Baštinske radionice u Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec
U Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec tijekom 2026. godine održan je ciklus radionica “Baština u rukama”, program sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Velik interes javnosti za radionice lončarstva održane u prostorima knjižnice tijekom 2025. godine bio je poticaj za širenje ponude sličnih sadržaja u knjižnici te je osmišljen program pod nazivom “Baština u rukama”. Programom su obuhvaćena četiri ciklusa radionica s četiri različita sadržaja: dvije radionice izrade črne pisanice, radionica lončarstva, radionica izrade veza na ropčeku te radionica izrade cekara od komušine. Radionice su se odvijale u multimedijalnoj dvorani knjižnice.
Ove su radionice nastavak višegodišnjih suradnji s voditeljicama i nositeljicama tradicijskih vještina koje knjižnica ostvaruje kroz različite programe. Njihovim uključivanjem u programe knjižnice građanima se nastoji približiti lokalna baština te potaknuti učenje i očuvanje tradicijskih zanata i vještina.
Radionice izrade črne pisanice kontinuirano se održavaju u knjižnici od 2021. godine. Črna pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Radionice vodi Vladimira Rodiger Kuretić, koja je umijeće izrade črne pisanice savladala na ranije održavanim radionicama u knjižnici, učeći od Biserke Vučenik, nositeljice tog kulturnog dobra. Na taj se način znanje o izradi črne pisanice prenosi dalje, a knjižnica postaje mjesto očuvanja tradicijske vještine. Tijekom 2026. godine organizirane su dvije radionice (18. i 19. ožujka) na kojima je sudjelovalo 35 sudionika.
Na radionicama su se sudionici imali priliku upoznati s izradom črne pisanice u svim fazama, od pripreme i ukrašavanja voskom do njezina bojanja. Pritom su imali priliku upoznati se i s tradicijskim pojmovima, kao što su kljičica, čoskanje, alatima i materijalima koji se koriste u izradi, kao što su vosak, pisaljka i crna boja. Poseban dio radionice posvećen je običaju sestrenja i bratimljenja koji je sudionicima predstavljen praktičnim prikazom.
Radionica lončarstva nastavak je suradnje s Đurđicom Horvat, nositeljicom kulturnog dobra “Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske”, upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Đurđica Horvat višegodišnja je suradnica knjižnice i sudionica brojnih programa i aktivnosti, osobito onih posvećenih predstavljanju i očuvanju lončarske tradicije. Radionica je održana 29. srpnja 2026. godine, a sudjelovalo je 20 sudionika.
Polaznici su na radionici imali priliku upoznati osnovne postupke izrade predmeta od gline te se samostalno okušati u radu na lončarskom kolu. Pod vodstvom Đurđice Horvat izrađivali su tradicionalni glineni vrček, bidricu ili posudu prema vlastitom izboru.
Radionicu izrade veza na ropčeku vodila je Marijana Hadeljan, voditeljica sekcije “Rukotvorine” KUU “Zvon” Mala Subotica. Radionica je održana 30. srpnja 2026. godine, a sudjelovalo je 15 polaznika.
Na radionici su sudionici imali priliku upoznati različite vrste veza te izvesti svoje inicijale na ropček – pamučnu maramicu. Vezenje inicijala na ropček u prošlosti je imalo praktičnu svrhu – na taj se način označavalo kome pripada pojedini ropček, što je osobito bila praksa u većim kućanstvima. Danas se ropček koristi kao ukras na narodnim nošnjama u izvođenju tradicionalnih plesova, a može biti i prigodan suvenir koji podsjeća na međimursku tradiciju i običaje.
Radionicu izrade cekara od komušine vodile su jedne od posljednjih čuvarica ove vještine, Branka Mezga i Dušanka Medved. Na radionici su polaznici imali priliku probati isplesti dio cekara i tako se okušati u ovom zahtjevnom poslu. Radionica je održana 31. srpnja 2026. godine, a sudjelovalo je 15 sudionika.
Tradicija pletenja cekara nekada je bila raširena na području Nedelišća i Gornjeg Hrašćana u Međimurju i predstavljala je mogućnost dodatne zarade, dok se danas cekari izrađuju ponajprije u turističke i uporabne svrhe. Cekar se izrađuje od komušine ručno branog kukuruza, a njegova je izrada zahtjevan i dugotrajan posao koji traži posebnu vještinu i strpljenje.
Ciklus radionica “Baština u rukama” pokazao je velik interes građana za sadržaje povezane s lokalnom tradicijom i običajima. Radionice su ujedno pridonijele njegovanju i očuvanju međimurske baštine te omogućile izravan prijenos znanja i iskustava s nositelja tradicijskih vještina na nove generacije. Dio radionica održan je u sklopu programa Porcijunkolovo 2026., tradicionalne vjerske i kulturne manifestacije koja se svake godine održava u Čakovcu, čime se dodatno naglasila povezanost programa knjižnice s lokalnom zajednicom.
Jedan od izazova u organizaciji ovakvih radionica je ograničen broj sudionika. Zbog potrebe za individualnim pristupom voditeljice prema svakom polazniku posebno, broj polaznika bilo je potrebno prilagoditi kako bi se osigurala kvaliteta rada. Velik interes građana pritom potvrđuje potrebu za daljnjim razvijanjem i ponavljanjem ovakvih programa.
Iskustvo provedbe ciklusa “Baština u rukama” pokazuje da knjižnica, uz svoju temeljnu ulogu mjesta čitanja i učenja, može biti i prostor susreta ljudi, ideja i iskustava. Razvijanjem programa koji povezuju baštinu, kreativnost i aktivno sudjelovanje građana knjižnica ostvaruje svoju ulogu otvorenog mjesta susreta i pridonosi povezivanju lokalne zajednice s njezinim kulturnim nasljeđem.
Velik interes javnosti za radionice lončarstva održane u prostorima knjižnice tijekom 2025. godine bio je poticaj za širenje ponude sličnih sadržaja u knjižnici te je osmišljen program pod nazivom “Baština u rukama”. Programom su obuhvaćena četiri ciklusa radionica s četiri različita sadržaja: dvije radionice izrade črne pisanice, radionica lončarstva, radionica izrade veza na ropčeku te radionica izrade cekara od komušine. Radionice su se odvijale u multimedijalnoj dvorani knjižnice.
Ove su radionice nastavak višegodišnjih suradnji s voditeljicama i nositeljicama tradicijskih vještina koje knjižnica ostvaruje kroz različite programe. Njihovim uključivanjem u programe knjižnice građanima se nastoji približiti lokalna baština te potaknuti učenje i očuvanje tradicijskih zanata i vještina.
Radionice izrade črne pisanice kontinuirano se održavaju u knjižnici od 2021. godine. Črna pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Radionice vodi Vladimira Rodiger Kuretić, koja je umijeće izrade črne pisanice savladala na ranije održavanim radionicama u knjižnici, učeći od Biserke Vučenik, nositeljice tog kulturnog dobra. Na taj se način znanje o izradi črne pisanice prenosi dalje, a knjižnica postaje mjesto očuvanja tradicijske vještine. Tijekom 2026. godine organizirane su dvije radionice (18. i 19. ožujka) na kojima je sudjelovalo 35 sudionika.
Na radionicama su se sudionici imali priliku upoznati s izradom črne pisanice u svim fazama, od pripreme i ukrašavanja voskom do njezina bojanja. Pritom su imali priliku upoznati se i s tradicijskim pojmovima, kao što su kljičica, čoskanje, alatima i materijalima koji se koriste u izradi, kao što su vosak, pisaljka i crna boja. Poseban dio radionice posvećen je običaju sestrenja i bratimljenja koji je sudionicima predstavljen praktičnim prikazom.
Radionica lončarstva nastavak je suradnje s Đurđicom Horvat, nositeljicom kulturnog dobra “Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske”, upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Đurđica Horvat višegodišnja je suradnica knjižnice i sudionica brojnih programa i aktivnosti, osobito onih posvećenih predstavljanju i očuvanju lončarske tradicije. Radionica je održana 29. srpnja 2026. godine, a sudjelovalo je 20 sudionika.
Polaznici su na radionici imali priliku upoznati osnovne postupke izrade predmeta od gline te se samostalno okušati u radu na lončarskom kolu. Pod vodstvom Đurđice Horvat izrađivali su tradicionalni glineni vrček, bidricu ili posudu prema vlastitom izboru.
Radionicu izrade veza na ropčeku vodila je Marijana Hadeljan, voditeljica sekcije “Rukotvorine” KUU “Zvon” Mala Subotica. Radionica je održana 30. srpnja 2026. godine, a sudjelovalo je 15 polaznika.
Na radionici su sudionici imali priliku upoznati različite vrste veza te izvesti svoje inicijale na ropček – pamučnu maramicu. Vezenje inicijala na ropček u prošlosti je imalo praktičnu svrhu – na taj se način označavalo kome pripada pojedini ropček, što je osobito bila praksa u većim kućanstvima. Danas se ropček koristi kao ukras na narodnim nošnjama u izvođenju tradicionalnih plesova, a može biti i prigodan suvenir koji podsjeća na međimursku tradiciju i običaje.
Radionicu izrade cekara od komušine vodile su jedne od posljednjih čuvarica ove vještine, Branka Mezga i Dušanka Medved. Na radionici su polaznici imali priliku probati isplesti dio cekara i tako se okušati u ovom zahtjevnom poslu. Radionica je održana 31. srpnja 2026. godine, a sudjelovalo je 15 sudionika.
Tradicija pletenja cekara nekada je bila raširena na području Nedelišća i Gornjeg Hrašćana u Međimurju i predstavljala je mogućnost dodatne zarade, dok se danas cekari izrađuju ponajprije u turističke i uporabne svrhe. Cekar se izrađuje od komušine ručno branog kukuruza, a njegova je izrada zahtjevan i dugotrajan posao koji traži posebnu vještinu i strpljenje.
Ciklus radionica “Baština u rukama” pokazao je velik interes građana za sadržaje povezane s lokalnom tradicijom i običajima. Radionice su ujedno pridonijele njegovanju i očuvanju međimurske baštine te omogućile izravan prijenos znanja i iskustava s nositelja tradicijskih vještina na nove generacije. Dio radionica održan je u sklopu programa Porcijunkolovo 2026., tradicionalne vjerske i kulturne manifestacije koja se svake godine održava u Čakovcu, čime se dodatno naglasila povezanost programa knjižnice s lokalnom zajednicom.
Jedan od izazova u organizaciji ovakvih radionica je ograničen broj sudionika. Zbog potrebe za individualnim pristupom voditeljice prema svakom polazniku posebno, broj polaznika bilo je potrebno prilagoditi kako bi se osigurala kvaliteta rada. Velik interes građana pritom potvrđuje potrebu za daljnjim razvijanjem i ponavljanjem ovakvih programa.
Iskustvo provedbe ciklusa “Baština u rukama” pokazuje da knjižnica, uz svoju temeljnu ulogu mjesta čitanja i učenja, može biti i prostor susreta ljudi, ideja i iskustava. Razvijanjem programa koji povezuju baštinu, kreativnost i aktivno sudjelovanje građana knjižnica ostvaruje svoju ulogu otvorenog mjesta susreta i pridonosi povezivanju lokalne zajednice s njezinim kulturnim nasljeđem.