Baštinska glazbena građa u kontekstu građanske znanosti i kao izvor za znanstvena istraživanja

Sažetak

Cilj/Svrha. Cilj istraživanja identificirati je dio zvučne građe iz ostavštine skladatelja Silvija Foretića koja se čuva u Zbirci muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kako bi se ta građa opisala, katalogizirala i učinila dostupnom korisnicima za pretraživanje i korištenje. Svrha rada uključuje i stvaranje novih mogućnosti protoka znanja, dijeljenja i stjecanja novih iskustava i vještina te integraciju i interakciju građanske znanosti s područjem glazbene umjetnosti.

Metodologija. Istraživanje identifikacije zvučnih zapisa održalo se u okviru Festivala znanosti 2024. godine u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Za identifikaciju zvučne građe korišten je pristup građanske znanosti koji je omogućio da 68 sudionika (učenika glazbenih škola), uz stručno vodstvo muzikologa i knjižničara, pomoću slušalica sluša i analizira odabrane zvučne zapise iz Foretićeve ostavštine postavljene na mrežni disk. Na temelju odslušanog sudionici su ispunjavali mrežni upitnik od 13 pitanja. Upitnikom su bila obuhvaćena pitanja koja su se odnosila na prepoznavanje različitih elemenata glazbenog djela te na ispitivanje mišljenja o odslušanoj glazbi.

Rezultati. Istraživanje je pokazalo da se aktivnosti građanske znanosti mogu vrlo dobro primijeniti na baštinskoj glazbenoj građi, osobito zvučnim zapisima. Rezultati istraživanja odnosili su se prema trima postavljenim hipotezama, od kojih jedna nije potvrđena. Potvrđena je hipoteza da će sudionici moći identificirati najmanje 80 % zvučnih zapisa iz uzorka, kao i hipoteza da će preko 80 % ispitanika htjeti sudjelovati u sličnim aktivnostima u budućnosti. S obzirom na to da se 71 % sudionika izjasnilo da im se sviđaju zvučni zapisi, nije potvrđena hipoteza da će se više od 80 % sudionika izjasniti da im se sviđa glazba koju slušaju.

Originalnost. S obzirom na to da je ovo prvo istraživanje u Hrvatskoj na temelju metodologije građanske znanosti koje obuhvaća glazbu, ovaj pristup može poslužiti kao model za buduće projekte građanske znanosti u području glazbene umjetnosti. Model se može primijeniti na projekte koji obuhvaćaju zvučne zapise u knjižničnim zbirkama, a osobito glazbenim zbirkama koje pohranjuju izvornu glazbenu građu.