Prema primjeni Akta o umjetnoj inteligenciji – regulacija umjetne inteligencije u Europskoj Uniji i potencijalni utjecaj na knjižnice

Sažetak

Cilj. U knjižnicama se razmatra upotreba umjetne inteligencije za preporuke, obradu metapodataka, automatizaciju poslovanja i slično. Masovna obrada podataka nužna za treniranje sustava umjetne inteligencije otvara pitanja zaštite osobnih podataka, autorskog prava i mogućeg jačanja diskriminatornih obrazaca. Ovim radom autori daju pregled primjenjivog pravnog okvira i obveza koje se odnose na javne ustanove poput knjižnica u pogledu uvođenja i primjene tehnologija umjetne inteligencije.

Pristup/metodologija/dizajn. Korištena je standardna pravna metodologija koja uključuje analizu primjenjivih propisa i utvrđivanje ključnih normativnih elemenata usklađenosti korištenja umjetne inteligencije sa zahtjevima EU-a.

Rezultati. Knjižnice kao subjekt koji uvodi sustave umjetne inteligencije u upotrebu trebaju evidentirati i kategorizirati korištene alate umjetne inteligencije, utvrditi razinu rizika, prilagoditi ugovore s dobavljačima, informirati korisnike, osigurati sigurno upravljanje podacima i transparentnost algoritamskih preporuka. Opća uredba o zaštiti podataka propisuje načela zaštite podataka poput minimizacije i transparentnosti te prava ispitanika poput prava na pristup, ispravak i brisanje podataka, dok Akt o umjetnoj inteligenciji uvodi kategorizaciju sustava prema razini rizika i obveze informiranja korisnika o komunikaciji s umjetnom inteligencijom. Visokorizični sustavi zahtijevaju strogi nadzor, procjenu učinka na temeljna prava i ljudski nadzor nad odlukama algoritma, dok sustavi niže razine rizika podliježu blažem režimu obveza.

Društveni značaj. Strojno učenje, često zvano umjetna inteligencija, značajan je katalizator digitalizacije poslovnih procesa ustanova javnog sektora jer omogućuje automatizaciju rutinskih zadataka i personalizirane usluge. Knjižničarima je potreban pregled moguće primjene umjetne inteligencije, ali i uvid u rizike korištenja kao i zakonske obveze. Iako umjetna inteligencija nudi znatne prednosti, odgovorna primjena zahtijeva pažljivo usklađivanje s novim pravnim okvirom.

Originalnost/vrijednost. Originalnost ovog rada očituje se u njegovu usmjerenju na pravne aspekte primjene umjetne inteligencije u knjižnicama – područje koje je u postojećoj literaturi informacijskih znanosti još uvijek nedovoljno istraženo. Za razliku od većine radova koji se fokusiraju na tehnološke i organizacijske aspekte, ovaj rad analizira pravne izazove i pitanja koja proizlaze iz korištenja umjetne inteligencije u knjižničnim uslugama, uključujući zaštitu osobnih podataka i odgovornost za sustave umjetne inteligencije. Time rad doprinosi razvoju pravnog okvira potrebnog za sigurnu i odgovornu integraciju umjetne inteligencije u djelatnost knjižnica.