernim rješenjima, u potpunosti su bile nezainteresirane za suradnju te je izazov bio uopće dobiti ponudu izvođača koji ima kapacitet za odraditi poslove opremanja. Zbog malog budžeta, uz podršku Osnivača, odabran je “uradi sam“ pristup dizajniranju namještaja i prostora uz besplatne online alate (SketchUp – besplatni trial period i Planer 5D) te konzultacije s korisnicima koji su profesionalci u arhitekturi i dizajnu, a koji su u ovom slučaju djelovali kao volonteri.
Preseljenje je iskorišteno kao prilika za svojevrsni “reset“ prostora, ali i načina na koji se knjižnica predstavlja korisnicima. Stoga je ovo preseljenje iskorišteno i kao prilika za redizajn vizualnog identiteta Knjižnice. Organizacija prostora, raspored sadržaja, vizualna komunikacija i signalizacija promatrani su kao dijelovi jedinstvenog korisničkog iskustva.
Iskustvo Narodne knjižnice Virje pokazuje kako veličina knjižnice nije presudan čimbenik kvalitete prostora. Upravo su male knjižnice često u prednosti jer lakše prepoznaju potrebe svojih korisnika i brže prilagođavaju svoje usluge promjenama u zajednici. Kada se planiranje prostora temelji na stvarnim korisničkim navikama i potrebama, opremanje knjižnice postaje mnogo više od nabave namještaja – postaje alat za razvoj zajednice, jačanje društvene uključenosti i stvaranje prostora u kojem se korisnici osjećaju dobrodošlo, sigurno i potaknuto na aktivno sudjelovanje.