Nepostojeći programski okvir djelovanja školskog knjižničara istraživanje

Article Sidebar

PDF
Objavljeno: kol 4, 2026
DOI: https://doi.org/10.30754/vbh.69.2.1833
Ključne riječi:
knjižnično-informacijski odgoj i obrazovanje, odgojno-obrazovna djelatnost, osnovna škola, školski knjižničar, programski okvir djelovanja

Main Article Content

Bojan Lazić
Osnovna škola Negoslavci, Osnovna škola Bršadin
https://orcid.org/0000-0002-4167-9246
Dejana Bedeković
IV. osnovna škola Bjelovar

Sažetak

Cilj. Izostankom programa knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja iz obrazovnih dokumenata nastalih tijekom posljednje obrazovne reforme te njegovim ukidanjem donošenjem novoga Nastavnog plana za osnovnu školu 2019., školske su knjižnice ostale bez jasnoga normativnog okvira rada. Time je stvoren dugotrajan „okvirni vakuum“ koji se odrazio na praksu, profesionalni identitet i vidljivost školskih knjižničara. Ovo istraživanje utvrđuje načine provedbe sadržaja knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja prije i nakon njegova ukidanja, obrasce suradnje i prepreke u provedbi te stavove stručnih suradnika knjižničara o programu i potrebi za novim okvirom rada.


Metodologija. Provedeno je deskriptivno-eksplorativno istraživanje primjenom on-line upitnika, s ciljem prikupljanja empirijskih podataka o promjenama u praksi školskih knjižničara. U istraživanju je sudjelovalo 354 ispitanika (39,5 % populacije). Podaci su obrađeni deskriptivnom i inferencijalnom statistikom te analizom otvorenih odgovora.


Rezultati. Istraživanje potvrđuje da je ukidanje formalnog okvira rada školskih knjižničara stvorilo sustavni vakuum koji do danas nije nadomješten novim dokumentom. Unatoč tomu, većina je knjižničara nastavila provoditi sada nevažeći program. Rezultati istraživanja pokazuju da se program u praksi i dalje provodi široko, bez obzira na formalni status. Suradnja se i dalje najčešće ostvaruje s učiteljima razredne nastave i hrvatskoga jezika, dok ispitanici rijetko navode prepreke pri realizaciji programa. Komparativna analiza podataka pokazuje da demografska obilježja uglavnom ne utječu na stavove o programu i potrebi za okvirom, što potvrđuje univerzalnost potreba unutar struke.


Ograničenja. Iako je uzorak velik, ne obuhvaća većinu populacije. Regionalna zastupljenost je neujednačena, a manji dio ispitanika iskazuje nedosljednost u odgovorima. Planirani intervjui nisu provedeni zbog slabog odziva.


Praktična primjena. Rezultati čine empirijsku osnovu za izradu novog normativnog ili kurikularnog okvira rada stručnog suradnika knjižničara, usklađenog s kurikulima predmeta i međupredmetnih tema. Time bi se osigurala standardizirana provedba informacijske, medijske i čitalačke pismenosti, smanjila ovisnost o lokalnim praksama i povećala vidljivost profesionalne uloge knjižničara.


Društveni značaj. Rezultati istraživanja doprinose aktivnom zagovaranju rješenja koja će školskim knjižnicama vratiti sustavnu odgojno-obrazovnu funkciju te osigurati svim učenicima ravnopravan pristup ključnim kompetencijama u digitalnom dobu.


Originalnost/vrijednost. Budući da slično istraživanje u hrvatskom kontekstu dosad nije provedeno, ovaj rad pruža prvi empirijski uvid u stanje nakon ukidanja programa knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja te otvara prostor za buduće istraživačke i razvojne pothvate u području školskoga knjižničarstva.

Article Details

Kako citirati
Lazić, B., & Bedeković, D. (2026). Nepostojeći programski okvir djelovanja školskog knjižničara: istraživanje. Vjesnik Bibliotekara Hrvatske, 69(2), 29–67. https://doi.org/10.30754/vbh.69.2.1833
Broj časopisa
Svezak 69 Br. 2 (2026)
Rubrika
Članci
Creative Commons License

This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.

Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Creative Commons licenca
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.

Biografija autora

Bojan Lazić, Osnovna škola Negoslavci, Osnovna škola Bršadin

Rođen u Vukovaru 1984. godine. Oženjen, suprug, otac dvoje djece, živi u Vukovaru. Radi kao stručni suradnik knjižničar u Osnovnoj školi Negoslavci (od 2008. godine) i Osnovnoj školi Bršadin (od 2012. godine). Završio osnovni studij 2007. godine na Pedagoškom fakultetu u Somboru, Republika Srbija, smjer razredna nastava i stekao akademski naziv profesor razredne nastave. Diplomirao 2011. godine na izvanrednom jednogodišnjem diplomskom studiju knjižničarstva na Odjelu za knjižničarstvo (sada Odjel za informacijske znanosti) Sveučilišta u Zadru pod mentorskom palicom prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić s temom "Upravljanje zbirkama za nacionalne manjine u školskim knjižnicama u Republici Hrvatskoj : mogući pristupi." Položio stručni ispit za stručnog suradnika knjižničara pri Agenciji za odgoj i obrazovanje 2012. godine te stručni ispit za zvanje knjižničar pri Ministarstvu kulture i medija 2023. godine. U višem sturčnom zvanju stručnog suradnika savjetnika od 2023. godine. Dobitnik nagrada za jednog od 500 najboljih odgojno-obrazovnih djelatnika u Republici Hrvatskoj za 2019., 2020., 2021. i 2022. godinu. Učitelj na Ljetnoj školi srpskog jezika i kulture od 2011. godine. Član Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, Hrvatske mreže školskih knjižničara (član upravnog odbora od 2017. godine) i Hrvatske udruge školskih knjižničara, te Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta". Izlagač na brojnim stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu s temama iz područja knjižničarstva i odgoja i obrazovanja. U fokusu njegovog profesionalnoga rada i razvoja su izgradnja knjižničnih zbirki u školskim knjižnicama, školsko knjižničarstvo, zbirke za pripadnike nacionalnih manjina, pitanja katalogizacije i klasifikacije, razvoj hrvatskoj odgojno-obrazovnog sustava i razvoj odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina.