Informacijsko-referalna služba u nekoliko hrvatskih knjižnica Rezultati anketnog pilot-istraživanja

Main Article Content

Lidija Šajatović

Sažetak

Cilj. Cilj je rada osvijestiti potrebu stalnog i sustavnog razvoja informacijske službe i informacijsko-referalnih usluga u hrvatskim knjižnicama, kao i stručnog usavršavanja knjižničara u tom području. Budući da informacijska služba predstavlja jedan od temelja rada u narodnim knjižnicama, ističe se važnost uvođenja promjena u njezinom radu uvjetovanih stalnim promjenama u društvu.


Metodologija. U istraživanju je korištena metoda anketiranja pomoću online anketnog upitnika. Istraživanje je provedeno od 11. do 17. listopada 2022. godine, a uzorak je obuhvatio šezdeset ispitanika koji su zaposleni u informacijskoj službi i na poslovima pružanja informacijsko-referalnih usluga u četiri hrvatske narodne knjižnice.


Rezultati. Stavovi stručnog osoblja o načinima pružanja informacijsko-referalnih usluga, obrazovanju i kompetencijama potrebnima za obavljanje tih poslova, kao i organizaciji informacijske službe, ukazuju na trenutno stanje u radu informacijske službe u istraživanim hrvatskim narodnim knjižnicama. Dobiveni rezultati izražavaju prije svega potrebu za sustavnim i organiziranim stalnim stručnim usavršavanjem na nacionalnoj razini i upoznavanjem novih trendova u informacijskom radu s knjižničnim korisnicima, građom i izvorima.


Ograničenja. Uzorkom su obuhvaćene samo četiri hrvatske knjižnice kako bi se utvrdio metodološki okvir za opsežnije istraživanje, stoga je ovo istraživanje orijentacijskog karaktera.


Praktična primjena. Istraživanje se može primijeniti na veći broj hrvatskih knjižnica te imati praktičnu primjenu u osuvremenjivanju organizacije informacijskih službi i razvijanju novih poslovnih modela u njihovom radu.


Originalnost. Originalnost rada očituje se u činjenici da su recentna istraživanja na temu stavova knjižničara o pružanju informacijsko-referalnih usluga i funkcioniranja informacijske službe kao temeljnog aspekta djelovanja narodnih knjižnica, vrlo rijetka i povremena.

Article Details

Kako citirati
Šajatović, L. (2024). Informacijsko-referalna služba u nekoliko hrvatskih knjižnica: Rezultati anketnog pilot-istraživanja. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 67(2), 107–134. https://doi.org/10.30754/vbh.67.2.1167
Rubrika
Članci

Reference

Babatope, I. S., Oghuvwu, V., Dumbiri, R. (2015). Information and Communication Technology and the dynamics of library and information service delivery. Information Impact: Journal of Information and Knowledge Management, 6, 2; 139-148. [citirano: 2023-12-04]. Dostupno na: https://www.ajol.info/index.php/iijikm/article/view/144627

Barbarić, A. (2009). Knjižničarske kompetencije. U: T. Maštrović... [et al. ]. Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost (Str. 57-69). Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica.

Buckland, M. (2000). Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga. Lokve: Naklada Benja; Rijeka: Gradska knjižnica Rijeka.

Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost (s.a.). Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Cjeloživotno učenje knjižničara: ishodi učenja i fleksibilnost [citirano: 2023-06-28]. Dostupno na: https://www.nsk.hr/cuk/index.htm

Gorman, M. (2006). Postojana knjižnica: tehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo.

Grabowska, H. (2016). Reorganisation process of Library and Information Service in Lewisham Borough of London. Zarządzanie Biblioteką, 1, 8; 113-121. [citirano: 2023-12-04]. Dostupno na: https://czasopisma.bg.ug.edu.pl/index.php/ZB/article/view/1244/1200

Grubačević, I. (2015). Informacijske potrebe korisnika u narodnim knjižnicama: primjer Gradske knjižnice Velika Gorica: diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet. [citirano: 2023-06-28]. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5782/1/Ivana-Grubacevic-diplomski-rad.pdf

Guidelines for Behavioral Performance of Reference and Information Service Providers (s.a.). Američko knjižničarsko društvo. Guidelines for Behavioral Performance of Reference and Information Service Providers [citirano: 2023-12-28]. Dostupno na: http://www.ala.org/rusa/resources/guidelines/guidelinesbehavioral

IFLA. Reference and Information Services Section. [citirano: 2023-06-28]. Dostupno na: https://www.ifla.org/units/reference-and-information-services/

IFLA-in i UNESCO-ov Manifest za narodne knjižnice (2022). [citirano: 2024-01-06]. Dostupno na: https://www.hkdrustvo.hr/datoteke/4388

Indir, I. (2012). IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 55, 1: 124-132. [citirano: 2024-01-06] Dostupno na: https://izdanja.hkdrustvo.hr/casopisi/vbh/article/view/332

UNESCO (2001). Information for all programme. [citirano: 2023-12-28] Dostupno na: https://www.unesco.org/en/ifap

Jirsak, I. (2015). Djelatnosti informatora narodnih knjižnica i čitateljske navike korisnika: diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet. [citirano: 2023-06-28]. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/5252/1/Djelatnost%20informatora%20narodnih%20knjiznica%20i%20citateljske%20navike%20korisnika.pdf

Kasapović, I. (2022). Ljudsko informacijsko ponašanje: kritička analiza ključnih koncepata i modela: Ima li napretka u razvoju paradigme o ljudskom informacijskom ponašanju?. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 65, 1: 33–57. [citirano: 2023-06-28]. Dostupno na: https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.928

Machala, D. (2015). Knjižničarske kompetencije: pogled na razvoj profesije. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada: Nacionalna i sveučilišna knjižnica.

Online stručno-znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Informacijska služba u knjižnici - tradicija, sadašnjost i budućnost”. (2022). Koprivnica : Knjižnica i čitaonica „Fran Galović”.

RapidILL. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. RapidILL. [citirano: 2023-06-28]. Dostupno na: https://iks.nsk.hr/rapidill/

Rubinić, D. (2022). Pružanje pomoći studentima u procesu traženja informacija kao usluga visokoškolskih knjižnica u Republici Hrvatskoj. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 65, 1: 91–128. . [citirano: 2023-06-28]. Dostupno na: https://doi.org/10.30754/vbh.65.1.939

Sabolović-Krajina, D. (2020). Narodne knjižnice u tranziciji: sociološki aspekti. Koprivnica [i. e.] Samobor: Meridijani.

Savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (8; 2011; Toplice Sveti Martin na Muri) (2012). Knjižnica : komunikacijsko i multikulturalno središte lokalne zajednice : zbornik radova : 8. savjetovanje za narodne knjižice u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica.

Sečić, D. (2006). Informacijska služba u knjižnici. 2. izd. Lokve: Naklada Benja.

Sečić, D. (1985). Unisist guidelines for the evaluation of information systems and services. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 24, 1-4: 371-373.

Standard za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj (2021). Narodne novine 103. [citirano: 2023-06-28]. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_09_103_1834.html

Usmonovna, G. S. (2023). Social directions of the library – information service. Theoretical aspects in the formation of pedagogical sciences, 2, 1; 119-124. [citirano: 2023-12-04]. Dostupno na: https://zenodo.org/records/7528011

Vrana, R., Kovačević, J. (2013). Percepcija korisnika o knjižnici i knjižničnim uslugama kao temelj poslovne strategije knjižnice. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 56, 3: 23-46. [citirano: 2023-06-28]. Dostupno na: https://izdanja.hkdrustvo.hr/casopisi/vbh/article/view/161

Zakon o knjižnicama (2019). Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Narodne novine 17, 356. [citirano: 2023-06-28]. Dostupno na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_17_356.html