Registracija i prijava su obavezne ukoliko želite predati članak putem ovog sustava te u svakom trenutku biti u mogućnosti provjeriti trenutno stanje prijavljenih priloga.
UPUTE AUTORIMA
Predaja priloga
Rukopisi stručnih i znanstvenih radova za objavu u časopisu Vjesnik bibliotekara Hrvatske predaju se kroz elektronički sustav za predaju radova na adresi http://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh. Prilikom registracije u sustav molimo autore da dodaju svoj ORCID ID ako ga imaju. Uz radove treba dostaviti ime i prezime, stručno zvanje i točnu službenu adresu, uključujući i adresu elektroničke pošte (prednost se daje službenoj adresi), strukturirani sažetak rada (200 do 300 riječi) na hrvatskom i engleskom jeziku. Autori su također obvezni navesti ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku te naslov rada i na engleskom jeziku.
Prilikom predaje rada autori su dužni ispuniti Izjavu o autorstvu i autorskim pravima.
Nakon provedenog postupka recenziranja u kojemu su zatražene izmjene, dopune i dorade teksta, autori su dužni:
a) u konačnoj inačici rada ispravljenoj nakon komentara recenzenata OBAVEZNO istaknuti (bojom) dijelove teksta koji su dodani prilikom ispravaka.
b) prirediti Pismo recenzentu u kojemu se u jednom stupcu navode svi recenzentski komentari, a u drugome što je autor usvojio, a što nije. Ako autor nije usvojio neke od komentara recenzenta, to treba obrazložiti.
Uredništvo prima samo neobjavljene rukopise. Prijava rukopisa za objavljivanje istoznačna je s "Izjavom o autorstvu i autorskim pravima" prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21). Time autor jamči da poslani rad predstavlja njegov originalni rukopis, da ne krši autorska prava te strogo poštuje pravila znanstvene metodologije u pogledu citiranja tuđih izvora i navoda. Šaljući tekst za objavljivanje, autor prenosi pravo prvog objavljivanja rada na izdavača časopisa i potvrđuje činjenicu da tekst nije bio ranije tiskan niti je pod razmatranjem za objavljivanje u nekoj drugoj publikaciji.
Opseg rada, izgled i oprema rada. Minimalno 4000 i maksimalno 7000 riječi, bez Popisa literature i Priloga. U iznimnim slučajevima odlukom glavnog urednika i/ili uredništva moguće je odstupiti od tog opsega.
Strukturirani sažetak (200 do 300 riječi) treba sadržavati između 4 do 7 elemenata:
Cilj (obavezno)
Pristup/metodologija/dizajn (obavezno)
Rezultati (obavezno)
Ograničenja (ako je primjenjivo)
Praktična primjena (ukoliko je primjenjivo)
Društveni značaj (ako je primjenjivo)
Originalnost/vrijednost (obavezno)
Ključne riječi: do pet ključnih riječi poredanih abecedno i odvojenih točka zarezom
Uređivanje teksta
Glavni tekst rada je u Times New Roman, 12 točaka, pisan s proredom od 1,5 točke uz razmake između odjeljaka od 6 točaka. Tekst naslova tablice i slike piše se u Times New Roman, 11 točaka, s proredom od 1,5 uz razmake od 6 točaka iznad i ispod tablice odnosno slike.
Poglavlja u radu numeriraju se arapskim brojevima.
Tablice i slike unutar teksta trebaju biti numerirane redoslijedom pojavljivanja. Svaka tablica i slika trebaju biti naslovljene na način da budu čitljive i izvan konteksta. Naslovi tablica trebaju se nalaziti iznad tablice, a naslovi slika trebaju biti ispod slike. Valja izbjegavati nazive graf, grafikon, fotografija, shema, dijagram i sl. te umjesto njih koristiti izraz 'slika', a vrstu istaknuti u opisu. Unutar dijela teksta koji se odnosi na pojedinu tablicu ili sliku potrebno je u zagradi navesti o kojoj se tablici ili slici radi. Npr. (slika 1) ili (vidi tablicu 2).
Izravni citati. Izravne citate u tekstu treba koristiti štedljivo, i samo kad je neophodno nužno iskazati neku misao riječima izvornog autora. Sve izravne citate autor treba prvo najaviti u narativnom dijelu teksta (treba pojasniti razloge odluke da se nešto izravno navede) te po završetku citata prokomentirati odnosno pojasniti što je izvorni autor u tom citatu mislio reći. Citate koji iznose do 10-ak riječi treba navesti unutar teksta uobičajenim tipom slova i staviti u znakove navoda. Ukoliko je citat opsežniji, treba ga izdvojiti iz cjeline teksta kao poseban ulomak i staviti u navodnike, bez ikakvog daljnjeg oblikovanja.
CITIRANJE:
Bilješke u tekstu:
Vjesnik bibliotekara Hrvatske od 65. godišta koristi sustav bibliografskih bilješki koje se navode u tekstu i po potrebi objasnidbene bilješke kao podnožne bilješke (fusnote) za što se u tekstu dodaje brojka u superscriptu. U tekstu se u zagradi navodi prezime autora, godina i ako je potrebno stranica odijeljena od godine dvotočkom. U slučaju da se određeni dio teksta temelji na više različitih izvora informacija, svi se ti izvori trebaju navesti unutar zagrade, odijeljeni jedan od drugoga točkom-zarezom. Ako korišteni izvor ima više od tri autora, navodi se prezime prvog autora i oznaka et al. i godina. Oznaku “Isto” moguće je koristiti ako se bilješke vezane uz određeno djelo navode jedna za drugom (npr. isto: 8.). Kod prvog navođenja autorovog imena preporučuje se uporaba inicijala imena.
Popis literature na kraju rada:
Bibliografski navodi (referencije) trebaju biti navedeni kako slijedi:
McGarry, K. (1993). The Changing context of information: An Introductory analysis. 2nd ed. London: Library Association Publishing.
Crawford, W.; M. Gorman (1995). Future libraries: Dreams, madness & reality. Chicago; London: American Library Association.
Beaudiquez, M.; F. Bourdon; S. Zilhard (1991). Management and use of name authority files – personal names, corporate bodies and uniform titles: Evaluation and prospects. München: K. G. Saur.
Zakon o autorskom pravu (2003). Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Narodne novine 167, 2399. [citirano: 2021–05–11]. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_167_2399.html.
Zakon o knjižnicama (2019). Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Narodne novine 17, 356. [citirano: 2021–05–11]. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_17_356.html.
– ako publikacija sadrži djelo do najviše 7 autora u popisu literature nakon prvog autora i izraza et al. uz godinu u zagradi (slijedi se navođenje koje se koristilo u tekstu), navode se svi autori. U slučaju da se navodi djelo s više od sedam autora, navodi se prvih sedam autora, a zatim s dopisuje izraz 'i suradnici'.
Anderson et al. (2001). Anderson, C. J.; M. Glassman; R. B. McAfee; T. Pinelli. An Investigation of factors affecting how engineers and scientists seek information. Journal of Engineering and Technology Management 18: 131–155.
Dreisiebner et al. (2021). Dreisiebner, S.; A. K Polzer; L. Robinson; P. Libbrecht; J-J. Boté-Vericad; C. Urbano; T. Mandl i suradnici (2021). Facilitation of information literacy through a multilingual MOOC considering cultural aspects. Journal of documentation 77, 3: 777 – 797 doi:10.1108/JD-06-2020-0099.
– ako se navodi članak u časopisu ili zborniku
Davies, E. (1997). Learn by wire: Managing network access to learning materials. The Electronic Library 15, 3: 205–214.
Capurro, R. (1992). What is Information Science for?: A Philosophical reflection. In: P. Vakkari and B. Cronin (eds). Conceptions of Library and Information Science: Historical, empirical and theoretical perspectives (Pp 82–96). London: Taylor Graham.
– ako se navodi članak objavljen na elektroničkom mediju (daljinski dostupan rad)
ELINOR Project (s. a.). International Institute for Electronic Library Research: the ELINOR Project. [citirano: 1999–05–11]. Dostupno na: http://ford.mk.dmu. ac.uk/Projects/ELINOR
Tri dana izolacije (2020). Tri dana izolacije: Evo kako knjige koje ste vratili u knjižnicu provode vrijeme u karanteni. [citirano: 2020–10–01]. Dostupno na: https://www.sibenik.in/sibenik/tri-dana-izolacije-evo-kako-knjige-koje-ste-vratili-u-knjiznicu-provode-vrijeme-u-karanteni/122088
Manzo, K. K. (1997). Libraries seeking updated role as learning center. Education week 16, 30. [citirano: 2002–04–15]. Dostupno na: http:// www.epnet.com/ehost/login.html
- ako se navodi mrežno dostupan rad koji ima DOI oznaku. Popisu literature potrebno je navesti pripadajuću DOI oznaku. U takvim slučajevima nije potrebno navoditi ni URL adresu ni datum pristupa
Bosančić, B. (2016). Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. Libellarium 9, 1: 31–58. http://dx.doi.org/10.15291/libellarium.v9i1.249
– ako se navodi članak objavljen na elektroničkom mediju (mjesno dostupan rad)
Fluckiger, F. (2001). Multimedia over the Internet. In: M. Matijašević et al. (eds). Joining Efforts from Communication to Collaboration over the Internet: Conference proceedings. 3rd CARNet Users Conference ‒ CUC 2001 [CD-ROM]. Zagreb: CARNet.
– ako se navodi članak objavljen i u tiskanom i u elektroničkom obliku
Barbarić, A. (2003). Povijesni pregled razvoja OPAC-a. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4: 48–58. [citirano: 2005–04–05]. Dostupno i na: http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/97/vbh/God.46(2003), br.3–4
- posredno citiranje treba izbjegavati, no ako se ne može izbjeći, posredno citiran rad treba navesti kao u primjeru
Za posredno citiranje koristi se izraz "Navedeno prema:". Posredno citirati znači citirati određenog autora/djelo već citirano unutar druge knjige/članka koja/i je korišten. Primjer citiranja unutar teksta:
(Aitchinson and Gilchrist, 1987, navedeno prema Rowley, 1994: 112).
U Popisu literature navodi se:
Aitchinson, J.; A. Gilchrist (1987). Thesaurus construction. 2nd ed. London: Aslib. Navedeno prema: Rowley, J. The Controlled versus natural indexing languages debate revisited: A Perspective on information retrieval practice and research. Journal of Information Science 20, 2(1994): 108–119.
Za sva dodatna pitanja i nedoumice, obratite se Uredništvu.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.