Podrška djeci i mladima s teškoćama čitanja i pisanja ususret Interliberu 2026.
Ususret Interliberu 2026. osvrćemo se na panel “Kad pisanje i čitanje djeci i mladima nije lako – podrška koja mijenja živote”, održan na Interliberu 2025. na galeriji paviljona 5 Zagrebačkog velesajma. Panel je okupio stručnjake iz područja obrazovanja, knjižničarstva, rehabilitacije i inkluzije radi jačanja međuinstitucionalne suradnje u podršci učenicima s teškoćama čitanja i pisanja. Sudionici su naglasili važnost pravodobnog prepoznavanja teškoća, prilagođenih nastavnih materijala i sustavne podrške roditeljima, učiteljima i stručnim suradnicima, uz posebnu ulogu knjižnica u razvoju pristupačnih usluga i inkluzivnih praksi.
Panel je organiziralo Hrvatsko knjižničarsko društvo u okviru Nacionalne kampanje “I ja želim čitati!”, u suradnji s Hrvatskim čitateljskim društvom i Hrvatskom knjižnicom za slijepe. Moderirao ga je dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Sudjelovali su dr. sc. Marijana Češi, viša savjetnica za hrvatski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje; Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice u NSK; nasl. izv. prof. dr. sc. Katarina Pavičić Dokoza, ravnateljica Poliklinike SUVAG; Zlatko Stić, dipl. ing., ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga; i Karolina Zlatar Radigović, knjižničarka i ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe.
Od vještine do interesa za čitanje
Dr. sc. Boris Jokić otvorio je raspravu pitanjem koliko djecu poučavamo kako čitati, a koliko im pomažemo razumjeti zašto čitati. Govoreći iz psihološke perspektive, čitanje je opisao kao kognitivnu i emocionalnu aktivnost, često povezanu s kreativnošću. Naglasio je doprinos čitanja razvoju mašte i kreativnosti mladih. Dr. sc. Marijana Češi naglasila je važnost učitelja i nastavnika koji vlastitim primjerom potiču čitateljske navike te kontinuiranoga stručnog usavršavanja usmjerenog na potrebe učenika.
Zlatko Stić predstavio je primjer dobre prakse u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga, naglasivši važnost školske knjižnice u stvaranju kulture inkluzije i razumijevanja. Uključivanje učenika u izbor građe, susreti s gostima i sadržaji povezani s njihovim interesima omogućuju da knjižnica bude prostor učenja i kulturnih događanja. Čitanje se tako povezuje s osobnim izborom i razmjenom iskustava, a motivacija razvija i izvan školskih obveza.
Pristupačnost i pravodobna podrška
Dunja Marija Gabriel naglasila je ulogu knjižnica u osiguravanju pristupačnoga okruženja te važnost čitateljskih programa i stručnih kompetencija knjižničara. Podrška djeci s teškoćama uključuje prilagodbu usluga, dostupnost odgovarajuće građe i povezivanje s učiteljima, roditeljima i stručnim službama.
Karolina Zlatar Radigović upozorila je na dostupnost knjiga osobama koje ne mogu koristiti standardni tisak. Hrvatska knjižnica za slijepe izrađuje prilagođene formate i razvija fond prema potrebama korisnika, uz potrebu daljnjeg unapređivanja sadržajne i tehnološke pristupačnosti.
Suradnja s roditeljima i prihvaćanje podrške
Boris Jokić otvorio je pitanje stigme i odgađanja traženja pomoći. Katarina Pavičić Dokoza ukazala je na složenost odnosa roditelja i stručnjaka. Prepoznavanje teškoće može biti povezano s osjećajem roditeljske odgovornosti, što otežava prihvaćanje podrške. Rasprava je istaknula važnost razumljive i podržavajuće komunikacije.
Zaključne poruke za trajnu podršku čitanju
U završnom osvrtu Boris Jokić povezao je poticanje čitanja, podršku osobama s teškoćama, ulogu knjižnica i suradnju s roditeljima. Trajna je vrijednost rasprave u povezivanju tih područja: pravodobno prepoznavanje potreba, prilagođeni materijali i stručna podrška zahtijevaju suradnju obitelji, škola, knjižnica i rehabilitacijskih ustanova. Podrška se mora prilagođavati djetetu i njegovu razvoju. Čitanje ne smije ostati samo obveza, već iskustvo radosti, kompetencije i osobnog rasta dostupno svakom djetetu.
Panel je potvrdio potrebu za snažnijom i sustavnijom međuinstitucionalnom suradnjom te razvojem modela podrške koji se aktivno prilagođava potrebama djece i mladih s teškoćama čitanja i pisanja.
Uoči Interlibera 2026. zaključci panela potiču nastavak suradnje kako bi čitanje bilo dostupnije djeci i mladima s teškoćama. Organizatori zahvaljuju sudionicima te pozivaju škole, knjižnice, stručnjake i roditelje na zajedničko djelovanje u izgradnji uključivoga i pravednoga sustava učenja i čitanja. Vrijednost takve podrške potvrđuje se u svakodnevnom iskustvu djeteta, izvan okvira pojedinačnih događanja.