Rekonstrukcija i opremanje Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica – prema modelu pametne i održive knjižnice
Projekt “Rekonstrukcija i opremanje Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica” jedan je od najvećih razvojnih projekata u povijesti virovitičkog knjižničarstva. Krajem 2024. godine projektu su odobrena sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnoj vrijednosti od 1 191 054,05 eura, dok provedba traje do kraja 2026. godine. Cilj je projekta transformirati knjižnicu u suvremeno, tehnološki unaprijeđeno, energetski održivo i društveno uključivo središte lokalne zajednice.
Projekt se provodi u partnerstvu Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica i Grada Virovitice te obuhvaća građevinsku dogradnju knjižnice, uvođenje automatizacije putem RFID tehnologije, nabavu informacijsko-komunikacijske opreme i namještaja, energetsku obnovu sustava grijanja, hlađenja i ventilacije te razvoj novih inkluzivnih programa i digitalnih usluga.
Narodne knjižnice danas više nisu isključivo mjesta posudbe knjiga. One postaju otvoreni prostori zajednice, mjesta susreta, cjeloživotnog učenja, kulturnih aktivnosti i digitalne uključenosti. Upravo je takva razvojna vizija temelj projekta virovitičke gradske knjižnice. Kao matična županijska knjižnica danas djeluje na 1000 m² (prije dogradnje), zapošljava 19 djelatnika, raspolaže fondom od približno 107 000 jedinica knjižnične građe te ima više od 4300 aktivnih članova i oko 11 500 korisnika. Centar je kulturnih, informacijskih i cjeloživotnih obrazovnih aktivnosti u zajednici. Uz rastuću redovnu knjižničnu djelatnost organizira velik broj stručnih programa, razvija digitalne zbirke te organizira rad Bibliobusne službe Virovitičko-podravske županije, Područne knjižnice i čitaonice “Matija Gubec” Suhopolje i Knjižničnog stacionara u Učeničkom domu Virovitica.
Analiza potreba korisnika i iskustava s postojećim prostorom, dokumentirana ovogodišnjim istraživanjem, pokazala je nekoliko ključnih izazova: nedostatak prostora za mlade i grupni rad, potrebu za dodatnom višenamjenskom dvoranom, modernizacijom tehnološke infrastrukture te povećanjem dostupnosti knjižničnih usluga. Projekt rekonstrukcije osmišljen je kao odgovor na te potrebe.
Dogradnja knjižnice i novi sadržaji
Najvidljiviji dio projekta odnosi se na izgradnju aneksa postojeće zgrade knjižnice. Novi dio objekta uključuje dvije višenamjenske cjeline: 1. prostor “Moj klub – @Pogon mladih” namijenjen je mladima, individualnom i grupnom radu, boravku, učenju, korištenju računala i druženju; 2. “Studio+” zamišljen je kao čitaonica tiska, fleksibilna višenamjenska dvorana za književne susrete, radionice, predavanja, izložbe i druge kulturne programe.
Novi prostori opremljeni su modularnim namještajem i suvremenom informacijsko-komunikacijskom te audiovizualnom opremom kako bi se mogli prilagođavati raznim vrstama aktivnosti i potrebama korisnika. Projektom je predviđena i potpuna prilagodba prostora osobama s invaliditetom i drugim ranjivim skupinama. Dogradnja je projektirana prema načelima energetske učinkovitosti i održivosti. Novi dio zgrade planiran je kao prostor gotovo nulte energije, uz korištenje kvalitetnih izolacijskih materijala, obnovljivih izvora energije i suvremenih sustava grijanja i hlađenja.
RFID tehnologija i open libraries koncept
Jedna je od najvažnijih razvojnih komponenti projekta uvođenje RFID tehnologije u knjižnično poslovanje. Provedeno je čipiranje cjelokupnoga knjižničnog fonda te nabava uređaja za samostalnu posudbu i vraćanje knjižnične građe. Posebno je važan element vanjski knjigomat koji omogućuje povrat knjižnične građe 24 sata dnevno.
RFID sustav osigurava: bržu i jednostavniju posudbu i razduživanje građe; kvalitetnije praćenje fonda i olakšanu reviziju; povećanje sigurnosti knjižnične građe; rasterećenje djelatnika od rutinskih poslova.
Projekt također predstavlja prvi korak prema postupnom uvođenju koncepta open libraries, odnosno modela knjižnice s produženim radnim vremenom (bez osoblja) i djelomično automatiziranim uslugama. U tu je svrhu ugrađen sustav videonadzora, protuprovale i kontrole pristupa. Iskustva nordijskih zemalja, posebno Danske, pokazuju kako takav model može značajno povećati dostupnost knjižničnih usluga i broj korisnika, a upravo je povećanje dostupnosti jedan od ključnih ciljeva ovoga projekta.
Zelena i održiva knjižnica
Projekt snažno naglašava održivost i zelenu tranziciju knjižnica. Instalirana je fotonaponska elektrana i dizalica topline, čime bi knjižnica trebala postići približno 80 % energetske održivosti. Osim toga, projekt uključuje postavljanje pametnih klupa, mjerača kvalitete zraka te punionica za električne bicikle i romobile. Knjižnica već provodi brojne ekološke aktivnosti kroz nacionalnu akciju “Pokrenimo zelene knjižnice”, lokalni program “Misli zeleno – čitaj prirodno” i Erasmus akreditaciju s ciljem unapređenja zelenih programa, a projekt rekonstrukcije predstavlja logičan nastavak razvoja održivih knjižničnih praksi. Time se izravno povezujemo s ciljevima održivog razvoja i konceptom zelenih knjižnica koji posljednjih godina postaje važan dio suvremenog knjižničarstva.
Nove usluge i digitalna transformacija
Osim infrastrukturnih ulaganja, projekt uključuje i razvoj novih knjižničnih sadržaja i usluga. Planirane aktivnosti obuhvaćaju STEM radionice za djecu i mlade, radionice digitalne pismenosti za osobe starije životne dobi, radionice hrvatskoga znakovnog jezika te poduzetničke startup radionice. Važan dio projekta odnosi se i na prelazak na novi sustav za knjižnično upravljanje ZaKi te izradu nove mrežne stranice i digitalnog arhiva zavičajne građe. Novi sustav omogućit će kvalitetnije upravljanje fondom, bolje korisničko iskustvo i razvoj dodatnih digitalnih usluga, uključujući veću dostupnost digitalnih i zvučnih knjiga. Na taj se način želi povećati dostupnost knjižničnih sadržaja i dodatno razviti knjižnicu kao mjesto digitalne pismenosti, obrazovanja i društvene uključenosti.
Projekt “Rekonstrukcija i opremanje Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica” predstavlja primjer suvremenog pristupa razvoju narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Spajanjem infrastrukturnih ulaganja, digitalne transformacije, održivosti i inkluzivnih programa knjižnicu nastojimo pozicionirati kao otvoreno, sigurno i fleksibilno središte zajednice. Uvođenje RFID tehnologije, razvoj koncepta open libraries, energetska tranzicija i novi edukativni sadržaji trebali bi dugoročno povećati dostupnost knjižničnih usluga i kvalitetu korisničkog iskustva. Projekt istovremeno pokazuje kako knjižnice, uz potporu europskih fondova i lokalne zajednice, mogu postati važni nositelji društvenih, kulturnih i tehnoloških promjena na lokalnoj razini.
Projekt se provodi u partnerstvu Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica i Grada Virovitice te obuhvaća građevinsku dogradnju knjižnice, uvođenje automatizacije putem RFID tehnologije, nabavu informacijsko-komunikacijske opreme i namještaja, energetsku obnovu sustava grijanja, hlađenja i ventilacije te razvoj novih inkluzivnih programa i digitalnih usluga.
Narodne knjižnice danas više nisu isključivo mjesta posudbe knjiga. One postaju otvoreni prostori zajednice, mjesta susreta, cjeloživotnog učenja, kulturnih aktivnosti i digitalne uključenosti. Upravo je takva razvojna vizija temelj projekta virovitičke gradske knjižnice. Kao matična županijska knjižnica danas djeluje na 1000 m² (prije dogradnje), zapošljava 19 djelatnika, raspolaže fondom od približno 107 000 jedinica knjižnične građe te ima više od 4300 aktivnih članova i oko 11 500 korisnika. Centar je kulturnih, informacijskih i cjeloživotnih obrazovnih aktivnosti u zajednici. Uz rastuću redovnu knjižničnu djelatnost organizira velik broj stručnih programa, razvija digitalne zbirke te organizira rad Bibliobusne službe Virovitičko-podravske županije, Područne knjižnice i čitaonice “Matija Gubec” Suhopolje i Knjižničnog stacionara u Učeničkom domu Virovitica.
Knjižnica prije EU projekta
Analiza potreba korisnika i iskustava s postojećim prostorom, dokumentirana ovogodišnjim istraživanjem, pokazala je nekoliko ključnih izazova: nedostatak prostora za mlade i grupni rad, potrebu za dodatnom višenamjenskom dvoranom, modernizacijom tehnološke infrastrukture te povećanjem dostupnosti knjižničnih usluga. Projekt rekonstrukcije osmišljen je kao odgovor na te potrebe.
Dogradnja knjižnice i novi sadržaji
Najvidljiviji dio projekta odnosi se na izgradnju aneksa postojeće zgrade knjižnice. Novi dio objekta uključuje dvije višenamjenske cjeline: 1. prostor “Moj klub – @Pogon mladih” namijenjen je mladima, individualnom i grupnom radu, boravku, učenju, korištenju računala i druženju; 2. “Studio+” zamišljen je kao čitaonica tiska, fleksibilna višenamjenska dvorana za književne susrete, radionice, predavanja, izložbe i druge kulturne programe.
Novi prostori opremljeni su modularnim namještajem i suvremenom informacijsko-komunikacijskom te audiovizualnom opremom kako bi se mogli prilagođavati raznim vrstama aktivnosti i potrebama korisnika. Projektom je predviđena i potpuna prilagodba prostora osobama s invaliditetom i drugim ranjivim skupinama. Dogradnja je projektirana prema načelima energetske učinkovitosti i održivosti. Novi dio zgrade planiran je kao prostor gotovo nulte energije, uz korištenje kvalitetnih izolacijskih materijala, obnovljivih izvora energije i suvremenih sustava grijanja i hlađenja.
Moj klub – @Pogon mladih
RFID tehnologija i open libraries koncept
Jedna je od najvažnijih razvojnih komponenti projekta uvođenje RFID tehnologije u knjižnično poslovanje. Provedeno je čipiranje cjelokupnoga knjižničnog fonda te nabava uređaja za samostalnu posudbu i vraćanje knjižnične građe. Posebno je važan element vanjski knjigomat koji omogućuje povrat knjižnične građe 24 sata dnevno.
RFID sustav osigurava: bržu i jednostavniju posudbu i razduživanje građe; kvalitetnije praćenje fonda i olakšanu reviziju; povećanje sigurnosti knjižnične građe; rasterećenje djelatnika od rutinskih poslova.
Projekt također predstavlja prvi korak prema postupnom uvođenju koncepta open libraries, odnosno modela knjižnice s produženim radnim vremenom (bez osoblja) i djelomično automatiziranim uslugama. U tu je svrhu ugrađen sustav videonadzora, protuprovale i kontrole pristupa. Iskustva nordijskih zemalja, posebno Danske, pokazuju kako takav model može značajno povećati dostupnost knjižničnih usluga i broj korisnika, a upravo je povećanje dostupnosti jedan od ključnih ciljeva ovoga projekta.
Zelena i održiva knjižnica
Projekt snažno naglašava održivost i zelenu tranziciju knjižnica. Instalirana je fotonaponska elektrana i dizalica topline, čime bi knjižnica trebala postići približno 80 % energetske održivosti. Osim toga, projekt uključuje postavljanje pametnih klupa, mjerača kvalitete zraka te punionica za električne bicikle i romobile. Knjižnica već provodi brojne ekološke aktivnosti kroz nacionalnu akciju “Pokrenimo zelene knjižnice”, lokalni program “Misli zeleno – čitaj prirodno” i Erasmus akreditaciju s ciljem unapređenja zelenih programa, a projekt rekonstrukcije predstavlja logičan nastavak razvoja održivih knjižničnih praksi. Time se izravno povezujemo s ciljevima održivog razvoja i konceptom zelenih knjižnica koji posljednjih godina postaje važan dio suvremenog knjižničarstva.
Nove usluge i digitalna transformacija
Osim infrastrukturnih ulaganja, projekt uključuje i razvoj novih knjižničnih sadržaja i usluga. Planirane aktivnosti obuhvaćaju STEM radionice za djecu i mlade, radionice digitalne pismenosti za osobe starije životne dobi, radionice hrvatskoga znakovnog jezika te poduzetničke startup radionice. Važan dio projekta odnosi se i na prelazak na novi sustav za knjižnično upravljanje ZaKi te izradu nove mrežne stranice i digitalnog arhiva zavičajne građe. Novi sustav omogućit će kvalitetnije upravljanje fondom, bolje korisničko iskustvo i razvoj dodatnih digitalnih usluga, uključujući veću dostupnost digitalnih i zvučnih knjiga. Na taj se način želi povećati dostupnost knjižničnih sadržaja i dodatno razviti knjižnicu kao mjesto digitalne pismenosti, obrazovanja i društvene uključenosti.
Knjižnica nakon izgradnje aneksa
Projekt “Rekonstrukcija i opremanje Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica” predstavlja primjer suvremenog pristupa razvoju narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Spajanjem infrastrukturnih ulaganja, digitalne transformacije, održivosti i inkluzivnih programa knjižnicu nastojimo pozicionirati kao otvoreno, sigurno i fleksibilno središte zajednice. Uvođenje RFID tehnologije, razvoj koncepta open libraries, energetska tranzicija i novi edukativni sadržaji trebali bi dugoročno povećati dostupnost knjižničnih usluga i kvalitetu korisničkog iskustva. Projekt istovremeno pokazuje kako knjižnice, uz potporu europskih fondova i lokalne zajednice, mogu postati važni nositelji društvenih, kulturnih i tehnoloških promjena na lokalnoj razini.