Istraživanje o održivim navikama djelatnika knjižnica
Main Article Content
Sažetak
Cilj: Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u dinamiku radnog okoliša djelatnika knjižnica s aspekta održivog razvoja te naglasiti potrebu za unaprjeđenjem njihovog radnog iskustva i osobnog blagostanja.
Metodologija: Pregledni dio svjetskih i hrvatskih istraživanja izrađen je metodom sadržajne analize dostupne literature. Za središnji dio rada korištena je metoda ankete koja je provedena pomoću mrežnog anketnog upitnika. Uzorak istraživanja obuhvaća sve vrste hrvatskih knjižnica.
Rezultati: Rezultati istraživanja pružaju uvide u održive navike zaposlenika hrvatskih knjižnica. U istraživanju je sudjelovalo 400 ispitanika, a analiza otkriva da postoji svijest o održivosti među zaposlenicima knjižnica. Unatoč tome primjećuje se neujednačenost u implementaciji održivih praksi. Većina knjižnica pokazuje svijest o potrebi za očuvanjem okoliša, pri čemu su pojedini elementi zelene inicijative, poput razvrstavanja otpada, integrirani u njihovo poslovanje. Iako postoji interes za razvojem održivih knjižničnih usluga i uvrštavanjem ekoloških događanja u programe, istraživanje ukazuje na potrebu za dodatnom edukacijom knjižničara o konceptu zelene knjižnice. Također, utvrđene su prepreke koje u prvom redu uključuju nedostatak resursa i infrastrukture, što ukazuje na potrebu za podrškom i poboljšanjima kako bi se unaprijedila održivost u radnom okruženju knjižnica.
Originalnost/vrijednost. Istraživanje o održivim navikama djelatnika knjižnica postavljeno je na nacionalnoj razini, a njegovi su rezultati upotrebljivi u razvoju i poticanju održivih navika djelatnika u svim hrvatskim knjižnicama. Predloženi model ispitivanja također može biti koristan knjižnicama za istraživanja o održivim navikama djelatnika na uzorku pojedine knjižnice.
Article Details
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
Bradley, F. (2016). ‘A world with universal literacy’ The role of libraries and access to information in the UN 2030 Agenda. IFLA journal, 42(2), 118-125.
Cyr, C.; L. S. Connaway (2020). Libraries and the UN Sustainable Development Goals: The past, present, and future. Proceedings of the Association for Information Science and Technology, 57(1), e237.
Čadovska, I.; A. M. Tkalčić (2017). Zelena pismenost kao dio strategije razvoja informacijske službe. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 60(1), 65-77.
Dragaš, B. (2017). Zelene knjižnice za zelenu pismenost. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 60(4), 221-241.
Državni zavod za statistiku (2023.). Knjižnice u 2022. [citirano: 2023-12-19]. Dostupno na: https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58153.
Hauke, P. (2017). Green Libraries Towards Green Sustainable Development-Best Practice Examples from IFLA Green Library Award 2016–2019.
IFLA: Libraries and the SDGs a storytelling manual, 2019. [citirano: 2023-12-20]. Dostupno na: https://www.ifla.org/wp-content/uploads/2019/05/assets/hq/topics/libraries-development/documents/sdg-storytelling-manual.pdf.
Khalid, A.; G. F. Malik; K. Mahmood (2021). Sustainable development challenges in libraries: A systematic literature review (2000–2020). The Journal of academic librarianship, 47(3), 102347.
Klemar Bubić, B.; J. Sočo (2020). Aktivnosti Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kojima promiče zdrav način života. Izlaganje na stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem „Uloga knjižnica u promicanju zdravoga načina života“, Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik, 23.10.2020.
Kraljević, I.; K. Afrić Rakitovac (2021). Promicanje ekološke osviještenosti projektom „Zelena knjižnica “Društva bibliotekara Istre. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 64(2), 399-423.
Kurbanog˘lu S.; J. Boustany (2014). From green libraries to green information literacy. In: ECIL 2014 (ed. Kurbanog˘lu S al, et al.), Dubrovnik, Croatia, 20–23 October. 2014, pp. 47–58. New York: Springer International. DOI: 10.1007/978-3-319-14136-7.
Mathiasson, M. H. ; H. Jochumsen (2022). Libraries, sustainability and sustainable development: a review of the research literature. Journal of Documentation, 78(6), 1278-1304.
Missingham, R. (2021). A new lens for evaluation–Assessing academic libraries using the UN Sustainable Development Goals. Journal of Library Administration, 61(3), 386-401.
Noh, Y. (2021). “Study on the perception of South Korean librarians of the UN Sustainable Development Goals (SDGs) and the strategy to support libraries”. Profesional de la información, v. 30, n. 4, e300404. [citirano: 2023-12-30]. Dostupno na: https://doi.org/10.3145/epi.2021.jul.04.
Onwubiko, E. C. (2021). Role of librarians and libraries in the realization of the United Nations Sustainable Development Goals: An empirical study. Recent Trends in Multidisciplinary Research, 93.
Ujedinjeni narodi. Sustainable development goals. [citirano: 2024-4-1]. Dostupno na: http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals
Vrana, R., & Zečević, A. (2020). Razvoj narodnih knjižnica u Hrvatskoj prema zelenim knjižnicama. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 63(1-2), 365-388.
Zrnić, L.; E. Gotal ; J. Sočo; B. Klemar Bubić (2021). Zelena knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vjesnik bibliotekara hrvatske, 64(2), 425-442.