Narodne knjižnice kao posrednici između organizacija civilnog društva, javnih institucija i građana u području ljudskih prava
Main Article Content
Sažetak
Cilj. Cilj je rada predstaviti ulogu narodnih knjižnica kao posrednika i poveznice između organizacija civilnog društva i javnih institucija koje se bave promidžbom i zaštitom ljudskih prava (primjerice civilnih organizacija za zaštitu demokratskih procesa, rodnu i spolnu ravnopravnost, znanstvenih i pravnih institucija, socijalnih službi, policije i dr.) i građana u Hrvatskoj. Suradnja narodnih knjižnica s navedenim socijalnim akterima nekog društva, prema profesionalnim iskustvima autorica, pozicionira narodnu knjižnicu kao kariku koja nedostaje u njihovu međusobnom povezivanju oko promicanja i zaštite ljudskih prava.
Metodologija. Rad koristi metodu pretraživanja i analize dostupne literature o navedenim temama. Usto navodi primjere dobre prakse u suradnji hrvatskih knjižnica s organizacijama civilnog društva i javnim institucijama. Podaci u radu dobiveni su pretraživanjem dostupnih mrežnih stranica udruga za ljudska prava, Portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa – HRČAK, kataloga Library of Congress uz uporabu odgovarajućih ključnih riječi i složenih predmetnih odrednica (primjerice ljudska prava, knjižnični programi, organizacije civilnog društva, multikulturalizam: civilno društvo, multikulturalizam: knjižnice te knjižnice – društvena uloga, knjižnice – informacijske usluge – multikulturalizam). Također pretražene su i mrežne stranice hrvatskih narodnih knjižnica s ciljem pronalaženja programa za ljudska prava.
Praktična primjena. Primjerima dobre prakse rad ukazuje na središnju ulogu knjižnica, posebno narodnih knjižnica u povezivanju organizacija i institucija društva oko problematike ljudskih prava te naglašava važnost daljih istraživanja u tom području s ciljem osmišljavanja kvalitetnih suradnji i opsegovno većeg uključivanja knjižnica u programe i aktivnosti vezane za ljudskopravašku problematiku.
Društveni značaj. Rad upućuje na potrebu veće uključenosti hrvatskih narodnih knjižnica u suradnju s civilnim i javnim sektorom hrvatskog društva oko tematike vezane za ljudska prava. To je iznimno važno ne samo za promicanje i zaštitu ljudskih prava, već i za aktiviranje zajednice, podizanje svijesti i unaprjeđenje razine obrazovanja, čime se doprinosi stvaranju informiranijeg i društveno odgovornijeg društva.
Originalnost/vrijednost. Tema suradnje knjižnica s civilnim društvom i javnim sektorom u kontekstu ljudskih prava nedovoljno je istražena u teorijskim i znanstvenim radovima hrvatskih knjižničara. Stoga rad pruža teorijski i metodološki okvir koji omogućuje istraživanja vezana za knjižnicu kao posrednika između institucija civilnog društva i javnih ustanova u promicanju i zaštiti ljudskih prava te zaključuje kako je nužno intenzivirati angažman knjižničara u tom ključnom području.
Article Details

This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.