Narodne knjižnice Bjelovarsko-bilogorske županije i kulturni turizam
Main Article Content
Sažetak
Cilj/svrha. Cilj je ovog istraživanja utvrditi koliko i kako narodne knjižnice s područja Bjelovarsko-bilogorske županije sudjeluju svojim uslugama i programima u kreiranju kulturno-turističke ponude, jesu li lokalne zajednice prepoznale njihov rad kao značajan za razvoj kulturnog turizma, jesu li vidljive kao zanimljivost turističkim posjetiteljima te u kojoj mjeri ostvaruju suradničke i partnerske odnose u promociji kulturnog turizma svoga kraja. Svrha je rada ukazati na važnost knjižnica kao ravnopravnog partnera u lokalnoj zajednici koji može pridonijeti u promicanju kulturnih dobara.
Pristup/metodologija/dizajn. U prvom su dijelu rada prikazani osnovni teorijski pojmovi te dosadašnja istraživanja potencijala knjižnica u razvoju hrvatskog kulturnog turizma. Ukratko su opisane i značajke hrvatskog kulturnog turizma s posebnim naglaskom na Bjelovarsko-bilogorsku županiju. U drugom dijelu rada prikazani su rezultati istraživanja koje je provedeno među narodnim knjižnicama Bjelovarsko-bilogorske županije. Za potrebe istraživanja korišten je mrežni anketni upitnik koji je ispunilo 5 ravnateljica narodnih knjižnica s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Sudjelovanje knjižnica u razvoju kulturnog turizma na području Bjelovarsko-bilogorske županije provjereno je s osvrtom na usluge i programe zanimljive turistima, na vidljivost knjižnica turističkim posjetiteljima, na samoprocjenu turističkog potencijala knjižnica te na suradničke odnose u promociji kulturnog turizma.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da narodne knjižnice Bjelovarsko-bilogorske županije nude brojne usluge i programe korisne i zanimljive za turističke posjetitelje, ali nisu vidljive na odgovarajuć način kao pružatelji kulturno-turističkih sadržaja. Postoji velik prostor za napredak u stvaranju i održavanju suradničkih odnosa u razvoju narodnih knjižnica u turističkom smjeru.
Ograničenja. Ovo je istraživanje provedeno samo na razini narodnih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije. Za dobivanje opširnijih rezultata bilo bi dobro provesti istraživanje i u drugim vrstama knjižnica, među korisnicima knjižnica, među turističkim posjetiteljima, ali i među ostalim sudionicima kreiranja turističkih sadržaja.
Originalnost. Rad prikazuje rezultate prvog istraživanja o sudjelovanju narodnih knjižnica Bjelovarsko-bilogorske županije u razvoju turističke ponude.
Article Details
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
Borković et al. (2004). Borković, K.; S. Marleis Buble; S. Buljević; S. Čavić; G. Dragičević; M. Plantarič-Huljić; V. Mihanović i suradnici (2004). Doprinos narodnih knjižnica Splitsko-dalmatinske županije u stvaranju i promicanju kulturnog turizma. U: T. Pavičić i J. Slobođana (ur). Hrvatske narodne knjižnice u svjetlu IFLA-inih smjernica : zbornik radova (Str. 91–110). Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
Bovero, E. (2009). Cultural tourism and libraries. New learning needs for information professionals. World Library and Information Congress: 75th IFLA General Conference and Council, Milano. [citirano: 2023–03–31]. Dostupno na: http://conference.ifla.org/past-wlic/2009/192-bovero-en.pdf
Cetinski, V.; V. Šugar; M. Perić (2012). Menadžment institucija i destinacija kulture. Opatija: Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu.
Chetta, C.(2003). Il portale nazionale multilingue dell'offerta culturale, turistica e produttiva. Quality for cultural Web sites: Online Cultural Heritage for Research, Education and Cultural Tourism Communities, Parma. Navedeno prema: Bovero, E. (2009). Cultural tourism and libraries. New learning needs for information professionals. World Library and Information Congress: 75th IFLA General Conference and Council, Milano. [citirano: 2023–03–31]. Dostupno na: http://conference.ifla.org/past-wlic/2009/192-bovero-en.pdf
Dujmović, M. (2014). Kultura turizma. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.
Demonja, D. (2005). Institucijska mreža kulturnog turizma. U: T. Etnologija i kulturni turizam (Str. 11- 15). Zagreb: Filozofski fakultet Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju.
Jelinčić, D. A. (2009). Kulturni turizam: stanje i perspektive razvoja u Republici Hravtskoj. U: T. Zaštita okoliša i regionalni razvoj iskustva i perspektive ( Str. 335 - 347). Zagreb: Institut za međunarodne odnose - IMO.
Jelinčić, D. A.; I. Zović (2012) Knjižnice u turizmu: Shhhh, quiet please! Nein, herzlich willkommen! Si accomodi! Liburna : međunarodni znanstveni časopis za kulturu, turizam i komuniciranje 1, 1: 37–47. [citirano: 2023–03–31] Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/175404
Jović, M. (2020). Knjižnice kao novi oblik pružanja usluga u hotelima. Zagreb: VBZ.
Mihanović, V. (2004). Kulturni turizam i narodne knjižnice. U: T. Pavičić i J. Slobođana (ur). Hrvatske narodne knjižnice u svjetlu IFLA-inih smjernica : zbornik radova (Str. 93–94). Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
Program rada turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije za 2023. godinu (2022). [citirano: 2023–03–29]. Dostupno na: https://www.tzbbz.hr/images/uploads/2025/program_rada_tzbbz_sa_financijskim_planom_za_2023.pdf
Richards, G. (1996). Cultural Tourism in Europe. Wallingford: CABI. [citirano: 2023–03–30] Dostupno na: http://www.atlas-euro.org/pages/pdf/cultural%20tourism%20in%20europe.PDF
Sabolović-Krajina, D.; M. Janeš-Žulj; A. Šabarić (2004). Potencijali narodnih knjižnica u promociji kontinentalnog kulturnog turizma : primjer Koprivničko-križevačke županije. U: T. Pavičić i J. Slobođana (ur). Hrvatske narodne knjižnice u svjetlu IFLA-inih smjernica : zbornik radova (Str. 111–119). Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
The World Tourism Organization (UNWTO). Tourism and Culture. [citirano: 2023–03–29]. Dostupno na: https://www.unwto.org/tourism-and-culture
Tokić, K. (2014). Turizam i kulturni identitet: što mogu knjižnice? U: K. Krolo Žužul, M. Nardelli, I. Salvador i S. Buczkowska (ur.). Interdisciplinarni skup Očuvanje identiteta malih naroda u Europskoj uniji – pozicija i uloga knjižnica : zbornik radova (Str. 80–91). Split: Gradska knjižnica Marko Marulić. [citirano: 2023–03–31]. Dostupno na: https://www.researchgate.net/publication/298320771_Turizam_i_kulturni_identitet_sto_mogu_knjiznice
Tokić, I.; K. Tokić (2017). Informacijska funkcija knjižnice u turizmu: studija slučaja Hrvatske. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, 4: 125–146. [citirano: 2023–03–31]. Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/520/549
Tokić, I.; K. Tokić (2020). Uloga knjižnica kao komunikacijskog resursa održivog turizma. Suvremene teme 11, 1: 69–79. [citirano: 2023–03–31]. Dostupno na: https://www.bib.irb.hr/1107559/download/1107559.ST_11_2020_Uloga_knjiznica_kao_komunikacijskog_resursa_odrzivog_turizma.pdf
Turistički master plan Bjelovarsko-bilogorske županije (2009). [citirano: 2023–03–29]. Dostupno na: https://www.tzbbz.hr/dokumenti-tzbbz/preuzimanje/turistichki-master-plan-bjelovarsko-bilogorske-zhupanije
Vrtiprah, V. (2006). Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. stoljeću. Ekonomska misao i praksa 15, 2: 279–296. [citirano: 2023–03–31]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/10683