Javne knjižnice i umjetna inteligencija trendovi, izazovi i perspektive

Sažetak

Cilj: Članak analizira ulogu javnih knjižnica u doba umjetne inteligencije (UI), s posebnim naglaskom na hrvatski i talijanski kontekst. Cilj je procijeniti mogućnosti i izazove integracije alata temeljenih na UI-u u knjižnične usluge te razmotriti profesionalne i etičke implikacije.

Metodologija: Proveden je sustavni pregled literature (2015. – 2025.) u skladu s metodološkim smjernicama za sustavne preglede, uz kombiniranje bibliometrijskih pokazatelja i kvalitativne analize. Ukupno je pronađeno 136 relevantnih jedinica; nakon kriterija uključenja/isključenja u analizu je uvršteno 88 publikacija (recenzirani članci, stručni prilozi, siva literatura i institucionalni dokumenti).

Rezultati: Uočen je značajan porast publikacija o ovoj temi (Scopus 2010. – 2025.), što potvrđuje središnje mjesto rasprave. Knjižnice primjenjuju UI za automatiziranu katalogizaciju, referentne usluge putem chatbot-rješenja, sustave preporuka i inteligentni nadzor. Istodobno se pojavljuju izazovi povezani s troškovima, stručnim usavršavanjem, kulturnim otporima, privatnošću i algoritamskom transparentnošću.

Ograničenja: Istraživanje se u većoj mjeri oslanja na izvore na engleskom jeziku te na studije slučaja iz europskog i sjevernoameričkog konteksta, što može ograničiti prenosivost nalaza na neeuropske sredine.

Primjena: Rezultati mogu pomoći knjižnicama, obrazovnim ustanovama i donositeljima politika u oblikovanju smjernica i programa cjeloživotnog obrazovanja za knjižnično osoblje i korisnike knjižnica.

Originalnost: Studija spaja bibliometrijsku analizu s kritičkim pregledom te uspoređuje međunarodna iskustva s aktualnim procesima u Hrvatskoj i Italiji, nudeći izvoran doprinos raspravi o utjecaju UI-a na javne knjižnice.