Biblioteke pred zidovima održivosti poslije kraja rasta

Sažetak

Cilj. Cilj ovoga rada je uspostaviti okvir za razumijevanje ideje odrasta, kao i principa tzv. „ekonomije krafne“, sa posebnim fokusom na načine kojima knjižnice u svoju akcionu platformu za tranziciju ka novim ekonomskim principima mogu uključiti ciljeve održivosti koji su kompatibilni sa temeljnim bibliotečkim vrijednostima.

Pristup/metodologija/dizajn. U radu se kritički propituje mogućnost repolitizacije pojma održivost kroz teoriju odrasta, „ekonomije krafne“ i digitalnog odrasta te skiciraju smjernice za njegovo uključivanje u bibliotečki vokabular. Kritičko-teorijski pristup ima za cilj aktualizirati praktične doprinose bibliotečke zajednice u oblikovanju i rekonfiguraciji diskursa „održivosti“ kojim se ne dovodi u pitanje političko-ekonomski sistem koji je proizveo ekološku krizu.

Originalnost/vrijednost. Rad posebice akcentira sintagmu „digitalni odrast“ kako bi se ukazalo na nedostajuće razumijevanje konfiguracija tehno-društvenog, tehno-političkog razvoja koje nerijetko previđaju uticaj automatizacije, platformizacije i datafikacije, kao i materijalnost digitalnih tehnologija na ekološki i društveni otisak.

Društveni značaj: Ekološka kriza i izbjegavanje klimatskog kolapsa traže alternative modernizacijskoj teoriji razvoja, razmatranje drugačijih misaonih formi koje su u stanju ponuditi drugačiji pojmovni okvir za repolitizaciju rasprava o razvoju kao i dekolonizaciju društvenog imaginarija o beskonačnom rastu. Kako odrast ocrtava znanstvenu i aktivističku produkciju istraživačkih tema kojima se produbljuju potencijali reinterpretacije fundamentalno neodržive pozicije suvremenog ekonomizma, društveni značaj ovoga rada može se sagledati i kroz poziv bibliotekama da u okvirima političke-ekologije revidiraju potencijale institucionalnog redizajna i inovacija.