Prijave priloga

Smjernice za autore

Predaja priloga

Rukopisi stručnih i znanstvenih radova za objavu u časopisu Vjesnik bibliotekara Hrvatske predaju se kroz elektronički sustav za predaju radova na adresi http://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh. Prilikom registracije u sustav molimo autore da dodaju svoj ORCID ID ako ga imaju. Uz radove treba dostaviti ime i prezime, stručno zvanje i točnu službenu adresu, uključujući i adresu elektroničke pošte (prednost se daje službenoj adresi), strukturirani sažetak rada (200 do 300 riječi) na hrvatskom i engleskom jeziku. Autori su također obvezni navesti ključne riječi na hrvatskom i engleskom jeziku te naslov rada i na engleskom jeziku. 

Prilikom predaje rada autori su dužni ispuniti Izjavu o autorstvu i autorskim pravima.

Nakon provedenog postupka recenziranja u kojemu su zatražene izmjene, dopune i dorade teksta, autori su dužni:

• u konačnoj inačici rada ispravljenoj nakon komentara recenzenata OBAVEZNO istaknuti (bojom)dijelove teksta koji su dodani prilikom ispravaka. 
• prirediti Pismo recenzentu u kojemu se u jednom stupcu navode svi recenzentski komentari, a u drugome što je autor usvojio, a što nije. Ako autor nije usvojio neke od komentara recenzenta, to treba obrazložiti. 

Uredništvo prima samo neobjavljene rukopise. Prijava rukopisa za objavljivanje istoznačna je s "Izjavom o autorstvu i autorskim pravima" prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21). Time autor jamči da poslani rad predstavlja njegov originalni rukopis, da ne krši autorska prava te strogo poštuje pravila znanstvene metodologije u pogledu citiranja tuđih izvora i navoda. Šaljući tekst za objavljivanje, autor prenosi pravo prvog objavljivanja rada na izdavača časopisa i potvrđuje činjenicu da tekst nije bio ranije tiskan niti je pod razmatranjem za objavljivanje u nekoj drugoj publikaciji.

Pristup podacima i transparentnost

Potičemo autore da, pri predaji radi ili naknadno, omoguće pristup podacima koji su nastali tijekom provedbe istraživanja, zajedno s dokumentacijom potrebnom za njihovu interpretaciju, te softverskim kodom korištenom za prikupljanje i/ili analizu podataka. Preporučuje se da autori te materijale, ovisno o njihovom sadržaju i namjeni, pohrane u institucijski repozitorij, Hrvatski arhiv podataka za društvene znanosti (CROSSDA) https://www.crossda.hr/ ili u neki od općih repozitorija kao što su Zenodo, Open Science Framework (OSF), GitHub ili drugi. U tekstu članka potrebno je navesti gdje su podaci dostupni uz upotrebu trajnog identifikatora (DOI, URN:NBN i slično). Ako je autor analizirao istraživačke podatke koje su izvorno prikupili drugi istraživači, treba citirati te skupove podataka i navesti ih u popisu literature.

Očekujemo da će autori u članku iznijeti detaljne informacije o metodologiji i analitičkim postupcima koje omogućuju razumijevanje istraživačkog procesa i provjeru originalnih rezultata.  

Opseg rada, izgled i oprema rada.

Minimalno 4000 i maksimalno 7000 riječi, bez Popisa literature i Priloga. U iznimnim slučajevima odlukom glavnog urednika i/ili uredništva moguće je odstupiti od tog opsega. 

Strukturirani sažetak (200 do 300 riječi) treba sadržavati između 4 do 7 elemenata:

Cilj (obvezno) 
Pristup/metodologija/dizajn (obvezno)
Rezultati (obvezno) 
Ograničenja (ako je primjenjivo)  
Praktična primjena (ako je primjenjivo) 
Društveni značaj (ako je primjenjivo) 
Originalnost/vrijednost (obvezno) 

Ključne riječi: do pet ključnih riječi poredanih abecedno i odvojenih točka zarezom

Uređivanje teksta
Glavni tekst rada je u Times New Roman, 12 točaka, pisan s proredom od 1,5 točke uz razmake između odjeljaka od 6 točaka. Tekst naslova tablice i slike piše se u Times New Roman, 11 točaka, s proredom od 1,5 uz razmake od 6 točaka iznad i ispod tablice odnosno slike.

Poglavlja u radu numeriraju se arapskim brojevima.

Tablice i slike unutar teksta trebaju biti numerirane redoslijedom pojavljivanja. Svaka tablica i slika trebaju biti naslovljene na način da budu čitljive i izvan konteksta. Naslovi tablica trebaju se nalaziti iznad tablice, a naslovi slika trebaju biti ispod slike. Valja izbjegavati nazive graf, grafikon, fotografija, shema, dijagram i sl. te umjesto njih koristiti izraz 'slika', a vrstu istaknuti u opisu. Unutar dijela teksta koji se odnosi na pojedinu tablicu ili sliku potrebno je u zagradi navesti o kojoj se tablici ili slici radi. Npr. (slika 1) ili (vidi tablicu 2).

Izravni citati. Izravne citate u tekstu treba koristiti štedljivo, i samo kad je neophodno nužno iskazati neku misao riječima izvornog autora. Sve izravne citate autor treba prvo najaviti u narativnom dijelu teksta (treba pojasniti razloge odluke da se nešto izravno navede) te po završetku citata prokomentirati odnosno pojasniti što je izvorni autor u tom citatu mislio reći. Citate koji iznose do 10-ak riječi treba navesti unutar teksta uobičajenim tipom slova i staviti u znakove navoda. Ukoliko je citat opsežniji, treba ga izdvojiti iz cjeline teksta kao poseban ulomak i staviti u navodnike, bez ikakvog daljnjeg oblikovanja.

CITIRANJE:

Bilješke u tekstu: 

Vjesnik bibliotekara Hrvatske od 65. godišta koristi sustav bibliografskih bilješki koje se navode u tekstu i po potrebi objasnidbene bilješke kao podnožne bilješke (fusnote) za što se u tekstu dodaje brojka u superscriptu.

Od 68. godišta primjenjuju se sljedeća pravila:

Izvori koji se navode u tekstu trebaju sadržavati prezime autora i godinu objavljivanja, npr. Bachman (1990) ili (Bachman, 1990).  

Ako se navodi djelo dvojice autora, onda se navode imena oba autora, npr. Bachman i Palmer (2010) ili (Bachman i Palmer, 2010).

U navodu djela triju i više autora, u prvom se navodu u tekstu pišu prezimena svih autora, npr. Celce-Murcia, Dörnyei i Thurrell (1995), a pri sljedećim navodima njihova djela piše se prezime prvoga autora i oznaka „i sur.“, npr. Celce-Murcia i sur. (1995).

Pri navođenju više djela istoga autora, autorovo se ime navodi samo jednom, a godine publikacija od starijih prema recentnijima, npr. Bachman (1990, 1991). Uz godinu izdanja djela istoga autora iz iste godine dodaju se slova abecede, npr. Bachman (1990a, 1990b).

Ako dva autora imaju isto prezime, u tekstu rada se uz prezime navode i inicijali imena, npr. R. Ellis (1997) i N. Ellis (2008). 

Ako ima više od jednog navoda, treba ih odvojiti točkom sa zarezom (;) i poredati abecedno, npr. (Halliday i Hasan, 1976; Hoey, 1991; Károly, 2002).

Upućivanja na izvore treba primjenjivati tako da se može jasno prepoznati na koji se dio teksta odnose ili ih treba ponoviti.

Ako se ne može izbjeći upućivanje na djelo iz sekundarnog izvora (djelo autora ili skupine autora koji citiraju primarni izvor, tj. izvorno djelo kojem autor nije mogao pristupiti), onda navod treba oblikovati tako da pruža podatke o izvornom djelu (prezime autora, godina, broj stranice – ukoliko je poznat), zatim riječi „navodi“, „prema“  ili „u“ te podatak o sekundarnom izvoru (prezime autora, godina i broj stranice – obavezno), npr. Johnson (1990, str. 303, prema Jessner, 2006, str. 4).

Ako rad nema autora, u navodu se pišu prve dvije do tri riječi iz naslova djela ili, ako postoji, uvriježena kratica djela, npr. „ZEROJ“ (2001). 

Ako se citira neki specifičan dio teksta djela ili se upućuje, primjerice, na slikovni prikaz, tada je uz prezime i godinu potrebno navesti i stranicu ili stranice, npr. Bachman (1990, str. 89) ili Bachman (1990, str. 89–91).

Ako se čitatelja upućuje da usporedi veći dio teksta, koristi se oznaka cf.

Popis literature na kraju rada: 

Bibliografski navodi (referencije) trebaju biti navedeni kako slijedi:

Knjige:

Autor, A. A. (godina). Naslov knjige: Podnaslov. Mjesto: Izdavač.

Autor, A. i Autor, B. (godina). Naslov knjige (2. izd.). Mjesto, Mjesto: Izdavač.

Autor, A., Autor, B. i Autor, C. (godina). Naslov knjige. Mjesto: Izdavač.

Autor, A. i Autor, B. (ur.) (godina). Naslov knjige. Mjesto: Izdavač.

Bibliografski zapis knjige kojoj je autor korporativno tijelo ili skupina autora:

Korporativno tijelo (godina). Naslov knjige. Mjesto: Izdavač.

Poglavlja u knjigama i prilozi u zbornicima:

Autor, A. i Autor, B. (godina). Naslov priloga. U: C. Autor i D. Autor (ur.) Naslov knjige. (podatak o izdanju ako postoji) (str. od‒do). Mjesto: Izdavač.

Članci u časopisima:

Autor, A. (godina). Naslov članka. Naziv časopisa godište, broj: od-do.

Doktorski rad:

Autor, A. (godina) Naslov doktorskog rada (Neobjavljeni doktorski rad). Mjesto: Akademska institucija.

PRIMJERI:

– ako je publikacija rad do tri autora

McGarry, K. (1993). The changing context of information: an introductory analysis. 2nd ed. London: Library Association Publishing.

Crawford, W. i Gorman, M. (1995). Future libraries: dreams, madness & reality. Chicago; London: American Library Association.

Beaudiquez, M.; Bourdon, F. i Zilhard, S. (1991). Management and use of name authority files – personal names, corporate bodies and uniform titles: evaluation and prospects. München: K. G. Saur.

– urednička knjiga

Petr Balog, K. (ur). (2023.). Spomenica Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku: 25 godina djelovanja. Osijek: Filozofski fakultet.

– ako publikacija sadrži djelo do najviše 7 autora u popisu literature nakon prvog autora i izraza "i suradnici" uz godinu u zagradi (slijedi se navođenje koje se koristilo u tekstu), navode se svi autori. U slučaju da se navodi djelo s više od sedam autora, navodi se prvih sedam autora, a zatim s dopisuje izraz 'i suradnici'. 

Anderson i suradnici. (2001). Anderson, C. J.; M. Glassman; R. B. McAfee; T. Pinelli. An investigation of factors affecting how engineers and scientists seek information. Journal of Engineering and Technology Management 18: 131–155. 

Dreisiebner i suradnici. (2021). Dreisiebner, S.; A. K Polzer; L. Robinson; P. Libbrecht; J-J. Boté-Vericad; C. Urbano; T. Mandl i suradnici (2021). Facilitation of information literacy through a multilingual MOOC considering cultural aspects. Journal of Documentation, 77, 3: 777–797. doi:10.1108/JD-06-2020-0099. 

– prilog objavljen u zborniku radova neke konferencije

Capurro, R. (1992). What is information science for?: a philosophical reflection. U: P. Vakkari i B. Cronin (ur). Conceptions of library and information science: historical, empirical and theoretical perspectives (str. 82–96). London: Taylor Graham.

Golub, K. (2019.). From a library and information science department to a transdisciplinary, university-wide ischool: a model of Linnaeus University. U: Gašo, G.,  Gilman Ranogajec, M., Žilić, J. i Lundman, M. (ur.), Information and technology transforming lives: connection, interaction, innovation: proceedings of the XXVII Bobcatsss Symposium, Osijek, Croatia, January 2019 (str. 15-22). Osijek: Filozofski fakultet.

– Zakoni, norme

Zakon o autorskom pravu (2003). Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Narodne novine 167, 2399. [citirano: 2021–05–11]. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_10_167_2399.html

Zakon o knjižnicama (2019). Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Narodne novine 17, 356. [citirano: 2021–05–11]. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_17_356.html

International Organization for Standardization. (2012.). Qualitative conditions and basic statistics for library buildings — Space, function and design (ISO/TR 11219:2012 Information and documentation). [citirano: 2024–11–28]. Dostupno na: https://www.iso.org/standard/50251.html

–  članak u časopisu

Davies, E. (1997). Learn by wire: managing network access to learning materials. The Electronic Library 15, 3: 205–214.

– ako se navodi članak objavljen na elektroničkom mediju (daljinski dostupan rad)

Što je idejno rješenje i kako se razlikuje od idejnog projekta? [citirano: 2024–09–10]. Dostupno na: https://di-arhitekti.hr/sto-je-idejno-rjesenje-i-kako-se-razlikuje-od-idejnog-projekta/
Jergović. M. (2014). Tko ne čita zimi, neće ni ljeti…: Prikazi, pogovori, kritike. [citirano: 2024–11]. Dostupno na: https://www.jergovic.com/ppk/tko-ne-cita-zimi-nece-ni-ljeti/

– ako se navodi mrežno dostupan rad koji ima DOI oznaku. Popisu literature potrebno je navesti pripadajuću DOI oznaku. U takvim slučajevima nije potrebno navoditi ni URL adresu ni datum pristupa

Bosančić, B. (2016). Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. Libellarium 9, 1: 31–58. http://dx.doi.org/10.15291/libellarium.v9i1.249

– ako se navodi članak objavljen na elektroničkom mediju (mjesno dostupan rad)

Fluckiger, F. (2001). Multimedia over the Internet. In: M. Matijašević et al. (eds). Joining Efforts from Communication to Collaboration over the Internet: Conference proceedings. 3rd CARNet Users Conference ‒ CUC 2001 [CD-ROM]. Zagreb: CARNet.

– ako se navodi članak objavljen i u tiskanom i u elektroničkom obliku

Barbarić, A. (2003). Povijesni pregled razvoja OPAC-a. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4: 48–58. [citirano: 2005–04–05]. Dostupno i na: https://arhiva.hkdrustvo.hr/vbh-2009/datoteke/97.pdf

– posredno citiranje treba izbjegavati, no ako se ne može izbjeći, posredno citiran rad treba navesti kao u primjeru

Za posredno citiranje koristi se izraz "Navedeno prema:". Posredno citirati znači citirati određenog autora/djelo već citirano unutar druge knjige/članka koja/i je korišten.

Primjer citiranja unutar teksta: (Aitchinson and Gilchrist, 1987, navedeno prema Rowley, 1994: 112).

U Popisu literature navodi se:

Aitchinson, J.; A. Gilchrist (1987). Thesaurus construction. 2nd ed. London: Aslib. Navedeno prema: Rowley, J. The Controlled versus natural indexing languages debate revisited: A Perspective on information retrieval practice and research. Journal of Information Science 20, 2(1994): 108–119.

Citiranje istraživačkih podataka:

Primjer citiranja istraživačkih podataka:

Kreković, D. 2024. Mjerenje agrometeoroloških podataka - istraživački podaci projekta IoT4Us- Pametne usluge usmjerene čovjeku u interoperabilnim i decentraliziranim okolinama Interneta stvari. Fakultet elektrotehnike i računarstva. [Online]. [Citirano 2024–10–21]. Preuzeto s: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:168:567004.

Za više informacija o načinima citiranja istraživačkih podataka preporučamo publikaciju Istraživački podaci – što s njima?: Priručnik o upravljanju istraživačkim podacima https://50.srce.hr/assets/pdf/istrazivacki-podaci-prirucnik.pdf

Za sva dodatna pitanja i nedoumice, obratite se Uredništvu.