15. Okrugli stol za školske knjižničare: Uloga/utjecaj digitalne tehnologije/umjetne inteligencije na korisnike školskih knjižnica
Petnaest okruglih stolova za školske knjižnice, iako bi se mnogi složili da bi “za školske knjižničare” naziv puno bolje odgovarao, je iza nas. Pričalo se na njima o financiranju, proaktivnom djelovanju, autorskom pravu, prostoru i opremanju, njegovanju kulturne baštine, (ne)dosegnutim standardima, prošlosti i budućnosti školskih knjižnica, darovitosti, lektiri, izazovima, prilikama i odgovornosti, ulozi masovnih medija na djecu i mlade, multikulturalnosti, EU fondovima te zakonima, pravilnicima i stvarnosti u kojima se nalaze školske knjižnice. Tematski se okrugli stol uvijek bavi aktualnim izazovima te se tako bavio i 15. Okrugli stol za školske knjižničare - “Ulogom/utjecajem digitalne tehnologije/umjetne inteligencije na korisnike školskih knjižnica”.
Organizirala ga je Sekcija za školske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva u suradnji s regionalnim Društvom knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te Strojarskom tehničkom školom Osijek gdje je i fizički Stol bio održan u petak, 11. listopada 2024. godine, kao uvod u Mjesec hrvatske knjige, ali i središnji događaj Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica.
Skup je uživo pratilo tridesetak, a virtualnim putem oko pedeset knjižničara, učitelja, nastavnika i kolega srodnih struka. Mrežni moderator bila je Nataša Mesić Muharemi. Sudionicima skupa obratilie su se Jasenka Pleško, predsjednica HKD-a, Tihonija Zovko, predsjednica DKSBS-a i Martina Plaščak u ime Sekcije za školske knjižnice te članica Organizacijskog i programskog odbora.
Uslijedilo je pet predavanja, posterska sesija te pet primjera dobre prakse. U prvom dijelu skupa, moderator je bila Daliborka Pavošević. Prof. dr. sc. Marijan Herceg s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, održao je predavanje “Izazovi umjetne inteligencije” kojim je dao uvod u temu. Na njega su se nastavili izv. prof. dr. sc. Mirko Duić, profesor s Odjela za informacijske tehnologije Sveučilišta u Zadru, s predavanjem “Generativna umjetna inteligencija u školskim knjižnicama: kako započeti avanturu učenja GenAI tehnologija s ciljem njihove primjene u obrazovanju korisnika i oblikovanju inovativnih knjižničnih usluga i programa”, i Tatjana Šijaković Katarinček iz Osnovne škole kralja Zvonimira Seget Donji s izlaganjem “Školski knjižničari i generativna AI: Izazovi i prilike”. Virgil Jureškin iz Osnovne škole Majstora Radovana Trogir izložio je “Ulogu školskih knjižničara u eri umjetne inteligencije”, dok se za kraj sudionicima, prije pauze obratila Alta Pavin Banović iz Medicinske škole Osijek, izlaganjem “Generacijski i digitalni raskoraci između školskih knjižničara i učenika”. Oni su pak pričali o školskim knjižničarima i izazovima s kojima se susreću pri radu s umjetnom inteligencijom i mogućim rješenjima. U drugom dijelu skupa, kojemu je moderator bila Anita Drenjančević, Sanja Galic iz III. gimnazije Osijek, predstavila je analizu “Digitalnih alata u službi profesionalnog usmjeravanja korisnika školske knjižnice”, kojima učenici razvijaju kompetencije za cjeloživotno obrazovanje. Zrinka Radanović iz OŠ Vijenac Osijek i Ivana Virovac-Bešić iz OŠ Magadenovac prezentirale su korištenje “Digitalnih tehnologija kroz igru”, budući da tehnologija u obrazovanju mijenja načine učenja te uzima u obzir svakog učenika na individualan način. Željka Getoš, Sandra Matijević i Daliborka Pavošević iz Elektrotehničke i prometne škole Osijek predstavile su “Umjetnu inteligencija u književnom tekstu, učionici i školskoj knjižnici”. Njihov rad predstavio je međupredmetnu suradnju nastavnica hrvatskog i engleskog jezika s knjižničarkom te učenicima, koja je povodom Europskoga dana jezika povezala nastavu jezika u učionici s temom umjetne inteligencije u književnosti. Tanja Kolar Janković iz Tehničke škole Virovitica, Martina Plaščak iz Strojarske tehničke škole Osijek i Josip Strija iz Gimnazije Petra Preradovića Virovitica prikazali su rezultate istraživanja o korištenju “Umjetne inteligencije u školskim knjižnicama” kojim su identificirali ključne potrebe za edukacijom školskih knjižničara u tom području. Za kraj skupa Ksenija Kesegi Krstin iz Ugostiteljsko-turističke škola Osijek podsjetila je sudionike na potrebu za uspostavljanjem digitalne ravnoteže izlaganjem “Digitalna ravnoteža: put prema zdravijem životu u digitalnom društvu”. Okupljena je iznimno kvalitetna grupa predavača koja je omogućila sudionicima pravi uvid u temu, kao i dobre primjere iz prakse. Budući da zbog velikog interesa nisu svi uspjeli izložiti svoje primjere uživo, omogućeno im je postersko izlaganje. Skup se bavio problematikom, ali i pozitivnom stranom digitalnih tehnologija/umjetne inteligencije na korisnike školskih knjižnica u RH. Povezivanje umjetne inteligencije sa školskim knjižnicama može unaprijediti obrazovno iskustvo učenika i pomoći knjižničarima u efikasnijem upravljanju resursima.
Postignuti su ciljevi: razmjene znanja i iskustava u svrhu boljeg razumijevanja kako UI može koristiti školskim knjižnicama i kako ju koristiti za poboljšanje obrazovnog iskustva učenika. Dobivene su smjernice i strategije za integraciju UI u školske knjižnice i potaknuta su daljnja istraživanja, što bi moglo rezultirati novim idejama, projektima i inovacijama u ovom području. Razmatrala su se etička i sigurnosna pitanja koja se odnose na upotrebu UI u školskim knjižnicama i kako ih adekvatno rješavati. Time je svijest o važnosti integracije UI u obrazovne institucije i na koji način može koristiti učenicima i nastavnicima.
Slijedi objava Zbornika u elektroničkom obliku koji će biti dostupan na mrežnim stranicama Hrvatskoga knjižničarskog društva.
Organizirala ga je Sekcija za školske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva u suradnji s regionalnim Društvom knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te Strojarskom tehničkom školom Osijek gdje je i fizički Stol bio održan u petak, 11. listopada 2024. godine, kao uvod u Mjesec hrvatske knjige, ali i središnji događaj Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica.
Skup je uživo pratilo tridesetak, a virtualnim putem oko pedeset knjižničara, učitelja, nastavnika i kolega srodnih struka. Mrežni moderator bila je Nataša Mesić Muharemi. Sudionicima skupa obratilie su se Jasenka Pleško, predsjednica HKD-a, Tihonija Zovko, predsjednica DKSBS-a i Martina Plaščak u ime Sekcije za školske knjižnice te članica Organizacijskog i programskog odbora.
Uslijedilo je pet predavanja, posterska sesija te pet primjera dobre prakse. U prvom dijelu skupa, moderator je bila Daliborka Pavošević. Prof. dr. sc. Marijan Herceg s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, održao je predavanje “Izazovi umjetne inteligencije” kojim je dao uvod u temu. Na njega su se nastavili izv. prof. dr. sc. Mirko Duić, profesor s Odjela za informacijske tehnologije Sveučilišta u Zadru, s predavanjem “Generativna umjetna inteligencija u školskim knjižnicama: kako započeti avanturu učenja GenAI tehnologija s ciljem njihove primjene u obrazovanju korisnika i oblikovanju inovativnih knjižničnih usluga i programa”, i Tatjana Šijaković Katarinček iz Osnovne škole kralja Zvonimira Seget Donji s izlaganjem “Školski knjižničari i generativna AI: Izazovi i prilike”. Virgil Jureškin iz Osnovne škole Majstora Radovana Trogir izložio je “Ulogu školskih knjižničara u eri umjetne inteligencije”, dok se za kraj sudionicima, prije pauze obratila Alta Pavin Banović iz Medicinske škole Osijek, izlaganjem “Generacijski i digitalni raskoraci između školskih knjižničara i učenika”. Oni su pak pričali o školskim knjižničarima i izazovima s kojima se susreću pri radu s umjetnom inteligencijom i mogućim rješenjima. U drugom dijelu skupa, kojemu je moderator bila Anita Drenjančević, Sanja Galic iz III. gimnazije Osijek, predstavila je analizu “Digitalnih alata u službi profesionalnog usmjeravanja korisnika školske knjižnice”, kojima učenici razvijaju kompetencije za cjeloživotno obrazovanje. Zrinka Radanović iz OŠ Vijenac Osijek i Ivana Virovac-Bešić iz OŠ Magadenovac prezentirale su korištenje “Digitalnih tehnologija kroz igru”, budući da tehnologija u obrazovanju mijenja načine učenja te uzima u obzir svakog učenika na individualan način. Željka Getoš, Sandra Matijević i Daliborka Pavošević iz Elektrotehničke i prometne škole Osijek predstavile su “Umjetnu inteligencija u književnom tekstu, učionici i školskoj knjižnici”. Njihov rad predstavio je međupredmetnu suradnju nastavnica hrvatskog i engleskog jezika s knjižničarkom te učenicima, koja je povodom Europskoga dana jezika povezala nastavu jezika u učionici s temom umjetne inteligencije u književnosti. Tanja Kolar Janković iz Tehničke škole Virovitica, Martina Plaščak iz Strojarske tehničke škole Osijek i Josip Strija iz Gimnazije Petra Preradovića Virovitica prikazali su rezultate istraživanja o korištenju “Umjetne inteligencije u školskim knjižnicama” kojim su identificirali ključne potrebe za edukacijom školskih knjižničara u tom području. Za kraj skupa Ksenija Kesegi Krstin iz Ugostiteljsko-turističke škola Osijek podsjetila je sudionike na potrebu za uspostavljanjem digitalne ravnoteže izlaganjem “Digitalna ravnoteža: put prema zdravijem životu u digitalnom društvu”. Okupljena je iznimno kvalitetna grupa predavača koja je omogućila sudionicima pravi uvid u temu, kao i dobre primjere iz prakse. Budući da zbog velikog interesa nisu svi uspjeli izložiti svoje primjere uživo, omogućeno im je postersko izlaganje. Skup se bavio problematikom, ali i pozitivnom stranom digitalnih tehnologija/umjetne inteligencije na korisnike školskih knjižnica u RH. Povezivanje umjetne inteligencije sa školskim knjižnicama može unaprijediti obrazovno iskustvo učenika i pomoći knjižničarima u efikasnijem upravljanju resursima.
Postignuti su ciljevi: razmjene znanja i iskustava u svrhu boljeg razumijevanja kako UI može koristiti školskim knjižnicama i kako ju koristiti za poboljšanje obrazovnog iskustva učenika. Dobivene su smjernice i strategije za integraciju UI u školske knjižnice i potaknuta su daljnja istraživanja, što bi moglo rezultirati novim idejama, projektima i inovacijama u ovom području. Razmatrala su se etička i sigurnosna pitanja koja se odnose na upotrebu UI u školskim knjižnicama i kako ih adekvatno rješavati. Time je svijest o važnosti integracije UI u obrazovne institucije i na koji način može koristiti učenicima i nastavnicima.
Slijedi objava Zbornika u elektroničkom obliku koji će biti dostupan na mrežnim stranicama Hrvatskoga knjižničarskog društva.