Radionice stranih jezika u Knjižnicama grada Zagreba: na primjerima Knjižnice Vladimira Nazora, Knjižnice Marina Držića, Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića i Gradske knjižnice Ante Kovačića

Sažetak

Cilj. Cilj je rada^[1] ponuditi pregled i analizu kontinuiranih radionica stranih jezika, besplatnih za sve članove, koje su se do kraja 2018. održale u četiri područne knjižnice Knjižnica grada Zagreba (KGZ), uključujući ogranke: Knjižnici Vladimira Nazora, Knjižnici Marina Držića, Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića i Gradskoj knjižnici Ante Kovačića.

Metodologija. Podaci za ovo istraživanje prikupljeni su iz arhivskih izvještaja Knjižnica grada Zagreba, znanstvenih i stručnih radova te iz razgovora s voditeljima i/ili koordinatorima knjižnica, nakon čega je uslijedila analiza prema broju knjižnica koje organiziraju i provode radionice, broju održanih radionica i posjetitelja, vrsti posjetitelja (djeca/odrasli), jezicima te stručnosti voditelja.

Rezultati. Istraživanjem je utvrđeno da se u navedenim područnim knjižnicama od 2011. do 2018. održalo ukupno 1.402 radionice stranih jezika, od čega 839 za odrasle i 563 za djecu, s ukupno 15.531 posjetiteljem. Najzastupljeniji su bili talijanski (57,8 %) i engleski jezik (35,8 %), slijede njemački (5,1 %), ruski (0,7 %) i francuski (0,6 %). Voditelji radionica bili su volonteri ili knjižničari zaposleni u knjižicama u kojima su vodili radionice. Većinu radionica vodili su profesori stranih jezika (62,4 %), a 37,6 % volonteri ili knjižničari drugih zvanja koji izvrsno poznaju strane jezike koje su predavali.

Društveni značaj. Prateći UN-ove ciljeve održivog razvoja te ključne smjernice i trendove u poslovanju narodnih knjižnica, Knjižnice grada Zagreba nastoje biti mjesto podrške osobnom razvoju velikog broja ljudi, osobito pri usvajanju znanja potrebnih za konkurentnije funkcioniranje u suvremenom okruženju, stvaranju novih društvenih krugova i smanjenju izolacije. Radionice doprinose inkluziji, izjednačavaju mogućnosti polaznika svih ekonomskih skupina te pružaju pristupačan oblik neformalnog, ali kvalitetnog obrazovanja.

Originalnost/vrijednost. Brojne knjižnice iz mreže Knjižnica grada Zagreba godinama organiziraju radionice stranih jezika. U ovom se radu prvi put nudi pregled i analiza tih radionica u četiri područne knjižnice KGZ-a, što može biti podloga za daljnje vrednovanje i detaljniju analizu, ali i poslužiti kao poticaj drugim knjižnicama i ustanovama za organiziranje i provođenje takvih inkluzivnih aktivnosti.

Ključne riječi: radionice stranih jezika, Knjižnice grada Zagreba, inkluzivne radionice, narodne knjižnice

^[1] Članak predstavlja dio rezultata istraživanja prezentiranih na posteru na IFLA World Library and Information Congress u Ateni od 24. do 30. kolovoza 2019.