Primjena alata generativne umjetne inteligencije u visokoškolskim knjižnicama uvid u znanstvene i stručne radove

Sažetak

Cilj. Cilj je ovog rada provedbom pregleda, analize i sinteze odabranih znanstvenih i stručnih radova koji se bave teorijskim i empirijskim istraživanjima alata generativne umjetne inteligencije izdvojiti, usporediti i kritički interpretirati najznačajnije među njima, utvrditi smjerove razvoja istraživanja i na temelju primjera dobre prakse sugerirati kako visokoškolske knjižnice mogu redefinirati svoju ulogu unutar sveučilišta.

Metodologija. Za potrebe ovog rada korištena je metoda pregleda opsega literature (engl. scoping review), čime je omogućen uvid u dosadašnja istraživanja, sinteza postojećih znanstvenih spoznaja, utvrđivanje prevladavajućih istraživačkih tema i smjerova, kao i istraživačkih tema koje dosadašnjim istraživanjima nisu obuhvaćene.

Ograničenja. Prilikom pisanja ovog rada, s obzirom na nedostatak relevantne literature na hrvatskom jeziku, korišteni su radovi pisani na engleskom jeziku.

Praktična primjena. Zaključci izneseni u ovom radu mogu visokoškolskim knjižnicama poslužiti kao pomoć prilikom donošenja odluka o implementaciji i načinu korištenja alata umjetne inteligencije (UI) u knjižnicama, oblikovanju vlastitog pristupa UI-alatima, osmišljavanju i provedbi UI-edukacija za knjižničare i korisnike, kao i pri unaprjeđenju statusa knjižnica kao ravnopravnih partnera na institucionalnoj razini.

Originalnost/vrijednost. Ovaj rad donosi sustavan pregled najznačajnijih radova na temu primjene alata generative UI u visokoškolskim knjižnicama, sintetizira i kritički interpretira postojeća istraživanja te sugerira postupke koje je u visokoškolskim knjižnicama moguće primijeniti u svrhu što kvalitetnije implementacije UI-alata, čime doprinosi istraživanju UI-alata u kontekstu visokoškolskog knjižničarstva te predstavlja dodanu vrijednost postojećoj znanstvenoj literaturi na tu temu.