Proces recenziranja provodi se kako bi se osigurala objava samo vrijednih znanstvenih i stručnih radova. Poput drugih znanstvenih/akademskih i stručnih časopisa i Vjesnik bibliotekara Hrvatske nastoji osigurati objektivnost i jamčiti čitateljima izvrsnost i izvornost radova koje objavljuje. Recenzenti imaju vitalnu ulogu u održavanju visokih standarda Vjesnika bibliotekara Hrvatske, pa se sukladno tom shvaćanju svi pristigli rukopisi recenziraju prema opisanom postupku koji slijedi.

Početna ocjena rukopisa

Glavni urednik ili gost urednik najprije ocjenjuju sve dostavljene rukopise. Rukopisi pak koji su odbijeni u toj fazi nedovoljno su originalni, imaju ozbiljne stručne i znanstvene nedostatke, loše su napisani ili su izvan ciljeva i opsega časopisa. Autori rukopisa koji su odbijeni u toj fazi obično se obavještavaju u roku od dva tjedna od zaprimanja rukopisa u sustav.

Oni rukopisi koji zadovoljavaju uredničke kriterije prosljeđuju se najmanje dvoma stručnim recenzentima u postupak ocjenjivanja.

Vrsta recenzije

Časopis Vjesnik bibliotekara Hrvatske primjenjuje postupak 'dvostrukog slijepog' recenziranja, što znači da recenzenti ostaju anonimni autoru/ima tijekom i nakon procesa ocjenjivanja te da je identitet autora/â nepoznat recenzentima.

Kako se bira recenzent

Kad god je to moguće, recenzenti se odabiru sukladno njihovoj kompetenciji u odnosu na temu zaprimljenog rukopisa. Baza podataka recenzenata stalno se ažurira, a prilikom registriranja u sustav recenzenti navode do pet tema koje su u području njihove stručnosti odnosno za koje su kompetentni.

Recenzija

Od recenzenata se traži da pažljivo pročitaju i ocijene rukopis sukladno uputama u Smjernicama za recenzente.

Vjesnik bibliotekara Hrvatske sve prihvaćene radove upućuje na jezično oblikovanje (lekturu). Lektoriraju se i elementi predani na engleskom jeziku (naslov rada, sažetak i ključne riječi). Stoga se recenzentima sugerira da zanemare elemente gramatike i pravopisa osim ako uoče nesklad u logičkom izlaganju teksta. Recenzente se potiče da predlože ispravke nelogičnog slijeda misli i ukažu na loš stil rukopisa.

Trajanje procesa recenziranja

Vrijeme potrebno za proces recenziranja ovisi o odgovoru recenzenata. Za Vjesnik bibliotekara Hrvatske uobičajeno vrijeme za prvi krug recenzentskog procesa je do četiri tjedna. Ako su izvješća recenzenata međusobno proturječna ili se recenzija nepotrebno odgađa, glavni urednik može zatražiti treće stručno mišljenje. Nakon zaprimljenih recenzija, urednička odluka prosljeđuje se autoru koji je naveden kao osoba za komunikaciju. Uz tu odluku prilažu se preporuke recenzenata. U pravilu, revidirani rukopisi šalju se recenzentima na provjeru, a oni mogu zahtijevati daljnju reviziju (drugi krug recenzijskog postupka). Cijeli recenzijski postupak može obuhvaćati tri kruga, ako su zahtjevi recenzenta za doradom rukopisa složeniji i ako recenzent traži da mu se dostavi dorađeni rukopis. Dakle, nakon ponovnog pregleda recenzent može prihvatiti dorađen rad ili zatražiti dodatne dopune ili odbiti rad. Nakon toga glavni urednik donosi odluku. Odluka glavnog urednika je konačna.

Cjelovit recenzentski postupak traje između 4 i 6 tjedana, a najviše do 10 tjedana.

Poziv recenzentima

Vjesnik bibliotekara Hrvatske otvoren je za suradnju s potencijalnim recenzentima bilo da su birani na osnovi svoga stručnog zvanja (viši knjižničar, knjižničarski savjetnik), bilo da su iz redova znanstveno-nastavnog osoblja u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti. Prednosti recenziranja za Vjesnik bibliotekara Hrvatske uključuju mogućnost uvida i procjene najnovijih radova u području recenzentove ekspertize, doprinos cjelokupnom integritetu stručnog rada i/ili znanstvenog istraživanja i njegove objavljene dokumentacije te utjecaj na kvalitetu radova. Recenzenti koji podnose svoja izvješća pomoću uredničkog sustava OJS dobivaju potvrde koje im dalje služe pri napredovanju u stručna odnosno znanstveno-nastavna zvanja.

Napomena o recenziranju tematskih brojeva

Tematski brojevi dogovaraju se na sjednicama Uredništva, odabiru se njihovi urednici tj.  gostujući urednik/ci, koji podnose izvješća glavnom uredniku.

Radovi predstavljeni na konferencijama, skupštinama Hrvatskog knjižničarskog društva i slično, prolaze istovjetan postupak dvostruke slijepe recenzije, s tim da je u podnožnoj bilješci (fusnoti) na početku rada naveden naslov izlaganja (koji ne mora biti istovjetan naslovu rada prijavljenog za objavu u Vjesniku bibliotekara Hrvatske), o kojemu se skupu radi, kad je održan i tko je bio organizator. Isto se odnosi i na ocjenske radove (diplomske, magistarske, doktorske) s tim da se navodi naslov rada, kada je i gdje rad obranjen i tko je bio mentor. Ti se podaci unose u rubriku Metapodaci, a ne u tekst samoga rukopisa, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri osigurala anonimnost.