Održive narodne knjižnice u Hrvatskoj reaktivni i proaktivni pristupi održivosti

Article Sidebar

PDF
Objavljeno: tra 27, 2026
DOI: https://doi.org/10.30754/vbh.69.1.1820
Ključne riječi:
Agenda 2030, Hrvatska, eksterna (proaktivna) održivost, interna (reaktivna) održivost, narodne knjižnice, održivi razvoj

Main Article Content

Daniela Angelina Jelinčić
Institut za razvoj i međunarodne odnose
https://orcid.org/0000-0001-9140-8498
Maja Pranić
Knjižnice grada Zagreba

Sažetak

Cilj: Cilj je rada analizirati ulogu hrvatskih narodnih knjižnica u kontekstu održivog razvoja kroz dvojaku perspektivu interne (institucionalne/reaktivne) i eksterne (društvene/proaktivne) održivosti, promatrane unutar okolišnog, društvenog i ekonomskog stupa održivosti.


Pristup/metodologija/dizajn: U radu je primijenjen mješoviti metodološki pristup koji uključuje desk research, analizu strateško-planskih dokumenata te kvantitativno empirijsko istraživanje provedeno anketnim upitnikom. Istraživanje je obuhvatilo 99 narodnih knjižnica u Republici Hrvatskoj, a istraživački instrument strukturiran je prema internim i eksternim aspektima održivosti te trima stupovima održivog razvoja.


Rezultati: Rezultati istraživanja pokazuju da narodne knjižnice u Hrvatskoj primjenjuju održive prakse u određenoj mjeri, no uglavnom nesustavno i bez jasno definiranog strateškog okvira. Interna (reaktivna) održivost najizraženija je u području osnovnih okolišnih praksi, dok je društvena održivost najrazvijenija u eksternoj dimenziji kroz programe inkluzije, cjeloživotnog učenja i osiguravanja pristupa znanju. Ekonomska održivost, osobito u eksternoj (proaktivnoj) dimenziji, pokazuje se kao najslabije razvijena i percipirana. Istraživanje se temelji na samoprocjeni ispitanika, što može uključivati subjektivna tumačenja i društveno poželjne odgovore.


Praktična primjena: Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao temelj za razvoj strateških smjernica, javnih politika i alata za sustavno upravljanje održivošću narodnih knjižnica na institucionalnoj i društvenoj razini.


Društveni značaj: Rad potvrđuje važnu ulogu narodnih knjižnica kao društveno inkluzivnih institucija i ključnih aktera održivog razvoja lokalnih zajednica, osobito u području društvene održivosti i pristupa znanju.


Originalnost/vrijednost: Originalnost rada očituje se u razvoju integriranog konceptualnog okvira koji po prvi put u hrvatskom kontekstu sustavno razlikuje internu (reaktivnu) i eksternu (proaktivnu) dimenziju održivosti narodnih knjižnica, nudeći cjelovit, analitički i praktično primjenjiv model.

Article Details

Kako citirati
Jelinčić, D. A., & Pranić, M. (2026). Održive narodne knjižnice u Hrvatskoj: reaktivni i proaktivni pristupi održivosti. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 69(1), 37–69. https://doi.org/10.30754/vbh.69.1.1820
Broj časopisa
Svezak 69 Br. 1 (2026)
Rubrika
Članci
Creative Commons License

This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.

Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Creative Commons licenca
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.

Biografija autora

Daniela Angelina Jelinčić, Institut za razvoj i međunarodne odnose

Daniela Angelina Jelinčić voditeljica je Centra za održivi razvoj kroz kulturu. Doktorirala je na etnologiji na Sveučilištu u Zagrebu, a njeni su istraživački interesi u područjima kulturnog turizma, kulturnih industrija, upravljanja kulturnim dobrima, kulturnih politika, kreativnosti, ekonomije doživljaja, društvenih inovacija, gastronomije te održivog razvoja. Kao Fulbright stipendistica 2019./2020. boravila je na University of Georgia (Athens, USA) gdje je provodila istraživanje na temu veze senzornih podražaja i emocija u stvaranju doživljaja u kulturi. U svojstvu redovite profesorice u trajnom izboru predaje na doktorskim, poslijediplomskim specijalističkim, diplomskim i prediplomskim razinama kolegije iz tematike kulturnog turizma, menadžmenta kulturne baštine, kreativnih industrija, na Sveučilištu u Zagrebu, Poslovnom veleučilištu Zagreb, Sveučilištu Libertas, Sveučilištu Algebra Bernays te povremeno na University of Arts u Helsinkiju, Finska odnosno na UNESCO Chair for Cultural Heritage Management and Sustainable Development, Institute for Advanced Studies (iASK) u Köszegu, Mađarska. Autorica je više znanstvenih knjiga (npr. Innovations in Culture and Development: The Culturinno Effect in Public Policy, Palgrave Macmillan, Abeceda kulturnog turizma, Meandarmedia, Kultura u izlogu, Meandarmedia, Kultura, turizam, interkulturalizam, Meandarmedia), znanstveno-popularnih knjiga (Edible Experiences: The Science and Art of Food Perception, Ethics Press,  Znanost i umjetnost doživljaja hrane, Jesenski i Turk), znanstveno-stručnih priručnika (Priručnik za održivost kulturne baštine, Priručnik za sudioničko planiranje i upravljanje kulturnom baštinom, Priručnik za ozelenjivanje kulturne baštine, Jesenski i Turk), urednica je značajnih izdanja (npr. EU projekti – priprema i provedba: vodič za učinkovito upravljanje EU fondovima, Školska knjiga, Creating and Managing Experiences in Cultural Tourism, World Scientific), autorica brojnih znanstvenih i stručnih članaka te nacionalnih/međunarodnih studija. Vodila je niz međunarodnih i domaćih projekata te te izrađivala niz lokalnih/regionalnih/nacionalnih strateških razvojnih dokumenata u području kulture i turizma. Dobitnica je nagrade Milovan Gavazzi Hrvatskog etnološkog društva za popularizaciju struke (2023.) te Nagrade Grada Zagreba (2010.). Sa su-autorima je osvojila i 3. nagradu za Multidisciplinarno rješenje Hrvatskog paviljona na međunarodnoj izložbi EXPO 2012 Yeosu, Korea. Radila je i kao ekspert Vijeća Europe za kulturni turizam.