Bibliografija radova hrvatskih autora o obrazovanju informacijskih stručnjaka
Main Article Content
Sažetak
Cilj. U radu se donosi bibliografija znanstvenih i stručnih radova hrvatskih autora o obrazovanju informacijskih stručnjaka iz triju grana informacijskih i komunikacijskih znanosti – arhivistike i dokumentalistike, knjižničarstva i muzeologije. Rad ima za cilj dati kvantitativni i kvalitativni uvid u hrvatsku znanstvenu i stručnu produkciju iz navedenoga područja, te ukazati na njegovu važnost u etabliranju informacijskih znanosti u nas.
Metodologija. U svrhu pronalaska relevantnih radova o temi, pretraženi su domaći izvori (Hrvatska znanstvena bibliografija, Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske i katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb), strane bibliografske, citatne i baze punog teksta u području društvenih znanosti dostupne preko Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu, te tražilica znanstvene literature Google Scholar. U nastojanju da bibliografija bude što cjelovitija, pretraženi su i popisi literature u identificiranim radovima, pa je bibliografija tako rađena i de visu. Učinjena je i kvantitativna i kvalitativna analiza prikupljenih bibliografskih jedinica, kao i njihova analiza prema autorstvu, vrsti radova i jeziku.
Rezultati. Kvantitativna analiza je pokazala da su se prvi radovi pojavili već početkom pedesetih godina 20. stoljeća te da se već tada promišljalo o obrazovanju informacijskih stručnjaka. Taj se interes intenzivirao sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća te od tada nije jenjavao već je, štoviše, rastao. Najveći je broj radova objavljen u prvom desetljeću 21. stoljeća. Razloge vjerojatno treba tražiti ne samo u naglom razvoju informacijsko-komunikacijskih tehnologija već i u uvođenju Bolonjskog procesa na hrvatska visoka učilišta, čemu su se nastavni kurikulum i obrazovanje informacijskih stručnjaka trebali prilagoditi. Kvalitativna analiza pokazala je da je toj problematici i posvećen najveći broj radova. Više od polovine radova napisano je u koautorstvu dvoje ili više autora, što ukazuje na dobru profesionalnu suradnju hrvatske stručne i znanstvene zajednice koja se bavi problematikom obrazovanja informacijskih stručnjaka. Relativno velik broj radova izloženih na inozemnim skupovima, kao i značajan broj radova na engleskom jeziku, ukazuje na važan doprinos hrvatskih autora razumijevanju ove problematike i na globalnoj razini.
Originalnost/Vrijednost. Vrijednost rada je u tome što tematska bibliografija ovoga tipa do sada nije postojala. Rad je ujedno poticaj novim generacijama znanstvenika i stručnjaka na daljnje promišljanje o obrazovanju informacijskih stručnjaka i o nužnosti njihova kontinuiranog stručnog usavršavanja i prilagodbe novim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.
Article Details
Autori zadržavaju autorska prava za članke objavljene u časopisu, no svojim pristankom na objavljivanje daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom formatu. Čitatelji mogu radove čitati, preuzeti, raspačavati, umnožavati i koristiti u prezentacijama u nekomercijalne svrhe.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 4.0 međunarodna.
Reference
Zagreb: Savez inženjera i tehničara, 1985. Str. 181-188.
2. Aparac-Gazivoda, T. Teorijske osnove knjižnične znanosti. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 1993.
3. Aparac, T. Informacijske znanosti: temeljni koncepti i problemi. // Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji / uredile M. Willer et al. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1998. Str. 14-28.
4. Borko, H. Information Science : What is it?. // American Documentation 19, 1(1968), 3-5. URL: http://jacksonmedeiros.files.wordpress.com/2008/08/information-science-what-is-it.pdf (2018-09-29)
5. Ingwersen, P. Information and information science in context. // Libri 42, 2(1992), 99-135.
6. Lasić-Lazić, J.; A. Slavić. Školovanje knjižničara : kako prilagoditi "tradicionalne" programe "novom vremenu" i promijenjenim zadaćama. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 4(2000), 59-69.
7. Lasić-Lazić, J.; A. Slavić. Obrazovanje informacijskih stručnjaka za globalni informacijski prostor. // Zbornik radova "Težakovi dani" / uredili Jadranka Lasić-Lazić i Slavko Tkalec. Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti, 2002. Str. 151-158.
8. Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama, NN 118/2009. URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_09_118_2929.html (2018-09-29)
9. Rayward, W. B.. The history and historiography of information science : some reflections. // Information Processing & Management 32, 1(1996), 3-17. DOI: http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.136.1963&rep=rep1&type=pdf
10. Vakkari, P. Library and information science : its content and scope. // Advances in librarianship 18 (1994), 1-55.
11. Zins, C. Conceptions of information science. // Journal of the American Society for Information Science and Technology 58 , 3(2007), 335-350.
12. Zins, C. Knowledge map of information science. // Journal of the American Society for Information Science (JASIST) 58, 4(2007), 526-535.
13. Willer, M. O AKM-u. URL: http://theta.ffzg.hr/akm/AKM_ostali/o_akm.htm (2018-09-29)