Citatna analiza Vjesnika bibliotekara Hrvatske prema pokazateljima bibliografskih i citatnih baza Scopus i WoSCC: 1950. – 2022.
Main Article Content
Sažetak
Cilj. Cilj ovoga rada jest analizirati i istražiti citatnu aktivnost publiciranih radova Vjesnika bibliotekara Hrvatske unutar baze Scopus u kojoj je časopis indeksiran i baze WoSCC u kojoj nije indeksiran, ali u kojoj su njegovi radovi citirani.
Metodologija. Istraživanje je provedeno primjenom citatnih alata i pokazatelja unutar navedenih baza, s naglaskom na citatne pokazatelje baze Scopus (CiteScore, SJR, SNIP). Citati neindeksiranih radova praćeni su korištenjem alata Secondary documents u Scopusu, odnosno Cited references u WoSCC-u. Oba alata evidentiraju citate članaka Vjesnika od 1950. godine nadalje.
Rezultati. Od 2009. do 2022. ukupno je u Scopusu indeksirano 563 članaka Vjesnika i njih 226 ostvarilo je 455 citata. Distribucija citata prema godinama pokazuje uzlazni trend. Od 2016. godine Vjesnik je čvrsto pozicioniran u trećoj kvartili (Q3) unutar svog predmetnog područja, a h-indeks za 2021. godinu iznosi 6. Poziciju Vjesnika podržava i CiteScore pokazatelj s višegodišnjim ulaznim trendom. Neindeksiranih radova Vjesnika u Scopusu ima 332 i ostvarili su ukupno 529 citata. Među časopisima uključenim u Scopus i WoSCC koji su najmanje dva puta citirali Vjesnik, zamjetan je broj stranih časopisa. U WoSCC-u pronalazimo ukupno 213 citiranih radova iz Vjesnika koji su ostvarili 271 citat. Raspodjela citata prema godinama također pokazuje uzlazni trend.
Ograničenja. Analiza je ograničena na dvije bibliografske i citatne baze te nije zahvatila časopise i publikacije u kojima su citirani radovi Vjesnika, a koji nisu indeksirani u navedenim bazama.
Originalnost/vrijednost. Rad donosi vrijedne rezultate i spoznaje o ostvarenim citatima, najcitiranijim radovima i općenito statusu časopisa unutar baza Scopus i WoSCC.
Article Details
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
CiteScore Journal Metric – FAQs (2022). Scopus: Access and use Support Center. [citirano: 2022–20–12]. Dostupno na: https://service.elsevier.com/app/answers/detail/a_id/14880/supporthub/scopus/
Čuljak, M. (2022). Croatian Journals Covered by SCIE/SSCI: the Story from the Periphery. Journal of Information and Organizational Sciences, 46(1), 41-62. https://doi.org/10.31341/jios.46.1.3
Figuerola, C.G., Marco, F.J.G., Pinto, M. (2017) Mapping the Evolution of Library and Information Science (1978-2014) Using Topic Modeling on LISA. Scientometrics, 112, 1507-1535. https://doi.org/10.1007/s11192-017-2432-9
How is SJR (SCImago Journal Rank) used in Scopus? (2020). Scopus: Access and use Support Center. [citirano: 2022–20–12]. Dostupno na: https://service.elsevier.com/app/answers/detail/a_id/14883/supporthub/scopus/
How is SNIP (Source Normalized Impact per Paper) used in Scopus? (2020). Scopus: Access and use Support Center. [citirano: 2022–20–12]. Dostupno na: https://service.elsevier.com/app/answers/detail/a_id/14884/supporthub/scopus/related/1/
Jermen, N. (2014). Aktivnost hrvatskih znanstvenih ustanova na području prirodnih znanosti od 1991. do 2005. Studia lexicographica, 8(2), 103-131.
Larivière, V., Sugimoto, C.S. and Cronin, B. (2012). A bibliometric chronicling of library and information science's first hundred years. Journal of the American Society for Information Science and Technology, 63: 997-1016. https://doi.org/10.1002/asi.22645
Liu, W. (2017). The changing role of non‐English papers in scholarly communication: Evidence from Web of Science's three journal citation indexes. Learned Publishing, 30(2), 115-123. https://doi.org/10.1002/leap.1089.
Maričić, S. (2007). Časopisi znanstvene periferije – prema zajedničkoj metodi vrednovanja njihove znanstvene komunikabilnosti? Vjesnik bliotekara Hrvatske, 50(1-2), 62-78.
Pehar, F. (2010). Od statističke bibliografije do bibliometrije. Povijest razvoja kvantitativnog pristupa istraživanju pisane riječi. Libellarium 3(1), 1-28.
Petrak, J. (2001). Bibliometrijski pokazatelji u ocjenjivanju znanstvenog rada. 2. Citati i njihova analiza. Liječnički vjesnik 123(5-6), 129-134.
Remler, D. (2014). Are 90% of academic papers really never cited? Reviewing the literature on academic citations. [citirano: 2022–22–12]. Dostupno na: https://blogs.lse.ac.uk/impactofsocialsciences/2014/04/23/academic-papers-citation-rates-remler/
Skopec, M., Issa, H., Reed, J. and Harris, M. (2020). The role of geographic bias in knowledge diffusion: a systematic review and narrative synthesis. Research Integrity and Peer Review, 5(2). https://doi.org/10.1186/s41073-019-0088-0.
Taşkın, Z. (2021) Forecasting the future of library and information science and its sub-fields. Scientometrics, 126, 1527–1551. https://doi.org/10.1007/s11192-020-03800-2
Taşkın, Z., Doğan, G., Kulczycki, E. and Zuccala, A.A. (2021) Self-citation patterns of journals indexed in the Journal Citation Reports. Journal of Informetrics, 15(4). https://doi.org/10.1016/j.joi.2021.101221
Wallace, M.L., Larivière, V. and Gingras, Y. (2009). Modeling a century of citation distributions. Journal of Informetrics, 3(4), 296-303. https://doi.org/10.1016/j.joi.2009.03.010